Odluka optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, koje je prošlog tjedna rezolutno odbilo zahtjev bivše državne tajnice Josipe Čulina (ex. Rimac) da se iz njenog sudskog spisa kao nezakonit izdvoji dio tajno prikupljenih dokaza, Državnom odvjetništvu dodatno je širom otvorila vrata za procesuiranje cijele serije kaznenih djela trgovanja utjecajem u kojoj su, prema prikupljenim dokazima, sudjelovali brojni dužnosnici Vlade i HDZ-a, pa barem neizravno i osoba koju se u tim spisima oslovljava inicijalima A.P. Radi se o jednoj od najvećih afera vlasti Andreja Plenkovića koja je dosad rezultirala s tek nekoliko optužnica kojima su kao najeksponiranije osobe obuhvaćene bivše ministrice Gabrijela Žalac i Josipa Rimac, no zasad neuspjeli sudski manevar posljednje spomenute značajno olakšava da se postupci pokrenu i protiv drugih Plenkoviću bliskih osoba. I to za kaznena djela koja uključuju kancerogeno rašireni sustav trgovine utjecajem i uhljebljivanja u javnim poduzećima, namještanje poslova i krčmljenje javnih resursa. Dapače, dio pravnih stručnjaka za Nacional tumači da ako su dokazi iz slučaja Žalac i Rimac proglašeni zakonitima, Državno odvjetništvo ima obvezu postupati po njima i otvoriti nove predmete – eventualno jedino može pričekati još odluku Visokog kaznenog suda koji, nakon izvjesne žalbe, na zakonitost prikupljenih dokaza može staviti i pečat pravomoćnosti.

Ovakav razvoj događaja ujedno objašnjava i motivaciju Andreja Plenkovića za najavljenu izmjenu zakona kojima se dodatno i brutalno kriminalizira curenje podataka iz istraga te se svim sudionicima ovog postupka – a neizravno i novinarima koji o tome pišu – prijeti privođenjima na razgovore i drakonskim kaznama. Upravo mediji, a u ovom slučaju prije svega Nacional, početkom godine razotkrili su skandalozno razvijen i usavršen, široko rasprostranjen sustav trgovine utjecajem po kojemu se čak i za zapošljavanje na pripravnička mjesta u državnim tvrtkama tražilo odobrenje dužnosnika iz Vlade i HDZ-a, te po kojemu su se upravo na tim razinama dogovarali poslovi koji uključuju različita odobrenja i koncesije za iskorištavanje nacionalnih prirodnih resursa. Za razumijevanje ovog sustava ključne su bile informacije pronađene u mobitelu bivšeg direktora Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, koje su najnovijom odlukom proglašene potpuno zakonitim dokazima.

‘’Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav.’’ Tim se riječima preko aplikacije Viber tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić obratio glasnogovorniku Vlade Marku Miliću, kojem je šef premijer Andrej Plenković. Jakupčić je tu poruku Miliću poslao 5. rujna 2018. u 20:54. Nije zabilježen trag odgovora na ovu poruku koja sugerira da je vodeća osoba javne tvrtke tražila odobrenje od samog premijera čak i za zapošljavanje na najnižim, zapravo beznačajnim radnim mjestima u sustavu koji vodi. No u idućim porukama na istoj relaciji takva teza dobila je potvrdu. ‘’Niko Dujmović’’, piše tako premijerov glasnogovornik Milić šefu Hrvatskih šuma Jakupčiću, a ovaj mu nešto kasnije odgovara: ‘’Radit će, do godinu dana na određeno – takva je praksa u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno. Čuo sam da je dobar LP’’.

