Iako je situacija na Bliskom istoku sve nestabilnija u očekivanju odmazde Irana zbog izraelskih napada u kojima su ubijeni čelnici Hamasa i Hezbolaha, a SAD u to područje šalje svoje vojne brodove, cijene sirove nafte početkom ovoga tjedna nisu značajnije narasle i za sada se drže na razini od oko 80,5 dolara za barel (Brent) odnosno oko 77,8 dolara na američkom tržištu (WTI).

To je rast od svega 0,95 posto za naftu tipa Brent te 1,23 posto za WTI naftu u odnosu na dan ranije, a u drugoj polovini dana cijene su i nešto dodatno pale. Drugim riječima, geopolitička nestabilnost i mogući ratni sukobi na Bliskom istoku za sada ne utječu bitnije na cijene sirove nafte, pa tako ni na derivate na svjetskim burzama.

Naftni konzultant Jasminko Umičević nam je na molbu Nacionala da procijeni kretanje cijene nafte uzevši u obzir okolnosti potencijalnog ratnog sukoba na Bliskom istoku, simbolično odgovorio kako „nitko, pa ni on, nema staklenu kuglu iz koje bi mogao pročitati što će se događati s cijenama nafte“ ukoliko se ostvari najgori scenarij, jer su predviđanja u ovom energetskom segmentu vrlo nezahvalna.

Ono što dijelom može utjecati na rast cijena nafte u narednim tjednima, kako svijet bude pratio situaciju u regiji, jest činjenica da će u slučaju stvarnog ratnog sukoba trgovci u ugovorima zaračunavati veću premiju rizika kao dodatak na cijenu nafte zbog rastućih strahova da bi veći rat na Bliskom istoku mogao poremetiti proizvodnju i opskrbu naftom iz regije u kojoj se nalaze neki od najvećih proizvođača sirove nafte na svijetu.

NOVI NAPADI Hutisti ispalili raketu na tanker za prijevoz nafte kod Jemena

Naime, sve donedavno je svaki potencijalni sukob u ovom dijelu svijeta, a pogotovo konkretne vojne aktivnosti, značajno utjecao na rast cijena sirove nafte koja je osjećala svaki, pa i najmanji geopolitički potres. No posljednjih godina situacija se promijenila.

Prijeti li svijetu zasićenje naftom?

Svijet će, pa tako i burze nafte, pažljivo pratiti događanja na Bliskom istoku, no prema mišljenjima svjetskih energetskih stručnjaka i  prema pisanju brojnih specijaliziranih časopisa i portala koji se bave energijom, u ovom trenutku brojni drugi čimbenici, osim geopolitičke situacije, utječu na zadržavanje razine cijena nafte u razumnim okvirima.

Prije svega tu je strah od zasićenja tržišta naftom i naftnim derivatima koji cijene nafte drži na stabilnim razinama, oporavak američkog tržišta koje nije zahvaćeno recesijom u onoj mjeri u kojoj su to najavljivali ekonomski analitičari, ali i činjenica da potražnja za naftnim derivatima u svijetu slabi, posebno u onim zemljama koje najviše ulažu u obnovljive izvore energije i projekte traženja alternativnih goriva za pogon transportnih sredstava.

Jasminko Umićević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Poslovni list Bloomberg početkom ovoga tjedna objavio je da neke od najvećih američkih kompanija za eksploataciju nafte smanjuju proizvodnju nafte zbog straha od prezasićenosti tržišta koji obara cijene sirove nafte na svjetskim burzama.

Prema tvrdnjama Bloomberga četiri najveće američke naftne kompanije – Marathon Petroleum Corp., PBF Energy Inc., Phillips 66 i Valero Energy Corp.  – koje zajedno drže čak 40 posto kapaciteta za proizvodnju naftnih derivata u SAD-u, najavile su smanjenje proizvodnje, odnosno smanjenje prerade sirove nafte u svojim rafinerijama.

U članku se navodi da su američki kapaciteti za preradu sirove nafte i proizvodnju derivata „ključni čimbenik u globalnoj ravnoteži ponude i potražnje“, te da je njihova odluka o smanjenju prerade potaknuta prije svega činjenicom da potrošnja nafte u svijetu pada, a rafinerijske marže se smanjuju.

