Sve se više se govori o ‘pametnoj poljoprivredi’, digitalnoj poljoprivredi te korištenju umjetne inteligencije kako bi se poljoprivrednicima omogućila učinkovitija proizvodnja u uvjetima klimatskih promjena”, rekla je u razgovoru za Megawatt konzultantica za poljoprivredno-prehrambenu industriju i bivša predsjednica Uprave Kraša Zvjezdana Blažić. Nakon ljeta koje su obilježili dugotrajni toplinski valovi i velika suša, jasno je da su pred poljoprivrednicima teški dani, pogotovo jer su nakon suše stigle obilne oborine.

Zvjezdana Blažić niz je godina uključena u poljoprivredni sektor i najbolje može procijeniti koliko klimatske promjene utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Zvjezdana Blažić je kao konzultantica radila na mnogobrojnim projektima vezanim uz analize i unapređenje odnosa u lancu vrijednosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na kojima je surađivala s mnogobrojnim institucijama te međunarodnim konzultantima (EIB, EBRD, FAO, PWC, KPMG) kao i s državnim institucijama i privatnim kompanijama. Njezino bogato iskustvo očituje se i tome što je bila pomoćnica ministra poljoprivrede odgovorna za upravu poljoprivrede i prehrambene industrije u vrijeme pristupanja Hrvatske EU-u i prilikom prilagodbe poslovanja zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Prije rada u Ministarstvu poljoprivrede, djelovala je na vodećim pozicijama u prehrambenoj industriji. U najpoznatijoj hrvatskoj konditorskoj industriji Krašu bila je zaposlena 20 godina te je od pripravnice napredovala do predsjednice Uprave, a bila je i predsjednica Uprave najvećeg hrvatskog proizvođača alkoholnih pića i vina – Badel 1862.

‘Dugotrajni toplinski valovi utječu i na rezultate u stočarstvu. I u pčelarstvu su vrlo visoki gubici’, rekla je Zvjezdana Blažić. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

MEGAWATT: Možete li reći koliko klimatske promjene utječu na poljoprivredu i koje su kulture na najvećem udaru?

Poljoprivredna proizvodnja snažno je pod utjecajem klimatskih promjena i jedna je od najugroženijih gospodarskih sektora, što je razumljivo jer se poljoprivredne aktivnosti odvijaju pod vedrim nebom pa mnogobrojni vremenski ekstremi, oluje sa snažnim vjetrovima, tuče, dugotrajne visoke temperature i suše, obilne kiše i poplavne bujice utječu na sve kulture. Ratarske kulture koje čine najveći dio naše poljoprivrede jako su izložene vrlo visokim temperaturama i dugotrajnim sušama, a kako se gotovo uopće ne navodnjavaju, prinosi u ratarstvu se smanjuju, što utječe na prihode poljoprivrednika. Voće i povrće koji se uzgajaju na otvorenom također su vrlo osjetljivi na kasni mraz, tuče i oluje koje uništavaju plodove. Iako se nasadi voće i povrća često navodnjavaju, ni to nije dovoljno da se biljke zaštite u potpunosti od vrućina i toplinskih šokova. Obilne kiše često rezultiraju poplavljenim poljima koje mogu biti štetne za usjeve i strukturu tla. Mnoge biljke ne mogu dugo preživjeti u poplavljenim uvjetima. Dugotrajni toplinski valovi utječu i na rezultate u stočarstvu pa tako mliječna goveda daju znatno manje količine mlijeka, a i druge životinje imaju manje prinose, traže znatno veće količine vode i potrebno ih je čuvati u hlađenim prostorima, što poljoprivrednicima uzrokuje veće troškove, manje prihode i niži dohodak. I u pčelarstvu su vrlo visoki gubici. Tako da gotovo nema kulture koja nije izložena negativnim utjecajima klimatskih promjena.

MEGAWATT: Proteklo ljeto obilježile su velike vrućine na jugu Europe i kiše na sjeveru, koliko su ovi ekstremni uvjeti naštetili europskoj poljoprivredi?

