Zvonimira Troskota, četrdesetogodišnjeg saborskog zastupnika i međunarodnog tajnika Mosta, intervjuirali smo nedugo nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Sabora i neposredno prije leta u Madrid, kamo je otputovao na predizborni skup europskih konzervativaca u organizaciji španjolske desničarske stranke VOX, uoči europskih izbora. Bio je jedan od govornika na panelu posvećenom novom europskom paktu o migracijama. Posebno je govorio o migrantima koji prolaze kroz 7. izbornu jedinicu, koju predstavlja u Saboru. Kako je naglasio u razgovoru za Nacional, ona je najranjivija jer je na migrantskoj balkanskoj ruti. Ta izborna jedinica počinje u Kutini, a preko Obrovca ide do Paga, ali i do riječkog prstena s mjestima Viškovo, Matulji i Kastav. „Razgovarao sam s ljudima iz brojnih zemalja diljem Europe. Ponudio sam i neka rješenja, a novi europski sporazum o migrantima nama nije prihvatljiv“, naglasio je u razgovoru za Nacional.

Još kao student stekao je praktično međunarodno iskustvo. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dobio je stipendije pa je studirao u Singapuru, Argentini i Švicarskoj. U ispostavi Sveučilišta Georgetown u Grčkoj 2006. godine stekao je certifikat iz međunarodne ekonomije, političkih znanosti i međunarodnih odnosa, a 2008., nakon studiranja na Sveučilištu u švicarskoj Lausannei, dobio je i certifikat iz financijskog menadžmenta i inženjerstva Švicarskog financijskog instituta. Kratko je radio u Hrvatskom Telekomu, a zatim je pet godina bio interni revizor. Sljedećih pet godina bio je stručni suradnik i interni revizor u PriceWaterhouseCoopersu, a zatim i financijski menadžer u podružnici farmaceutske kompanije Sandoz u Zagrebu. Zvonimir Troskot aktivno se bavio i nogometom. Bio je i golman juniorske reprezentacije Hrvatske, a za vrijeme studija u Singapuru bilo mu je ponuđeno da igra i za singapursku nogometnu reprezentaciju.

NACIONAL: Koliko će štete Mostu nanijeti činjenica da je stranku napustio bračni par Raspudić? Nino Raspudić figurirao je kao kandidat za novog predsjednika stranke, a Marija Selak Raspudić bila je nominirana za nositeljicu izborne liste za Europski parlament. Što se dramatično dogodilo?

Koliko god da mi je na osobnoj razini bilo žao što su nas napustili bračni par Raspudić, toliko je taj politički rastanak za mene i stranku iz današnje perspektive završena priča. Koji su stvarni razlozi, morat ćete pitati bračni par Raspudić jer je to bila njihova odluka koju smo kao stranka prihvatili. Pred nama su izbori za EU parlament i javnost je mogla vidjeti da smo i nakon parlamentarnih izbora opet bili najkonkretnija i najinovativnija stranka s konkretnim prijedlozima i inicijativama. I sada možemo najaviti novu inicijativu s kojom krećemo vrlo brzo. Ne mogu otkrivati detalje, ali javnost će prepoznati Most kao stranku koja unatoč problemima koje je imala i koje nije krila javnosti i dalje sigurno plovi prema našim zacrtanim ciljevima. Nedavno je naš zastupnik Ante Kujundžić, citirajući Vladimira Šeksa, najbolje definirao našu stranku rekavši u Saboru: „Most je kao žeravica: kad misliš da će se ugasiti, on se upali i raspali“. I to je istina, a nove inicijative i ljudi poput Ante Kujundžića i Petre Mandić, ali i brojnih drugih koji će sada dobiti priliku, garancija su da će vrlo skoro naša žeravica postati plamen koji će dati novu nadu i optimizam koji su Hrvatskoj prijeko potrebni.

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović uputio je poziv premijeru Andreju Plenković da izađe s njim na predstojeće predsjedničke izbore. Hoće li premijer Plenković prihvatiti taj izazov?

Javnost je više umorna od odnosa premijera i predsjednika države. Na ovim se izborima pokazalo da su njih dvojica najveći gubitnici. Hrvatska se treba riješiti tog diskursa koji simbolizira predsjednik Milanović, a ništa bolji nije ni predsjednik Vlade Andrej Plenković. Zašto je predsjednik Milanović najveći gubitnik? Prije svega zato što nije išao do kraja u ove parlamentarne izbore sa svojim prijedlogom kandidature za premijera. Za to je trebao podnijeti ostavku na predsjedničku dužnost. Ako je već krenuo u tom smjeru, onda je trebao ići do kraja. Drugo, nije bio nepristran i ušao je u utrku preko svoje bivše stranke i preko programa koji je ta stranka predstavila. Rezultat toga je da je SDP osvojio samo jedan zastupnički mandat više nego na prošlim izborima. Ono što je imao na umu, a to je ponovno podizanje svoje bivše stranke, nije mu se ostvarilo. S druge strane, Plenković je s HDZ-om dobio pet zastupnička mandata manje nego na prošlim izborima iako je neprincipijelnom političkom trgovinom s Domovinskim pokretom i dijelom zastupnika manjina sada postao premijer. Ako je Plenković govorio da on neće sudjelovati u Vladi s „ucjenjivačima“ „bolesnicima“ i „izrodima“, kako je nazivao Domovinski pokret u kampanji, on danas baš bez tih „ucjenjivača“ i „izroda“ ne bi mogao biti premijer.