Ansambl LADO ima novu umjetničku direktoricu Zrinku Posavec, prvu ženu na toj funkciji od osnutka Ansambla koji obilježava 75 godina rada. Zrinka Posavec od djetinjstva je zaljubljena u folklornu građu, posebice tradicijsku glazbu, pjevačica je, glazbenica i profesorica

Zrinka Posavec je prva žena na funkciji umjetničke direktorice od osnutka Ansambla LADO, a imenovana je odlukom Upravnog vijeća Ansambla na mandat od četiri godine. Hrvatska umjetnica, dirigentica i vokalna pedagoginja na toj je funkciji naslijedila dosadašnjeg umjetničkog voditelja Krunoslava Šokca. Rođena u Đakovu, Zrinka Posavec je diplomirala glazbenu kulturu na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a zatim se usmjerila isključivo na usavršavanje glasa te diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studij pjevanja u klasi profesorice Lidije Horvat-Dunjko. Nakon završetka Muzičke akademije glas je usavršavala kod eminentnih vokalnih pedagoga i opernih umjetnika Hrvatske i regije kao što su Vitomir Marof, Martina Gojčeta i Olivera Miljaković. Nakon klasične glazbene naobrazbe koju je spojila s tradicijskim napjevima, samostalnu solističku karijeru započela je 2014. godine osvojivši publiku i kritičare svojim emotivnim i snažnim vokalnim sposobnostima i lakoćom kombiniranja tradicijskog pjevanja s folklornim motivima i jazzom. Veliki dio života posvetila je etnomuzikologiji, zapisujući i obnavljajući tradicijsku građu Hrvatske. Surađuje s nizom kulturnoumjetničkih društava u Hrvatskoj i inozemstvu kao i sa školama folklora i institucijama koje se bave tradicijskom kulturom. Godine 2007. osnovala je ženski vokalni ansambl Zwizde, a bila je urednica i producentica glazbenog albuma “Op, lonci lončići“ koji je 2015. godine nominiran za Porina u kategoriji folklorne i etno glazbe. Dva samostalna albuma “Pantomima – Sevdah & Panonika“ (2016.) i „Gradovi i sela“ (2018.), u izdanju MAST Produkcije, bila su joj također nominirana za nagradu Porin. Uz sve nabrojeno, Posavec je radila kao vokalna pedagoginja u Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici i paralelno pisala poeziju. Do sada je izdala dvije knjige poezije: „Soba za buđenje“ i „Pjevaj, Molly“.

NACIONAL: Kako to da ste se, uz vrlo uspješnu samostalnu karijeru, odlučili prihvatiti ovako velikog izazova i preuzeti Ansambl Lado?

Folklorom sam se počela baviti s pet godina. Još kao djevojčica bila sam zaljubljena u folklornu građu, posebice tradicijsku glazbu. Bavljenje folklorom obilježilo je moje formativne godine i što je najvažnije, odredilo moj profesionalni put. U Đakovu tada nije bilo glazbene škole, ali preko suradnje dirigenata i glazbenika koji su dolazili u moje matično društvo Tena KUD Đakovo našla sam put i uspjela upisati studij glazbene kulture na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Osijeku. Već u gimnazijskim danima bila sam pratiteljica Lada, pratila sam rad ansambla i dolazila na koncerte u Zagreb.
Nakon završenog studija u Osijeku dolazim u Zagreb na studij pjevanja na Muzičku akademiju, ali i dalje sam se sve do tridesetih bavila tradicijskom glazbom, vrlo aktivno, radeći s amaterskom društvima sve do početka svoje karijere kad sam naprosto zbog vremena morala smanjiti rad i sve slobodno vrijeme posvetiti svojim nastupima, kantautorskom, a kasnije i književnom radu. Bez obzira na svoju karijeru, koliko su mi to poslovne obaveze dopuštale bila sam involvirana u folklor. Od 2022. članica sam stručnog savjeta za folklor, Hrvatskog sabora kulture. Selektorica sam za folklor, za područje glazbe u različitim folklornim organizacijama. Posljednjih šesnaest godina radila sam kao nastavnica pjevanja u glazbenoj školi, a s obzirom na to da volim promjene i izazove, odlučila sam sakupiti svoja iskustva i okušati se u novom poslu.

NACIONAL: Veći dio života posvetili ste etnomuzikologiji te ste i zapisivali i obnavljali tradicijsku građu cijele Hrvatske. Koliko vas je ta strast na neki način vodila k funkciji umjetničke direktorice Ansambla Lado?

