Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i zastupnik SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Zukan Helez trebao bi, prema medijskim najavama, postati ministar obrane u novom sazivu Vijeća ministara BiH, koje bi u sljedećim tjednima trebala formirati novooformljena koalicijska većina na razini Bosne i Hercegovine. Tu većinu čine Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) te osam probosanskih stranaka predvođenih SDP-om BiH, koje su u bosanskohercegovačkoj javnosti već dobile kolokvijalni naziv “Osmorka”. Bit će to prvi put u poslijeratnoj povijesti Bosne i Hercegovine da SDP BiH s partnerskim strankama koalira s vodećim nacionalnim strankama Srba i Hrvata, pa je Nacional potpredsjednika SDP-a BiH Zukana Heleza zamolio za intervju kako bi objasnio novonastale političke odnose u susjednoj zemlji i izglede za formiranje vlasti te najavio njezine prve poteze.

Zukan Helez rođen je 1964. u Kupresu, a živi u Bugojnu. Diplomirao je 1988. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu te radio kao profesor u nekoliko srednjih škola na području Srednje Bosne. Od svibnja 1992. godine bio je pripadnik Armije BiH. Nakon što je demobiliziran radio je u Gimnaziji Bugojno, a 2000. godine postao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Uz status zastupnika, bio je i ministar za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Federacije BiH. Razgovor za Nacional počeli smo pitanjem o prijetnjama koje je dobio nakon što su mediji objavili da bi trebao postati ministar obrane u Vijeću ministara koalicije koja je iz vlasti, prvi put poslije rata, izbacila najmoćniju bošnjačku stranku u BiH, Stranku demokratske akcije (SDA).

NACIONAL: Nakon što je objavljeno da biste trebali postati novi ministar obrane BiH, primili ste prijetnje. Kakve su to prijetnje bile, smatrate li ih ozbiljnima i znate li tko ih je poslao, odnosno, imaju li političku pozadinu?

Nakon prvih informacija i objave nekih medija da bih mogao biti budući ministar obrane BiH, putem društvenih mreža dobio sam nekoliko prijetnji. Jednu od tih prijetnji putem poruka poslao je čovjek koji se preziva Zuka iz okoline Hadžića. Ta prijetnja je ozbiljna, a za nju je vezan i načelnik općine Hadžići Hamdo Ejubović, koji ga je uputio na mene i objasnio mu da sam ja kriv zato što je dotični izveden iz prava kao ratni vojni invalid. Zuka se poziva na 1998. godinu – kada nisam bio ministar, kada sam radio kao profesor i nisam bio politički aktivan. Nekoliko prijetećih poruka koje su sličnog sadržaja dobio sam s lažnih profila. Uglavnom prijetnje likvidacijom mene i moje obitelji, kao i razne vrste uvreda. Svi koji mi prijete imaju sličnu ikonografiju, vjerska obilježja, zastave SDA, pozivaju se na uzvišenog Allaha i na džihad. Mislim da su manje-više svi oni iz desnog, radikalnog krila SDA.

NACIONAL: Kako biste opisali reakcije SDA na dogovor o koaliciji Osmorke?

SDA panično pokušava zadržati vlast na razini Federacije BiH i državnoj razini. To radi zbog činjenice da je SDA bio na vlasti 30 godina, a ako izuzmemo rat u BiH, to je onda 27 godina. Jako teško kadrovi SDA prihvaćaju činjenicu da će, odlaskom u opoziciju, ostati bez ogromnih privilegija i moći. Poslije izbora 2. listopada ove godine, SDA je sa svojim tajkunima krenuo u kupovinu zastupnika iz drugih stranaka. Time žele napraviti prevagu u bošnjačkom klubu u Domu naroda kako bi mogli blokirati uspostavu nove vlasti.

NACIONAL: Postoje li prepreke formiranju vlasti u BiH, naročito Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH? Postoji li mogućnost blokada, kakvih i tko bi te blokade mogao postavljati?