Urod žitarica u državama EU-a procjenjuje se na 267,25 milijuna tona. To je manje 5% u odnosu na 280 milijuna tona požnjevenih 2023. godine i 7% manje od petogodišnjeg razdoblja. Kiša i manjak sunca tijekom proljeća značajno su utjecali na proizvodnju ozimih usjeva u zapadnoj Europi, ponajviše u Francuskoj i Njemačkoj. Vruće i suho vrijeme utjecalo je na proljetne prinose usjeva u jugoistočnoj Europi, a naročito su na prinose jesenjih kultura utjecale visoke i dugotrajne ljetne vrućine. Proizvodnja pšenice se procjenjuje na 124 milijuna tona, što je pad od 8% u odnosu na urod prošle godine. Preliminarno urod kukuruza u EU-u sada se procjenjuje na 59 milijuna tona, što je također pad od 8%. Očekuje se da će proizvodnja uljarica u EU-u biti manja 8% na godišnjoj razini, zbog smanjenja površina pod uljanom repicom i nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su utjecale na urod suncokreta. Nasuprot tome, očekuje se povećanje proizvodnje soje za 8% na godišnjoj razini. Mogli bismo zaključiti da rezultati proizvodnje u ratarstvu ipak nisu zabilježili tako veliki pad, što je uvjetovano rastućom potražnjom za hranom i povećanjem prinosa usjeva zahvaljujući istraživanju i razvoju, tako da je ukupni negativni utjecaj klimatskih promjena na prinose usjeva ipak ublažen. Proizvodnja mlijeka ostaje na istom nivou unatoč padu broja goveda jer se povećavaju prinosi u proizvodnji mlijeka. Kod proizvodnje stočarstva se također bilježi pad, osim kod mesa peradi. Nije utjecaj klimatskih promjena isti na sve zemlje i regije EU-a. Utjecaj će izgleda ipak biti veći u zemljama jugoistočne Europe nego na baltičke zemlje ili Irsku, Francusku i Nizozemsku. To se posebno vidi kod proizvodnje voća, povrća i vina. Proizvodnja jabuka u EU-u se predviđa na 10,1 tonu, što odgovara smanjenju od 10% u odnosu na prethodnu godinu i najniža je berba jabuka u EU-u od 2017./18 Nepovoljni vremenski uvjeti pogodili su proizvodnju jabuka velikih proizvođača u Poljskoj i Njemačkoj, u kojima će urod biti manji 20%, odnosno 16%. Nešto slabiji urodi će biti u Italiji i Austriji.

MEGAWATT: Koji su dijelovi Hrvatske najviše trpjeli zbog klimatskih ekstrema?

Ove godine područje istočne Hrvatske, istočna Slavonija, Baranja i Srijem su bili izloženi najvećim utjecajem velikih dugotrajnih visokih temperatura pa je suša uništila veliki dio usjeva. U zapadnoj Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pa i ostalom dijelu kontinenta taj je utjecaj bio manji. U svim regijama je bilo vremenskih ekstrema uz dugotrajne visoke temperature zraka, pa su različite kulture doživjele stres u različitim fazama vegetacije, tako da su i u drugim područjima proizvođači najavili niže prinose, ali ne toliko slabe kao u Slavoniji.

MEGAWATT: Kakve su projekcije za cijene, odnosno hoće li zbog specifičnog ljeta doći i do rasta cijena pojedinih kultura?