‘’Hvala ti Kruno puno’’, piše potom Milić, a sugovornik mu odgovara ‘’Nema na čemu’’. Spomenuti Dujmović uskoro je doista zaposlen u Hrvatskim šumama. Milić je nakon otkrića Nacionala pokušao objasniti da prepiska između njega i Jakupčića datira od 30. rujna 2019. godine, a Niko Dujmović je zaposlen u Hrvatskim šumama sukladno propisanom postupku i temeljem javnog natječaja iz srpnja 2018. ‘’Dakle, do zaposlenja je došlo više od godinu dana prije navedene prepiske, iz čega proizlazi da ona nije imala nikakav utjecaj na zasnivanje radnog Dujmovićeva odnosa. Pored toga, koliko mi je poznato temeljem odgovora Hrvatskih šuma, Dujmović je ugovor na neodređeno dobio u drugoj polovici 2021., a to je gotovo dvije godine nakon prenesene ‘prepiske’, što jasno govori da navedena poruka nije imala utjecaj niti na dobivanje ugovora na neodređeno vrijeme’’, objašnjavao je tada Milić za više medija. Međutim, u Jakupčićevu mobitelu pronađene su i druge njegove poruke: tako 3. travnja 2019. u 16:29 glasnogovornik Vlade piše Jakupčiću kratku poruku sljedećeg sadržaja: ‘’Ager Alpha doo/ Panonska Biomasa doo’’. Ovaj mu dan poslije u 15:26 odgovara: ‘’Marko, pozvali smo Gabrijela Dužnovića (direktor Ager Alphe, op.a.) na sastanak u ponedjeljak u 8 sati pa se čujemo’’. Milić mu na to dan kasnije u prijepodnevnim satima u dvije kratke poruke odgovara: ‘‘Kruno javili su mi. Puno ti hvala!’.

Nacional je ekstenzivno pisao o sadržaju prepiski u kojima su sudjelovali ljudi od najvećeg povjerenja premijera Andreja Plenkovića poput bivše ministrice Gabrijele Žalac, a te prepiske su odlukom suda sada postale i službeni dokaz na suđenju Josipi Čulini. FOTO: Nacional, Dusko Jaramaz/PIXSELL

Potom 8. travnja 2019. u 11:21 Jakupčić Miliću piše sljedeću poruku: ‘’Marko, molim te da tim ljudima – Ager Alpha i Panonska biomasa kažeš, ako Te pitaju, da nisu zadovoljili sve uvjete, ali IDE NOVI JAVNI POZIV, i koji će koincidirati s njihovim završetkom kogeneracije. Osobno ću dežurati da sve bude u redu. Neka napišu ŽALBU Upravi HŠ-a (da su krivo ispunili zahtjev itd) Pozdrav’’.

Sadržaj tih poruka budi ozbiljnu sumnju u to da su te dvije tvrtke imale privilegirani status prilikom poslova povezanih s kogeneracijom. Uprava Hrvatskih šuma obavijestila je u siječnju 2019. kupce da se 20 krovnih ugovora o prodaji drvne sječke i ogrjevnog drveta radi proizvodnje električne i/ili toplinske energije smatra raskinutim jer tvrtke potpisnice nisu dostavile uporabne dozvole za svoja kogeneracijska postrojenja u ugovorenim rokovima. Time se samo u toj godini oslobodilo 265.000 tona vrijedne sirovine za nove kupce, a za što su Hrvatske šume najavile raspisati novi natječaj. Oko kogeneracije je Jakupčić komunicirao i s predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frka-Petešićem i to preko aplikacije Chat iMessage. Njemu je 2. ožujka 2019. u 8:56 poslao poruku sljedećeg sadržaja: ‘’Poštovani gospodine Petešić, ako su Vam potrebne detaljnije informacije oko kogeneracija, oko prodaje drvne sirovine drvoprerađivačima ili općenito oko upravljanja državnim ili privatnim šumama, stojim Vam na raspolaganju. Može i kroz kraći susret, dapače. Pozdravljam Krunoslav Jakupčić’’. Nema zabilježenog odgovora Frka-Petešića na tu poruku. Ali je evidentno da su njih dvojica bili u kontaktu. To potvrđuje i poruka koju je Jakupčić Frka-Petešiću poslao 15. lipnja 2019. u 12:02. U njoj mu je napisao: ‘’Poštovani gosp. Petešić, Jučer smo sve potrebno dogovorili s gosp. Bakićem (Akuo Energy Med d.o.o.). Sve je OK. Pozdrav’’. Što je to OK i zbog čega je Frka-Petešić intervenirao kod Jakupčića za tu tvrtku, pisane poruke preko te aplikacije ne otkrivaju.

