Iako Republika Hrvatska već ima alate za uspješnu borbu protiv korupcije, Hrvatska se posljednje tri godine ne miče sa 63. mjesta na Indexu percepcije korupcije svjetske organizacije Transparency International. Samo u posljednjih deset godina je kumulativni gubitak kroz korupciju po prosječnoj obitelji u Hrvatskoj iznosio oko 55.000 eura ili 410.000 kuna, pokazuje istraživanje Europskog parlamenta o gubicima od korupcije po zemljama članicama Europske unije.

Znanstveno-razvojna inicijativa koji vodi Damir Vanđelić u četvrtak je upozorila da je zato nejasno zašto Porezna uprava ne primjenjuje članke 88 i 89 Zakona o porezu na dohodak koji je obvezuju obavljati nadzor stečene imovine i izvora sredstava kojim bi se značajno ograničila siva ekonomija i korupcija.

“Ako se Porezna uprava drži propisa, kako to da nije imala podatke o uplatama na račun Dane Škugora iz afere INA koji je navodno imao tisuću uplata po 400.000 kuna kroz posljednje dvije godine? Ovaj slučaj dokaz je da korupcija i siva ekonomija bujaju zbog toga jer nema dovoljno nadzora kod stjecanja imovine. Kada bismo imali bolji nadzor porijekla imovine, imali bismo i snažnije odvraćanje od korupcije i drugih kaznenih djela koja su usmjerena na stjecanje protupravne imovinske koristi te manje iseljavanja uzrokovanog „koruptivnom frustracijom”, ali i povećanje poreznih i drugih prihoda proračuna na svim razinama te poboljšanje imidža Hrvatske zbog ograničavanja pranja novca”, istaknuo je dr.sc. Miroslav Mađarić, član ZRIN-a i inovacijski konzultant.

Dosadašnja medijska i službena izviješća pokazuju da, nažalost, Porezna uprava ovaj, već u zakon ugrađeni ‘alat’, praktički uopće ne koristi. “Primjerice, prethodni ministar financija Zdravko Marić je na zastupničko pitanje u Hrvatskom saboru odgovorio kako je Porezna uprava tijekom 2018. provela tek 36 takvih provjera, a po konzervativnoj procjeni ih je trebala napraviti više desetaka tisuća. Zato smo preko dvojice zastupnika u Hrvatskom saboru novom ministru financija uputili slična, ali mnogo podrobnija pitanja. Rok za odgovor je istekao, no nadamo se da će biti pozitivan, odnosno vjerodostojno obećanje ministra Primorca da će Poreznu upravu uputiti na izvršavanje svoje zakonske obveze”, poručio je Miroslav Mađarić.

ZRIN zato predlaže da se što jasnije propiše što se točno smatra ‘znatnim odstupanjima’ stečene imovine od izvora sredstava za stjecanje te uspostavi sustav za automatsko pronalaženje i kontrolu takvih odstupanja. Trebalo bi uvesti mjesečnu objavu javnih izvješća Porezne uprave o broju i iznosima stjecanja imovine koja ukazuju na „znatna odstupanja” u odnosu na izvore sredstava, kao i izvješća o broju pokrenutih i riješenih postupaka nadzora, kategorizirano po ishodu.

“To znači da se mogu ukinuti sudačke i dužnosničke imovinske kartice, jer se umjesto toga objavljuju podatci neposredno iz evidencija Porezne uprave”, naglasio je Mađarić dodavši kako će se konkretan prijedlog dostaviti ministru financija u roku od osam dana, dok je mogući rok za uspostavljanje predloženog sustava tri mjeseca.

Predsjednik ZRIN-a Damir Vanđelić upozorio je kako bi, koristeći alate koji su državi već na raspolaganju, cilj trebao biti da u kratkom roku sustignemo susjednu Sloveniju i smanjimo gubitak uslijed korupcije za 40 posto čime oslobađamo oko 24 milijarde kuna godišnje. “Tada plaće državnih službenika, pruge, podzemna željeznica u Gradu Zagrebu niti bilo koji drugi važan projekt više ne bi bile problem”, zaključio je Vanđelić.