Sudac istrage Županijskog suda u Splitu odredio je ​istražni ​zatvor za Snežanu Bralić,​ jednu od osumnjičenih za malverzacije sa zemljištem na Braču​, doznaje se u četvrtak navečer na ​tom ​sudu.

​Jednomjesečni istražni zatvor, koji je jedino za nju od ukupno šest osumnjičenih tražio Uskok,  izrečen joj je zbog opasnosti utjecaja na svjedoke i opasnosti ponavljanja kaznenog djela.

Neslužbeno Hina doznaje da je tijekom ispitivanja kod suca istrage aktivno iznosila svoju obranu.

Tijekom dana njezin branitelj, brački odvjetnik Dean Rahan medijima je nakon ispitivanja u Uskoku izjavio ​”​da je ona kao pravnica imala svu dokumentaciju u spisima, elaborat, snimke, izjave svjedoka​”​.​

Rekao je i kako Bralić nije bila na terenu što je i priznala, jer ​je ​od ​četiri tisuće predmeta legalizacije sama riješila ​njih tisuću, što je također priznala.

“Možda da je izašla pa se uvjerila, možda bi donijela drugačiju odluku”, zaključio je odvjetnik.

Krivotvorenje isprava

Nakon jučerašnjeg uhićenja i policijskog kriminalističkog istraživanja Uskok je pokrenuo istragu protiv osumnjičene šestorke zbog više kaznenih djela povezanih s prenamjenom i legalizacijom zemljišta na otoku Braču; zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te poticanja ili pomaganja u tim nedjelima.

Istražni zatvor tužiteljstvo je zatražilo za bivšu šeficu, kasnije savjetnicu u županijskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo u Supetru Snežanu Bralić.

Osim nje pod istragom su se našli i investitor Tonći Kelam, arhitekt Dinko Grgurević, geodet Emil Zlatar, Antonio Mikačić i Željko Babić, kojima su u srijedu također pretraženi uredi i domovi.

U pretragama su, kako navodi policija, oduzeti kompjutori, laptopi i mobiteli. Ne navodeći imena istražitelji tvrde da je od 2014. do 11. listopada  ove godine, “sukladno prethodnom dogovoru s 50–godišnjim vlasnikom nekretnina na području Brača, pet osoba svojim postupanjem omogućilo da suprotno zakonu ishodi najmanje pet rješenja o izvedenom stanju, kojim su legalizirane navodne građevine na zemljištima koja se nalaze izvan građevnog područja, a taj dio je prostornim planom označen kao zaštićeni prostor”.

Policija i Uskok navode da su osumnjičeni na zemljištima koje nije bilo građevinsko u vrijeme legalizacije lažno prikazivali da su na njima objekti i kasnije ih prodavali kao višestruko skuplje građevinsko zemljište. Upravo investitora Tonćija Kelama terete da je kupovao zemlju i provodio postupak ozakonjenja za objekte koji nikada nisu postojali te je kao vlasnik zemlju prodao, a u tome su mu pomogli ostali osumnjičenici.