Kada je u pitanju Vijeće ministara, jako teško se može blokirati izbor novog saziva Vijeća. Izborna volja građana u BiH prvi put poslije rata je takva da se vlast na nivou države BiH može uspostaviti bez bilo koje političke opcije, tako da je blokada nemoguća. Kada je u pitanju većina u Parlamentarnoj skupštini BiH, koju čine Osmorka, SNSD i HDZ u Predstavničkom domu, postoji komotna većina od 25 zastupnika. Ova parlamentarna većina ima većinu i u Predsjedništvu BiH tako da ni na tom nivou ne postoji blokada formiranja vlasti. Kada je u pitanju Federacija BiH, postoji problem u Klubu Bošnjaka u Domu naroda, u kojem SDA i Demokratska fronta Željka Komšića, koji nisu dio parlamentarne većine, imaju 13 delegata u odnosu na 10 delegata koliko ima Osmorka. Međutim, u Predstavničkom domu, koji potvrđuje Vladu Federacije, stranke okupljene oko Osmorke i oko HDZ-a imaju približno dvotrećinsku većinu. Također, u ostalim klubovima naroda – u Klubu Hrvata, Klubu Srba i u Klubu Ostalih – stranke Osmorke i HDZ-a imaju ogromnu većinu. Ukupno, u Federalnom domu naroda stranke okupljene oko Osmorke i HDZ-a imaju uvjerljivu, apsolutnu većinu. Ako SDA posegne za blokadom i zanemari ostale parlamentarne većine u svim klubovima naroda i oba doma Parlamenta Federacije koje imaju Osmorka i HDZ, visoki predstavnik dužan je reagirati i otkloniti blokadu.

‘Retorika Milorada Dodika najviše šteti srpskom narodu u BiH. Mislim da konačno, nakon višegodišnje stagnacije i zapaljive retorike, moramo pružiti ruku jedni drugima, spustiti političke tenzije i početi raditi na dobrobit svih građana BiH’, smatra Zukan Helez

NACIONAL: Možete li objasniti politički rezon za koaliciju Osmorke? To je neočekivana koalicija vladajućih hrvatskih i srpskih stranaka s udruženom probosanskom ljevicom. U BiH je to dosad neviđena suradnja. Kako je do nje došlo?

SDP BiH, koji predvodi Osmorku, do sada je dvaput predvodio izvršnu vlast, u razdoblju od 2000. do 2002. u Alijansi za promjene i od 2010. do 2014. u “Vladi platforme”. U oba slučaja SDP je izbacio HDZ iz vlasti. Zbog toga, prvi put poslije rata probat ćemo napraviti većinu bez SDA, koji se u svim dosadašnjim većinama pokazao kao zmija u njedrima političkih partnera koji bi s njim ušli u vlast. Bio sam ministar u Vladi Federacije BiH od 2010. do 2014. i svjedok sam brojnih opstrukcija koje su kadrovi SDA provodili u funkcioniranju izvršne vlasti. Preko svojih medija SDA ‘’davi’’ svoje koalicijske partnere, a slabe rezultate “fakturira” upravo tim partnerima. Mogu vam nabrojiti nekoliko stranaka koje su ušle u ozbiljnu koaliciju s SDA i danas ih skoro nema na političkoj sceni. To su Savez za bolju budućnost (SBB), Stranka za BiH, koja se tek pomalo budi, Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) i druge stranke. Dodajmo da je SDA brutalno pokrao izbore na brojnim biračkim mjestima u BiH i tako mislio da će doći do velikog broja glasova koji mu omogućavaju sigurnu izvršnu vlast. Zbog navedenih činjenica SDA je nepoželjan koalicijski partner tako da, osim Demokratske fronte, trenutno nema stranke u BiH koja želi s SDA. Pored slabog koalicijskog kapaciteta, SDA nakon više godina nema člana Predsjedništva BiH, što također dodatno umanjuje koalicijski kapacitet i eliminira tu stranku iz procesa formiranja izvršne vlasti na nivou BiH.

NACIONAL: Molim vas da nabrojite tri najvažnija zadatka budućeg Vijeća ministara te Vlade Federacije. Je li koalicija jasno dogovorila i usuglasila te prioritete?

Ova parlamentarna većina temeljito je radila u proteklih mjesec dana na izradi Programa rada, smjernica i ciljeva Vijeća ministara. Vijeće ministara pred sobom na stolu ima osam prioriteta iz mišljenja Europske komisije. Ti prioriteti su vladavina prava, sigurnost, kontrola migracija, sloboda medija, borba protiv kriminala i korupcije, poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Kada to pretvorim u zakonske okvire, prioriteti Vijeća ministara su zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VTSV), zakon o sukobu interesa, zakon o javnim nabavama, zakon o krivičnom postupku… Neki od tih zakona već su u parlamentarnoj proceduri i nisu dobili prolaz u Domu naroda tako da ćemo ih vratiti na doradu u Vijeće ministara. Nakon usvajanja tih zakona u oba doma i još nekoliko zakona iz oblasti migracija i osnovnih ljudskih prava, nadam se da ćemo doći do pristupnih pregovora s EU-om. BiH je nedavno dobio kandidatski status za EU, pa sam uvjeren da ćemo u ovom mandatu Vijeća ministara otvoriti pristupne pregovore.