Sigurno da je sve to dio puta. Uvijek mi je bavljenje tradicijskom građom, skupljanjem i zapisivanjem folklorne glazbe bilo strast. No ipak mi je bilo važno da se ostvarim i kao umjetnica, izvođačica i interpretatorica. Mislim da je moje iskustvo u tom području bilo i presudno da se mogu javiti na ovo zahtjevno mjesto jer samo iskustvo nastupa, publike, rada s medijima, praćenja kompletne umjetničke scene i poznavanja nevidljivih strana ovog posla, daje širinu koju umjetnički direktor ovog respektabilnog ansambla mora imati.

NACIONAL: Vaša vizija budućnosti Ansambla Lado između ostalog je prepoznata jer je utemeljena na antologijskom plesnom i glazbenom repertoaru, koji najbolje reprezentira stil i izraz zagrebačke škole folklora. Što je zapravo zagrebačka škola folklora i kako biste je opisali?

Začetnik „zagrebačke škole folklora“ je idejni začetnik, utemeljitelj i umjetnički voditelj Ansambla Lado, znameniti Zvonimir Ljevaković, koji je bio na mjestu umjetničkog voditelja Ansambla od utemeljenja 1949. pa sve do umirovljenja 1974.

NACIONAL: Po čemu je Ljevaković bio osobit kao umjetnički voditelj Ansambla?

Ljevaković je na terenu proučavao i dokumentirao hrvatski plesni i glazbeni folklor, a znatan dio prikupljene građe umjetnički obrađivao i prilagođivao zahtjevima scene. Protiveći se prekomjernoj stilizaciji, zauzimao se za očuvanje i promicanje autentičnoga folklornoga izričaja u scenskoj prezentaciji – kao što su pokret, rustikalno pjevanje, nošnja – te postavio osnovna načela Zagrebačke škole folklora. Ljevakovićeve koreografije se ubrajaju među antologijske u scenskoj primjeni folklora u nas te su do danas reprezentativan dio repertoara Lada.

NACIONAL: Ali Ljevaković nije bio jedini koji je obilježio značaj zagrebačke škole folklora, zar ne?

Uz Ljevakovića, još je jedno veliko i važno ime zagrebačke škole folklora, to je dr. Ivan Ivančan koji je dvadesetak godina mlađi od Zvonimira Ljevakovića, ali je također, sveobuhvatnim proučavanjem plesa, običaja i glazbe na terenu te radom i entuzijazmom ostavio trajan biljeg na Ansamblu Lado kao i na cijeloj folklornoj sceni u Hrvatskoj. U njegovu bogatom opusu koreografija, jedan dio izvodi i Ansambl Lado. Upravo ta dvojica autora okosnica su antologijskog programa Lada, koji je proslavio Lado u domovini i svijetu i koji kao nova umjetnička direktorica zagovaram. Osim tih dvojice autora, Lado izvodi i točke mlađih autora poput I. Ivančana, I. Ivankovića, V. Bagura, K. Šokca i A. Ivančana, čije koreografije također čine antologijski program Ansambla.

Ne isključujem ni nove/druge autore, ali posebno ću pažnju posvetiti kvaliteti koreografija pazeći da nova djela budu visoko kvalitetna rađena/adaptirana upravo za Lado kako bi i dalje slijedila postojeću estetiku.

NACIONAL: Naglasili ste prilikom preuzimanja funkcije da svoj umjetnički program „povezujete s psihologijom suvremene publike, koja obvezuje Lado na produkcijsko oblikovanje izvedbi u smislu kvalitetnije interpretacije i s njom povezanih umjetničkih elemenata, koji stvaraju emotivnu poveznicu između izvođača i publike“. Kako uopće postići kvalitetniju interpretaciju od postojeće kojom se Lado proslavio širom svijeta?

Lado se bavi kulturnom baštinom, kao što sam i pojasnila u prethodnom odgovoru, naše točke su nastale u povijesti i prikazuju tradiciju. Osim plesa i plesnih elemenata to uključuje glazbu, tradicijske instrumente i narodne nošnje.

Mi se toga ne želimo odreći, dapače, mi smo na to ponosni i s velikim poštovanjem Ansambl Lado nosi titulu čuvara tradicije.

NACIONAL: Na što se onda odnosi produkcijsko oblikovanje izvedbi, koje ste naglasili?