Nakon odluke suda da su dokazi prikupljeni u istrazi Josipe Čuline zakoniti, na potezu je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek koja bi trebala pokrenuti istrage protiv osoba koje su sudjelovale u spornim prepiskama, prije svega s Krunoslavom Jakupčićem. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Opisane poruke mali su dio transkripata ekstenzivne komunikacije koju je donedavni predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić vodio s najužim krugom suradnika premijera Andreja Plenkovića. Radi se o šokantnoj telefonskoj komunikaciji koju je preko različitih aplikacija preko mobitela Jakupčić vodio s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem, predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frka-Petešićem i glasnogovornikom Vlade Markom Milićem te glavnim tajnikom HDZ-a i bliskim osobnim Plenkovićevim prijateljem Krunoslavom Katičićem. Mobitel mu je oduzet kada je Jakupčić 28. svibnja 2020. uhićen u kontekstu afere Vjetroelektrane zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti te trgovinu utjecajem.

Krunoslav Katičić poslao je Jakupčiću preko aplikacije WhatsApp 28. prosinca 2019. u 12:24 životopis izvjesnog Josipa Jurića. Potom mu je minutu kasnije proslijedio i poruku koju mu je ranije poslao Zoltan Kabok, glasnogovornik HDZ-a. U toj poruci piše: ‘’Poštovani, g. Katičiću, nadam se da ste uživali jučer na domjenku, evo samo da nadovežem na ono što sam spominjao jučer, vezano uz Hrvatske šume i mog mladog prijatelja. Radi se o Josipu Juriću, odnedavno diplomiranom magistru inženjeru šumarstva, a svakako bi htio radno mjesto naći u struci u Hrvatskoj. On je ovaj ponedjeljak bio na razgovoru za pripravništvo u HŠ kod g. Miškulina i g. Bumbera. Rečeno mu je da će se javiti idući tjedan s informacijama o primanju za pripravništvo. Svaka pomoć bi dobro došla. Šaljem njegov CV u posljetku. Hvala puno i lp Zoltan’. Dva dana kasnije, 20. prosinca 2019. u 14:30, Jakupčić Katičiću šalje povratnu poruku sljedećeg sadržaja: ‘Imenjače, Josip ˝Jurić će raditi u Upravi šuma podružnica Zagreb’’. Minutu kasnije u odvojenoj poruci Jakupčić nadodaje: ‘’U siječnju ćemo ga primiti. Komunicirali smo s njime. Pozdrav’’.

U dokaznom materijalu koji su prikupili istražitelji su i poruke Plenkovićeva glasnogovornika Marka Milića. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Katičić mu na to odgovara porukom poslanom istog dana u 15:16. U njoj mu je napisao: ‘’Hvala to je bitno, čujemo se’’. Sličan je i kontekst Jakupčićeve komunikacije s Davorom Filipovićem koji je u to vrijeme bio član Nadzornog odbora Hrvatskih šuma. Njih su dvojica 25. ožujka 2020. između 12:18 i 14:51 razmijenili nekoliko kratkih poruka iz kojih se vidi da je Filipović urgirao da Jakupčić nekoga zaposli. Filipović piše Jakupčiću: ‘’Kruno, nazovite me kad budete u prilici’’. Jakupčić mu odgovara: ‘’Bilo je sve OK, dežuram’’. Filipović mu potom šalje sliku uzdignutog palca i u drugoj poruci nastavlja: ‘’Javite mi da znam što reći ljudima’’.

Jakupčić na to nastavlja: ‘’Primljen je u paketu s drugima, on i jedna kolegica. Za mjesec dana će imati uvjete. Ako treba što pojasniti, dajte im moj broj’’. U drugoj poruci Jakupčić nadodaje: ‘’Sve primamo na mjesec dana. On će nastaviti na neodređeno’’. Filipović potom ovako zaključuje komunikaciju: ‘’Dogovoreno. Hvala’’.