‘Put BiH u NATO nije upitan i nema alternativu. Kada je u pitanju pristupanje NATO-u, entiteti tu nemaju ingerencije’, rekao je Zukan Helez. FOTO: Mirza Ahmetović, SDP BiH

NACIONAL: Je li nova vladajuća koalicija dogovorila usvajanje novoga izbornog zakona BiH? Hoće li on biti prema zahtjevima HDZ-a BiH ili će uključivati i rješenja iz presuda Sejdić-Finci? Također, je li dogovoren rok do kojeg bi zakon trebao biti usvojen?

Točno je da su dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH, ali nije precizirano kako bi te izmjene izgledale. Mislim da je visoki predstavnik nametanjem dijela izmjena Izbornog zakona već riješio neke ranije zahtjeve HDZ-a, a ono što je sporno oko izbora članova Predsjedništva BiH, mislim da i Osmorka i HDZ imaju stav da se članovi Predsjedništva biraju iz Parlamenta BiH. Naravno, SDP se ne zauzima samo za to da se tako bira u Federaciji BiH, nego da takav posredni izbor članova Predsjedništva bude u oba entiteta BiH. Međutim, prioritet Osmorke i svih građana u BiH jest da se izborni proces učini potpuno transparentnim.

NACIONAL: Izjavili ste da ćete bez oklijevanja zagovarati put BiH u NATO, a to je ovih dana izjavio i bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović. Kako će takve najave biti moguće uskladiti s činjenicom da je Narodna skupština RS proglasila neutralnost te da vaš koalicijski partner Milorad Dodik demonstrira ogorčeno protivljenje NATO-u i političko prijateljstvo s Vladimirom Putinom?

Put BiH u NATO nije upitan i nema alternativu. Svi potrebni dokumenti koje su trebali usvojiti Predsjedništvo BiH i Parlament BiH na putu BiH k NATO-u su usvojeni. Ministarstvo obrane i Vijeće ministara nema više nijednu prepreku da ispuni NATO-ove standarde i BiH uvede u NATO. Kada je u pitanju pristupanje NATO-u, entiteti tu nemaju ingerencije. Država je jedina koja vodi te procese.

NACIONAL: Kakvu suradnju s HDZ-om BiH očekujete? Hoćete li tražiti da se HDZ BiH distancira od nasljeđa Herceg-Bosne ili ćete prihvatiti njihov stav da je Herceg-Bosna, preko Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ugrađena u daytonski BiH?

Herceg-Bosna nije prepoznata u Daytonskom mirovnom sporazumu te, kao što znate, nije ustavna kategorija. Ona je samo još uvijek u nazivima nekih javnih poduzeća i to je sve što je od Herceg-Bosne ostalo. Većina građana BiH ne slaže se s tim što je ukinuta Republika BiH i formirana daytonska BiH. Građane BiH iz svih triju naroda i iz reda ostalih nitko nije pitao kako će biti uređena njihova država. Ustav BiH je nametnut i on je takav kakav jest. Sve do promjene Ustava i izglasavanja tih promjena u Parlamentarnoj skupštini BiH, svaki njezin stanovnik dužan je poštovati Ustav i zakon ove države.

NACIONAL: Hoćete li od Milorada Dodika zahtijevati da osobno prekine i u Republici Srpskoj zaustavi veličanje srpskih ratnih zločinaca iz devedesetih, kao i demoniziranje Bošnjaka i Sarajeva?

Retorika Milorada Dodika najviše šteti srpskom narodu u BiH. Mislim da konačno, nakon višegodišnje stagnacije i zapaljive retorike, moramo pružiti ruku jedni drugima, spustiti političke tenzije i početi raditi na dobrobit svih građana BiH. Inače ćemo ostati ili zemlja staraca ili zemlja stranaca s Bliskog i Dalekog istoka. Žestoku zapaljivu retoriku i međunacionalne svađe moramo zamijeniti poboljšavanjem životnog standarda građana BiH, zaustaviti odlazak mladih, napraviti državu sigurnu za život i rad svojih stanovnika kao i za privredni razvoj i strana ulaganja. Moramo povećati najnižu plaću, da ona bude iznad 500 eura, moramo povećati najniže mirovine, poboljšati uvjete rada u proizvodnji, posebno rudarima. Moramo poboljšati uvjete rada i standard vojnika i policajaca, jer oni su oličenje države BiH. Osmorka je spremna za to da dominiraju ove teme, a političke svađe i uvrede ostavimo zauvijek iza nas. Spremni smo okrenuti novu stranicu, za bolju BiH.