Geopolitička nestabilnost, izazovni makroekonomski uvjeti, klimatske promjene i trgovinska politika stvorili su velike šokove na globalnim poljoprivrednim tržištima u posljednjih nekoliko godina te je nesigurnost opskrbe hranom u porastu. Kao rezultat toga, od 2021. globalni indeks cijena hrane bio je najviši od 1970-ih, a početkom rata u Ukrajini cijene su vrtoglavo rasle iz mjeseca u mjesec te dosegle najvišu razinu u prvom tromjesečju 2023. Od tada počelo je usporavanja rasta cijena glavnih poljoprivrednih sirovina, a tijekom 2023. cijene uglavnom stagniraju ili padaju, a kod pojedinih proizvoda se i vraćaju na razinu iz druge polovine 2021. No tržišta su i dalje nestabilna i najmanji poremećaji u lancima dobave ili vremenske nepogode u glavnim proizvodnim bazenima dovode do ponovnog rasta cijena. Tako je u rujnu ove godine FAO objavio ponovni rast globalnog indeksa hrane 3% u odnosu na kolovoz i 2,1% u odnosu na godinu ranije. Porasle su najviše cijene šećera, preko 10%, žitarica, ulja i mliječnih proizvoda od 3 do 4%, a najmanje cijene mesa koje su gotovo na istoj razini kao lani. Troškovi hrane u Europskoj uniji porasli su 2,2 posto u kolovozu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a narasli su i u odnosu na prethodni mjesec. Značajno više rastu još uvijek cijene hrane koju čine prerađeni proizvodi od poljoprivrednih neprerađenih proizvoda. Očekuje se da će inflacija cijena hrane fluktuirati oko svojih sadašnjih razina prije nego što se dodatno smanji od kraja 2025., ali su predviđanja da će ostati iznad ukupne inflacije uz pomalo vrlo sporo snižavanje. No rizici su toliko prisutni da je vrlo nezahvalno davati prognoze. Cijene u Hrvatskoj su pod snažnim utjecajem kretanja cijena na globalnom i EU tržištu, ne proizvodimo dovoljno vlastite hrane, a prerađivačka industrija većim dijelom ugrađuje sirovine iz uvoza kao što su šećer, kava, kakaovac, meso, mlijeko, voće i povrće. Na cijene utječe i povećana potrošnja u turizmu i snažni rast plaća, u prvom redu u javnom sektoru. Tako da ima puno razloga da budemo oprezni u prognozi kretanja cijena hrane.

MEGAWATT: Kako poljoprivrednici mogu odgovoriti ili kako se prilagoditi na očito sve ekstremnije uvjete?

Poljoprivrednici su godinama na raspolaganju tehnologije kojima se bore s vremenskim uvjetima, kao što su navodnjavanje i proizvodnja u zatvorenim prostorima kao što su staklenici i plastenici, mreže za obranu od tuče i ptica i sustavi antifrost za obranu od mraza. Svi tu sustavi mogu pomoći u obrani od nekih vidova ekstremnih vremenskih uvjeta, ali u uvjetima koji su vladali ove godine s dugotrajnom sušom i vrlo visokim temperaturama, ti sustavi nisu mogli pomoći da se osigura urod s prosječnim prinosima. Uz to imamo još uvijek premalo izgrađenih sustava za navodnjavanje, a i izgrađeni sustavi se ne koriste dovoljno. Radi se na uvođenju vrsta i sorti koje su otpornije na više temperature i sušu. Mijenja se i genetski potencijal i uvode otpornije vrste sjemena i kultivara. U takvim uvjetima sve je značajnija i promjena načina obrade tla. U Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a kroz sustav poticaja se motivira poljoprivrednike na upotrebu metoda i tehnika koje se smatraju da su korisne za tlo, okoliš te zdravlje ljudi i životinja. Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, za koju su poljoprivrednici iznimno motivirani, primjena je konzervacijske poljoprivrede i konzervacijske obrade tla koja podrazumijeva izostavljanje oranja i ostavljanje žetvenih ostataka na površini tla kako bi se zadržala što veća količina vlage i ublažile dnevne temperaturne oscilacije te rotacije usjeva. Sve više se govori i o „pametnoj poljoprivredi“, digitalnoj poljoprivredi te korištenju umjetne inteligencije kako bi se poljoprivrednicima omogućila učinkovitija proizvodnja u uvjetima klimatskih promjena.