Komunikacija tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem čini se najmanje spornom – ondje nisu pronađeni tragovi pogodovanja ili trgovine utjecajem – ali je itekako znakovita: Jakupčić se, naime, osobi koja mu formacijski ni na koji način nije nadređena obraća s molbama da intervenira kod ministara u Plenkovićevoj vladi Davora Filipovića i Tomislava Tolušića oko različitih organizacijskih poteškoća u Hrvatskim šumama, što je ovaj doista i činio. U još jednoj poruci Jakupčić pokušava Jandrokovića uključiti u rješavanje problematičnih situacija pa mu piše: ‘’Predsjedniče, vjerojatno ste čuli, Slavonci (Tolušić – Anušić – Našičani) su se navodno dogovorili oko nove Uprave šuma Slatina u županijskim granicama. U tom slučaju i Uprava šuma Bjelovar gubi Viroviticu i Suhopolje. Niti sa šumarskog, niti s ekonomskog gledišta nikakve koristi, ali….. Pozdrav’’.

Za Andreja Plenkovića krajnje su neugodne Jakupčićeve poruke koje je Nacional objavio u veljači ove godine: u njima se on obraća tadašnjem premijerovu savjetniku u vezi nabave softvera za Hrvatske šume. ‘’Josipe, šaljem – tema ERP – nabava i implementacija integralnog poslovnog informacijskog sustava. 1) odobrena nabava Srednjoročnim planom 2) odobrena nabava Godišnjim planom od strane Nadzornog odbora 3) Kriznim planom poslovanja, od investicija smo samo predvidjeli nabavu u funkciji EU – projekata i ERP – informatička i softverska podrška. Istovremeno smo srezali investicije u vrijednosti od 163 milijuna kuna. Navedeni projekt je od strateške vrijednosti za HŠ d.o.o. i započeo je uz pomoć renomirane konzultantske kuće još 2017. god. Hrvatske šume se ne financiraju iz državnog proračuna, već uplaćuju u njega. Josipe, ako možeš pitati šefa, bilo bi dobro da nastavimo s nabavom i implementacijama, ako ne – sve OK…’’.

Među porukama koje su priznate kao dokazni materijal nalaze se i one glavnog tajnika HDZ-a i Plenkovićeva prijatelja Krunoslava Katičića. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Sadržaj ove poruke otkriva kako u Hrvatskim šumama postoje svi preduvjeti za nabavu integralnog poslovnog informatičkog sustava. Sve su potrebne upravljačke instance odobrile tu nabavu, ali s njom Jakupčić očito nije htio krenuti bez izravne suglasnosti njegova i Jelićeva zajedničkog šefa. Pa se i zbog toga postavlja pitanje jesu li Hrvatske šume u kontekstu nabave softvera talac jednog čovjeka – njihova zajedničkog šefa. Činjenica da je Jakupčić tražio od Plenkovića dopuštenje da nastavi s nabavom spomenutog softvera za Hrvatske šume u suglasju je s navodima više izvora koji kažu da je Plenković izravno bio uključen i u spornu nabavu softvera zbog kojeg se u ozbiljnim pravnim problemima nalazi bivša ministrica Gabrijela Žalac, iz čijeg slučaja su zapravo brojni daljnji procesi i optužnice i u čijoj je korespondenciji s Josipom Rimac zapravo prvi put spomenut akronim A.P. U tim porukama se također na više mjesta sugeriralo da je premijer i predsjednik ne samo bio obaviješten o nabavi spornog softvera iz tog slučaja, nego da se i ondje također čekao njegov blagoslov.

Plenković je, dokazuju poruke koje je naknadno objavio Nacional, do te mjere odlučivao o svakom kadrovskom i poslovnom potezu državnih tvrtki da je osobno bio uključen čak i u odlučivanje oko raspodjele drvne građe. Otkrivaju to poruke visokog crkvenjaka mons. Matije Matičića koji je upravo preko Andreja Plenkovića krenuo 2019. godine u rješavanje problema financijski opterećene tvrtke Cedar. Tražio je od Jakupčića da joj isporuči više trupaca, ali mu je ipak napisao: ‘‘Dragi Kruno, hvala Vam za ugovore. Javio sam Andreju da je za sada sve u redu i veliko hvala za pomoć i zalaganje…’’

