Zrinka Ristić Dedić, ravnateljica Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja, govori o rezultatima istraživanja o posljedicama koje su na mlade ostavili potresi i pandemija

Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, ravnateljica Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja, uz Borisa Jokića, ravnatelja IDIZ-a, bila je na čelu znanstvenika koji su proveli opsežno istraživanje o učincima pandemije i potresa na učenike osnovnih i srednjih škola.

ZgNews: Koliko je učenika, zaposlenika i škola obuhvaćeno istraživanjem ‘’Nacionalno praćenje učinaka pandemije covid-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja’’?

Radi se o opsežnom istraživanju u koje su uključeni veliki reprezentativni uzorci učenika 4., 6. i 8. razreda osnovnih škola te 2. i završnih razreda srednjih škola, njihove učiteljice i nastavnici, stručni suradnici škola, kao i ravnatelji/ce. Ukupno je sudjelovalo preko 27000 učenika te 5000 odgojno-obrazovnih radnika iz 161 osnovne i srednje škole s područja cijele Republike Hrvatske.

ZgNews: Koliko je znanstvenika sudjelovalo u istraživanju i koliko je trajalo?

Veliki istraživački projekt zahtijeva i veliki istraživački tim pa u njegovoj provedbi sudjeluje 19 znanstvenika s četiri sveučilišta i dva znanstvena instituta. Projekt vodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, a financira ga dijelom Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a dijelom Hrvatska zaklada za znanost. Projekt je počeo u ovoj godini, a trajat će još godinu i pol. Nakon provedenog prvog vala istraživanja u svibnju-lipnju ove godine planirano je provođenje istog ponovljenog istraživanja krajem ove školske godine.

ZgNews: Što rezultati pokazuju, jesu li pandemija ili potresi više negativno utjecali na učenike i nastavnike?

I pandemija covida-19 i potresi imali su na većinu učenika određene negativne učinke, ali oni nisu svuda isti. U područjima najviše pogođenima potresima, a to je svakako Sisačko-moslavačka županija, učenici i odgojno-obrazovni radnici teže su doživjeli potrese, nego samu pandemiju, dok je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji podjednako negativan utjecaj pandemije i potresa. U Sisačko-moslavačkoj županiji 29,1% učenika završnih razreda srednjih škola izjavilo da su potresi imali izrazito negativan utjecaj na njihov život, dok je isti odgovor dalo 18% učenika iz Grada Zagreba. Kad se radi o pandemiji, izrazito negativan učinak na vlastiti život osjeća 18,4% maturanata iz Sisačko-moslavačke županije te 15,7% iz Grada Zagreba.

ZgNews: Jesu li rezultati istraživanja zapravo očekivani s obzirom na to da se u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji tlo smirilo, a u Sisačko-moslavačkoj županiji serija potresa i dalje traje?

Ovi rezultati jesu očekivani s obzirom na razmjere i vremenski raspored potresa koji su nam se dogodili, ali su važni jer predstavljaju dijagnozu stanja u kojem se nalaze naši učenici i njihovi učitelji na različitim područjima. Također su značajni podatci o značajnom broju učenika kojima su potresi u priličnoj ugrozili osjećaj sigurnosti kod kuće te zadovoljstvo životom i opće psihičko stanje. Među maturantima u Sisačko-moslavačkoj županiji takvih je više od 40%, a u Zagrebu 30-ak %.

ZgNews: Kakva je situacija s odgojno-obrazovnim djelatnicima i razlikuju li se u Zagrebu u odnosu na dvije istražene županije?

Potresi su također u određenoj mjeri ugrozili osobnu dobrobit odgojno-obrazovnih radnika, ali srećom nisu značajnije djelovali na njihov entuzijazam za rad. Čak 60% učitelja i nastavnika u Gradu Zagrebu izvješćuje o negativnom utjecaju potresa na njih osobno i/ili rad škole, a 43% govori o tome da su potresi u nekoj mjeri negativno utjecali na organizaciju odgojno-obrazovnog procesa u njihovim školama. Ovi postotci još su viši među nastavnicima u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je situacija osobito teška.

ZgNews: Jeste li analizirali zašto negativni osjećaji rastu s dobi učenika?

Naši rezultati o negativnim učincima potresa, ali i pandemije, pokazuju da su maturanti posebno pogođeni. I u običnim okolnostima, kad nema pandemije i potresa, nalaze se u izazovnom razdoblju u kojem moraju donijeti važne odluke o svojem daljnjem obrazovnom i profesionalnom putu, pripremiti se za državnu maturu i završne ispite, dok istovremeno imaju potrebu za socijalnim kontaktima, druženjem, susretima s drugima… Čini se da su zato za njih ovi vanjski stresori bili posebno jaki. Oni doista i ponajviše osjećaju da su zakinuti za različite događaje koji se inače događaju u životu maturanata, kao što su maturalna putovanja i maturalni ples, noćni izlasci, druženja s prijateljima…

ZgNews: Očito je da svi ovi događaji negativno utječu na psihološko zdravlje djece. Što i tko treba, na osnovi rezultata istraživanja, poduzeti mjere kako bi se posljedice po djecu ublažile?

Mnoga djeca i mladi u istraživanju izvješćuje o narušenom psihičkom zdravlju, a pojavu određenih simptoma primjećuju u znatno većoj mjeri u odnosu na razdoblje prije pandemije i potresa i njihovi nastavnici te školski psiholozi te drugi stručni suradnici. Uz to, došlo je i do značajnih negativnih učinaka pandemije i potresa vezanih uz pad motivacije za učenje, smanjenje radnih navika, poteškoće koncentracije itd., što se sve odrazilo i na slabija obrazovna postignuća učenika. Kako bi se ublažile sve ove negativne posljedice potrebno je mobilizirati i ojačati sve resurse u zajednici i umrežiti sve stručnjake i institucije koje rade s djecom i mladima. Škole zasigurno ne mogu sve same. U ovoj školskoj godini treba nadoknaditi obrazovne gubitke koji su se nakupili kroz pandemijsko razdoblje, ali i povratiti osjećaje sigurnosti i opuštenosti, ne samo među učenicima nego i među odgojno-obrazovnim radnicima. Nadam se da će obrazovne vlasti prepoznati važnost i podržati sve institucije, programe i projekte koji osnažuju dobrobit učenika i školskih djelatnika.