Ono što je u ovom vremenu zahvatilo sve izvedbene umjetnosti, zahvatilo je i Lado, a to su suvremene produkcijske prakse s kojima Lado želi ići ukorak. Važno je da surađujemo s režiserima, oblikovateljima svjetla i zvuka i svim ostalim suradnicima koji se bave umjetnošću, kako bismo odgovorili izazovima produkcije koja se razvija vrlo brzo uz popratnu tehnologiju. Upravo jučer snimali smo promotivna videa s vrhunskim mladim filmskim redateljem Franom Pamićem, koji je već imao suradnju s Ansamblom Lado i prije moga dolaska. Iduće godine sprema se suradnja s australijskim redateljem Govinom Rubenom koji će upravo uz pomoć suvremene tehnologije režirati predstavu o LADU. Važno je da idemo ukorak s vremenom i tako se još više približimo publici i steknemo novu.

Zrinka Posavec bit će umjetnička direktorica ansambla Lado iduće četiri godine. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Nedavno je u razgovoru za Zagreb News prvakinja Lada izjavila da „umjetnika Ansambla Lado karakteriziraju profesionalan pristup i visoki stupanj radne etike, a ističe se plesnim, vokalnim i dojmljivim interpretacijama na sceni, te da plesač pjevač u Ansamblu funkcionira kao dio plesnog ansambla, ali i kao umjetnik koji zadane zahtjevne plesne i vokalne uloge na sceni besprijekorno interpretira“. Vama je u planu jačanje potencijala svakog člana Ansambla. Znači li to da ste prije preuzimanja funkcije umjetničke direktorice uočili neke nedostatke koje planirate popraviti?

Došla sam na poziciju umjetničke direktorice kad većinu Ansambla čine mladi umjetnici. Ispred njih su godine učenja i stjecanja iskustva. Ne postoji mjesto gdje to možete naučiti, jer pravo učenje počinje kad uđete u Ansambl. Srećom, stariji i iskusniji umjetnici pokazali su interes pomoći i prenijeti svoje znanje.

Taj transfer je važan jer folklor je živo tkivo i neke se stvari mogu prenijeti samo s koljena na koljeno. Na meni je da stvorim atmosferu u kojoj će svaki od mladih umjetnika ostvariti svoj puni potencijal.

NACIONAL: Koji će biti vaši prvi potezi kao umjetničke direktorice?

Moj prvi potez bit će upoznati ansambl, i to svakog umjetnika, dakako, ne površno.

NACIONAL: Kako vas je uveo u posao dosadašnji umjetnički voditelj Krunoslav Šokac, je li vam dao neke smjernice? Koliko ste bili upoznati s njegovim radom?

Pratila sam rad dosadašnjeg umjetničkog direktora. Krunoslav i ja se poznajemo dugi niz godina iz svijeta folklora. Krunoslav mi je poželio sreću.

NACIONAL: Posebno je istaknuto prilikom vašeg imenovanja da ste prva žena na funkciji umjetničke direktorice od samog osnutka Ansambla. Obavezuje li vas to još više da se dokažete na toj funkciji?

Ne bih rekla da se moram dodatno dokazivati zato što sam žena. Sigurno je da želim steći povjerenje Ansambla. Budući da sam prva žena na toj poziciji, možda je u prvi tren bilo čudno, ali vjerujem da tu neće biti problema. Dapače, mislim da je to odlična promjena za ovaj respektabilni ansambl.

NACIONAL: Ove godine Ansambl Lado obilježava 75 godina postojanja. Kako ćete to obilježiti?

Mi upravo ovih dana započinjemo niz koncerata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Prema najnovijem rasporedu, bit će to 70 koncerata do kraja godine, a tu ne ubrajam turneju u Meksiko koja je planirana za listopad iza koje slijede i rođendanski koncerti u studenome.
Zbog svega navedenoga Ansambl je angažiran i ispred nas su plesni i vokalni koncerti koje upravo uvježbavamo. Za sve to potrebna je dobra organizacija i komunikacija cijelog tima Lada. Svi se trudimo dati sve od sebe da ova rođendanska godina bude uspješna i da odamo čast svim umjetnicima koji su činili Ansambl Lado.

NACIONAL: Kako vidite nastavak rada i djelovanja Ansambla Lado u sljedeće četiri godine i što vam je prioritet?

Prioritet su edukacija i rad s mladim umjetnicima i poboljšanje produkcijskih uvjeta kako bismo još bolje predstavili baštinu koju izvodimo. LADO zaslužuje najbolje i ja se kao umjetnička direktorica želim okružiti kolegama, plesačima, glazbenicima, umjetnicima, redateljima koji mogu svojim iskustvima i kompetencijama naći najbolja rješenja za još kvalitetnije produkcije naših koncerata.