Opera „Nikola Šubić Zrinjski“ Ivana Zajca bit će 2. studenoga emitirana uživo putem umjetničke platforme Opera Vision i tako ne samo postati dostupnija gledateljima širom svijeta, nego će se i povećati mogućnost da se ta nacionalna opera producira negdje u inozemstvu. Kako je rekla Dubravka Vrgoč, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Opera Vision financira se iz programa Europske komisije Kreativna Europa 2014. – 2020. te promiče opernu umjetnost koristeći nove tehnologije: „Riječ je o live streamingu europskih opera u produkciji opernih teatara okupljenih oko platforme Opera Vision. Značaj tog projekta je u tome što opernu umjetnost čini dostupnom velikom broju gledatelja, razvijajući i šireći tako publiku operne umjetnosti u europskom, pa i svjetskom kontekstu. Prošle godine, koja je i bila Europska godina kulturne baštine, predstavili smo svijetu Gotovčeva ‘Eru s onoga svijeta’. Opera Vision jedna je od rijetkih svjetskih platformi koje su posvećene samo operi i koje se gleda slobodno, odnosno bez financijske participacije na web stranicama opernih kuća uključenih u projekt, te potom na YouTubeu, također dostupnom svima. U posljednje dvije godine ta je platforma imala 5,364.869 gledatelja. Najgledanija je u SAD-u, pa u Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, čak je postala popularna i u Kini, a jedan od njezinih partnera je Nacionalni centar za izvođačke umjetnosti u Pekingu.“

Dubravka Vrgoč pojasnila je što takav projekt znači za HNK, koji time ulazi u elitnu kategoriju europskih opernih kuća, s londonskom Royal Opera House, pariškom Operom Comique, venecijanskim Teatro Fenice, madridskim Teatro Real, Royal Swedish Operom: „Dvadeset i devet prestižnih kazališta iz 17 europskih zemalja garancija su atraktivnosti i dugovječnosti projekta. S druge strane, i u prvom i u drugom slučaju live streaminga odlučila sam se za najreprezentativnije primjere naših nacionalnih opera. Činilo mi se važnim da Europi i svijetu predstavimo naša djela o kojima europski teatri i njihovi gledatelji ne znaju mnogo te da time otvorimo mogućnost nekog našeg dijaloga s europskom operom, kazalištem i kulturom. Usudila bih se reći da se kvaliteta hrvatske opere može uspoređivati s europskom i svjetskom, bez obzira na naše limitiranosti. Prvenstveno mislim na tehničke mogućnosti koje se nisu baš pomakle od kraja 19. stoljeća, kada je naša zgrada izgrađena. Mi smo u kontekstu europskih opernih kuća jedno od doista rijetkih kazališta koje ima jednu scenu koju dijele tri ansambla, čime se ograničava mogućnost prirodnog razvoja tih triju ansambala koji su ograničeni brojem izvedbi. No unatoč tome, po kvaliteti opernih izvedbi ne zaostajemo za većinom europskih kazališta, dapače… “

Krešimir Dolenčić redatelj je opere „Nikola Šubić Zrinjski“ premijerno izvedene 1994. Prema njegovim riječima, ove godine došlo se do podatka da je do sada u toj predstavi pjevalo gotovo 150 pjevača. Pojasnio je da je to bila jedna od njegovih prvih opernih režija:

„Prošlo je puno vremena, naredalo se otada još sigurno tridesetak opernih premijera, ali znate kako je Lovro Matačić rekao – postoje opere, a postoji i ‘Zrinjski’. Značaj i naboj te opere nadmašuje njezino mjesto u opernoj literaturi. Ne mislim pritom ni slučajno da je manje vrijedna, ali to je djelo koje se uvijek u svojoj povijesti izvodilo, gledalo i slušalo s nekim prekrasnim i plemenitim emocijama. A sad zamislite kako je ta premijera izgledala, izvedena usred Domovinskog rata. Bilo je nevjerojatno.“

Dolenčić je objasnio zašto misli da je važno imati nacionalnu operu. Smatra da bez „Zrinjskog“ i bez „Ere“, bez njegovanja nacionalnih kulturnih međaša, jednostavno nestajemo:

„Nećemo mi nestati zbog Bruxellesa ili nečeg i nekog drugog. Nestat ćemo zbog smanjivanja ulaganja u obrazovanje i kulturu. I samo to. Podizanje razine mora manje je štetno od podizanja razine gluposti. A vidite, ‘Zrinjski’ i ‘Ero’ uvijek su puni i uvijek ih publika želi i voli, karte su rasprodane. Kako i neće. Čast mi je što je nakon ‘Ere’, koji je prošao fantastično i gledan je na svim kontinentima, na live streamingu ‘Zrinjski’. Sjajno je da se ljudi upoznaju s tom operom, a mogu misliti koliku će radost izazvati među Hrvatima po svijetu. Kao i u svako veliko nacionalno djelo, iz bilo koje zemlje na svijetu, u ‘Zrinjskog’ su utkani ponos i gordost jednog malog naroda, romantizirana verzija stvarnog događaja u kojem se šačica ljudi oduprla ogromnoj sili i moći ogromnog carstva. Takvih primjera imamo u povijesti u najrazličitijim kulturama. A evo, ovdje u Hrvatskoj svjedočili smo tome i u našem nedavnom ratu. Umjetnost ponekad, a posebno glazba, može pomoći, inspirirati, utješiti, podići na noge. S druge strane, pokazat ćemo svijetu jedno vrijedno glazbeno djelo, sjajan obol europskoj opernoj glazbenoj baštini.“

Ivana Lazar u operi „Nikola Šubić Zrinjski“ pjeva Jelenu, djevojku koja uslijed tragičnih okolnosti u kojima se našla traži utjehu u sanjarenju i bježanju od stvarnosti. Ipak, ona nije slaba, već na kraju opere pokazuje svoju zrelost u odlukama i spremnost na žrtvu.

“Kao i u svim hrvatskim operama, posebnu pozornost posvećujem izgovoru i donošenju teksta, što ponekad u visokim lagama nije jednostavno. Važno je držati do dramskog predloška kako bi radnja bila što razumljivija i kako bi emocije doprle do slušatelja. ‘Zrinjski’, ja vjerujem, svakog protagonista ispunjava posebnim ponosom. Hrvatska je u to vrijeme bila na braniku Europe i u tom svjetlu volimo zamišljati i likove iz te opere kao jako važne za tijek povijesnih događaja. Nacionalne opere bave se temama koje su nama bliske i stoga se vrlo lako možemo poistovjetiti s likovima i radnjama, što nije nevažno pri pokušaju da oživimo jednu partituru. Najljepše u ‘Zrinjskom’ je dostojanstvo nacionalnog naboja, bez lažne patetike koju češto susrećemo u operama takvog tipa. Svaka izgovorena riječ ima svoju težinu i simboliku. Jako mi je drago što ćemo široj publici predstaviti hrvatske opera, ali i naš izvođački aparat koji je jedan od boljih u ovom dijelu Europe. Svaki takav izlet potiče nas da se usavršavamo i dalje dajemo svoj maksimum”, zaključila je Ivana Lazar.