‘’Samo neka bude kako smo se 3. svibnja i dogovorili i bit će sve u redu. I rekao sam Andreju da ste pravi čovjek na pravom mjestu, jer me je Vaš pristup na sastanku iskreno oduševio… Božji blagoslov Vam želim i molim. Matija’’, napisao je monsinjor Matičić, rektor riječke katedrale koji je uvukao hrvatskog premijera kao najvišeg političkog autoriteta u kontekst bitke za trupce, jedan od unosnijih biznisa u Hrvatskoj. Istovremeno se Krunoslav Jakupčić s nizom istaknutih HDZ-ovaca ili Vladinih dužnosnika konzultirao oko angažmana PR stručnjaka Krešimira Macana, reorganizacije same Vlade, plaćanja računa za ručkove u restoranu, angažmana odvjetnika, izbora mirovinskog fonda – od čega je on kao direktor tvrtke koja je birala, kako se požalio, dobio samo ‘’orlova muda s lentom’’ – te dakako zapošljavanja u Hrvatskim šumama, za osobe za koje je tražio potvrdu jesu li u HDZ-u.

Unatoč uhićenju, pa naknadno i proširenju istrage, Jakupčić nije bio smijenjen s funkcije koju je obnašao – štoviše, ostao je ondje i nakon što je 20. svibnja 2022. navršio 65. godinu života te trebao otići u mirovinu, usprkos činjenici da je ministrica poljoprivrede Marije Vučković čak i formalno odbila dati suglasnost za to. Indicije govore da je Jakupčić svoj privilegirani položaj zaslužio upravo zato što je činio brojne, u najmanju ruku rubne usluge najužem krugu suradnika premijera Plenkovića. Jedan dio spomenutih transkripta otkriva da je s tom spornom komunikacijom bio upoznat i premijer Plenković. Pojednostavljeno govoreći, sporni transkripti – koji su najnovijom odlukom zagrebačkog suda prihvaćeni kao zakoniti dokazi na sudu – bude ozbiljnu sumnju u masovnu trgovinu utjecajem, posredovanje prilikom trgovine utjecajem i višestruke zloporabe položaja i ovlasti u kontekstu onoga što se karakterizira kao klasično porobljavanje državnih institucija.

Za Plenkovićeve suradnike inkriminirajuće su prije svega poruke koje su razmjenjivali s bivšim šefom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

O zakonitosti poruka SMS-a kao dokaza na sudu još prije šest mjeseci izjasnila se europska tužiteljica Tamara Laptoš, čiji je istup na N1 televiziji od ožujka ove godine protumačen kao eksplicitna poruka Državnom odvjetništvu da se prihvati njihova sadržaja i pokrene nove postupke – budući da sami europski tužitelji to ne čine ako se ne utvrdi da su pronevjerena europska sredstva, odnosno da je oštećen europski proračun. ‘’Ne bismo ih uvrstili u spis da smatramo da nisu zakoniti, kao niti drugih više od 1000 dokaza na kojima se optužnica temelji’’, rekla je tom prilikom tužiteljica.

Josipa Rimac, danas Čuljak, nakon prošlotjedne odluke o zakonitosti dokaza protiv nje najavila je da će svim silama to nastojati srušiti. ‘’Poštovat ćemo proceduru, imamo rok žalbe i žalit ćemo se, mi i ostale stranke u postupku. Čekat ćemo odluku Visokog kaznenog suda. Vjerujemo da ćemo biti zadovoljni odlukom jer imamo argumente. Ali ako ne budemo, imamo Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava’’, kazala je Josipa Čulina. Ovim stavom, ironično, ona zapravo pokušava spasiti Andreja Plenkovića i niz njegovih suradnika od mogućnosti otvaranja krajnje neugodnih izvida i istraga za djela poput pogodovanja ili trgovine utjecajem, zbog kojih su već ranije smjenjivani neki ministri. Ako ukloni dokaze protiv sebe, uklonit će ih i za svoje donedavne stranačke kolege, što po svemu sudeći objašnjava zašto je nju i Gabrijelu Žalac Plenković žestoko branio u trenucima kada je bilo evidentno da im slijedi kazneni progon. No u drugačijem svjetlu može se promatrati i premijerova izjava iz tog doba, kada je upitan upravo o cijeloj seriji transkripata koji su teško diskreditirali i njega njegove suradnike. ‘’To je netema’’, bahato je odvratio novinarima.

‘’Netema’’ o kojoj će, prođe li njegova inicijativa za kriminalizacijom curenja podataka iz istraga, ubuduće biti i doslovno zabranjeno pisati.