OPEC+ Zemlje izvoznice nafte najavile novo smanjenje opskrbe

Prezasićenost tržišta naftom prijeti čak i unatoč činjenici da zemlje OPEC-a (12 najvećih proizvođača nafte) najavljuju smanjenje proizvodnje sirove nafte, da političke i vojne napetosti na Bliskom istoku rastu. No paralelno s tim činjenicama Međunarodna agencija za energiju ( IEA) najavila je da će globalni proizvođači goriva ove godine preraditi gotovo 900.000 barela dnevno više.

Iran u posljednje četiri godine utrostručio zaradu od prodaje nafte

Ta činjenica umnogome utječe na zadržavanje cijena sirove nafte na relativno stabilnim razinama unatoč nepovoljnim geopolitičkim događanjima na Bliskom istoku.

Portal oilprice.com, specijaliziran za praćenje cijena sirove nafte i kretanja na svjetskim burzama, objavio je, pozivajući se na Reuters, da proizvodnja nafte u Iranu raste i trenutno je na najvišoj razini od 2018. godine, a time raste i prihod Irana od prodaje nafte koji je samo u posljednje četiri godine utrostručen (sa devet milijardi dolara u 2020. na 28,4 milijarde dolara godišnje u 2024.), što će se neminovno odraziti i na vojnu snagu Teherana.

U isto vrijeme većina svjetskih medija prenosi izvještaje koji se pozivaju na podatke izraelske obavještajne službe i u kojima se procjenjuje da će Iran u narednih nekoliko dana izravno napasti Izrael u ime osvete za ubojstvo čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu prošlog mjeseca. A kako Izrael nastavlja svoju ofenzivu u Gazi analitičari očekuju da šanse za deeskalaciju sukoba u ovom trenutku nisu velike te da, posve suprotno, on može prerasti u dugotrajne vojne operacije na tom prostoru.

Energetski konzultant Dalibor Mikulić ne slaže se sa tvrdnjama da mogući ratni sukob na Bliskom istoku neće imati značajnijeg utjecaja na kretanje cijena sirove nafte na svjetskim burzama.

Dalibor Mikulić, energetski konzultant. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

On je za Nacional procijenio da će geopolitički nemiri posljednjih tjedana neminovno gurnuti cijene sirove nafte tipa Brent na gotovo 87 dolara po barelu, a WTI na srednjih 84 dolara po barelu.

Mikulić: Globalne zalihe nafte padaju

„Rastuće cijene sirove nafte rezultat su prije svega pada globalnih zaliha nafte. Procjenjuje se da su se globalne zalihe nafte smanjile za 0,4 milijuna barela dnevno u prvoj polovici 2024. godine i da će pasti za 0,8 milijuna barela dnevno u drugoj polovici 2024. godine“, kaže Mikulić i dodaje da se predviđa da će se globalna potrošnja tekućih goriva povećati za 1,1 milijun barela na dan u 2024. godini i 1,6 milijuna barela na dan  u 2025.,no to je ipak manje od ranije prognoziranih  1,8 milijuna barela na dan.

Uz to, kaže, ne treba zaboraviti niti činjenicu da je proizvodnja nafte u američkom dijelu Meksičkog zaljeva dodatno smanjena zbog posljedica uragana Beryl koji je početkom srpnja opustošio Karibe i američke države uz Meksički zaljev, što će također vrlo vjerojatno utjecati na više cijene nafte na svjetskom tržištu.

„Najveće smanjenje potrošnje nafte bilježi Kina zbog očekivanog usporavanja gospodarskog rasta koje sobom nosi i smanjenje potrošnje dizela. Dramatične promjene vidljive su i u kineskoj petrokemijskoj industriji, koja je postala neto izvoznik nakon što je godinama bila najveći uvoznik na svijetu“, podsjetio je Mikulić.

On kaže da je pad uvoza sirove nafte u Aziju u 2024. godini usporedbi s 2023. i te kako zamjetan, a ti su podaci u suprotnosti s projekcijama IEA i OPEC-a koje su prognozirale rast potražnje. To je, dodao je, svakako značajno negativan znak za cijene sirove nafte.