‘Herceg-Bosna nije prepoznata u Daytonskom mirovnom sporazumu te nije ustavna kategorija. Ona je samo još uvijek u nazivima nekih javnih poduzeća i to je sve što je od nje ostalo’

NACIONAL: Brine li vas zaoštravanje situacije u Crnoj Gori i na Kosovu i kako ga komentirate?

U Crnoj Gori očito imamo dvije sukobljene strane. Jedna je okupljena oko crnogorske nacije, europskih vrijednosti, moderne Crne Gore, NATO-ovih perspektiva i konačnog članstva u EU-u. Na drugoj strani, dio stanovnika Crne Gore koji naseljavaju sjever te države naslonjen je na državu Srbiju i prosrpski orijentiran. Preko Srpske pravoslavne Crkve osjeti se jak utjecaj ruske politike, kao i službene politike Beograda. Taj sukob, odnosno jasna polarizacija, može eskalirati u dugotrajne antagonizme, što bi Crnu Goru udaljilo od EU-a. Za tu je zemlju pozitivno što je članica NATO-a pa zbog toga ne očekujem ozbiljnije sukobe.

Kada je pitanju Kosovo, prvi problemi u Jugoslaviji krenuli su odande. Nadam se da bi tu trebali i završiti. Ako se trenutni problemi na sjeveru Kosova brzo ne riješe uz pomoć predstavnika međunarodne zajednice, mogli bi izazvati novo žarište na jugozapadu Srbije, u području Međeđa-Preševo i Bujanovac, gdje živi albansko stanovništvo. Zbog toga mislim da je u interesu EU-a i SAD-a da se taj problem što prije zatvori. Kosovo je svoju nezavisnost dovelo skoro do kraja. Politika Beograda uporno pokušava objasniti građanima Srbije da je Kosovo dio Srbije. Mislim da Aleksandar Vučić obmanjivanjem građana Srbije pravi veliku grešku, jer će im kad-tad morati reći tu, za njih, gorku istinu.

NACIONAL: Kakvu suradnju očekujete sa Srbijom i Hrvatskom, kako na najvišoj razini političke vlasti tako i na razini resora ministarstva obrane?

Volio bih da su odnosi s našim susjedima, Srbijom i Hrvatskom, bolji od ovih kakve imamo danas. Mislim da su za stabilnost Balkana ključni odnosi BiH, Srbije i Hrvatske. Ako kroz povijest analiziramo BiH, njegovu unutarnju stabilnost i odnose, može se primijetiti da je BiH uvijek bio stabilniji i mirniji kada su se Srbija i Hrvatska manje miješale u njegove unutarnje stvari. Od toga i potječe ona stara poslovica: kada se netko dogovori o BiH, kaže se “mirna Bosna”. Činjenica jest da se vlasti Srbije i Hrvatske manje miješaju u odnose u BiH uvijek kada su na čelu tih država ljudi iz demokratskih – slobodan sam kazati – građanskih i lijevih stranaka.

Kada su desničari na vlasti u nama susjednim državama, nacionalne tenzije osjete se i u BiH. Tu moram kazati da je izuzetak Zoran Milanović, koji mi sve više sliči na Putinova kućnog ljubimca. Kada je riječ o resoru obrane, želim iskazati želju za suradnjom sa Srbijom i Hrvatskom preko ministarstava obrane, što već sad imamo u području školovanja naših časnika.

Kada su u pitanju oružje i oprema, moramo kazati da postoji sporazum između ovih triju država o ravnoteži u naoružavanju koji je potpisan u Beču 1997. godine, a koji je sve osim ravnoteže. Štoviše, primjetan je disbalans u naoružanju na štetu BiH. Želim naglasiti da je za taj disbalans najveći krivac ustavno uređenje BiH i blokade koje su uvijek moguće. Međutim, analizirajući vojnu opremu susjednih država, Srbije i Hrvatske, primjetno je da su to starije generacije naoružanja i opreme koje moćnije vojno-ekonomske sile uglavnom više ne koriste.