Europski parlament odobrio je hitne mjere za borbu protiv koronavirusa. Mjere uključuju financijsku pomoć zemljama članicama i potporu njihovim zdravstvenim sustavima. Dvije mjere su ključne – Investicijska inicijativa za odgovor na koronavirus i Proširenje područja primjene Fonda solidarnosti EU-a. Investicijska inicijativa za odgovor na koronavirus podrazumijeva mjere kojima će usmjeriti 37 milijardi eura građanima, regijama i državama najteže pogođenima pandemijom koronavirusa. Sredstva su namijenjena zdravstvenim sustavima, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim osjetljivim dijelovima gospodarstava zemalja članica. Važno je naglasiti da bi od oslobođenih 37 milijardi eura, prema procjeni Komisije, Hrvatska mogla iskoristiti ukupno oko 1,158 milijardi. Drugom mjerom proširuje se područje primjene Fonda solidarnosti EU-a kako bi on obuhvaćao i zdravstvene krize, odnosno potporu u najtežim izvanrednim situacijama u javnom zdravstvu, uključujući medicinsku pomoć, kao i mjere za sprečavanje, nadzor ili kontrolu širenja bolesti.

Tom mjerom ove godine bi europskim zemljama postalo dostupno 800 milijuna eura.
Jedan od alata koje Unija koristi u borbi protiv ove krize je i unaprijeđeni Europski mehanizam civilne zaštite – rescEU, u čijoj je izradi u prošlom sazivu Parlamenta sudjelovala hrvatska zastupnica Željana Zovko. Prije dvije godine predstavila ga je u Splitu, kada je govorila i o potrebi odgovora na biološki rat ili slične opasnosti. O tome kako će Europa i Hrvatska preživjeti koronavirus i kako će nakon toga izgledati, Željana Zovko govorila je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Kako će odobrena sredstva – 37 milijardi eura – pomoći zemljama članicama da prevladaju krizu uzrokovanu koronavirusom?

To će ovisiti o sposobnosti onih koji njima upravljaju, o spremnosti, pripremljenosti i fleksibilnosti njihovih vlada. One moraju osmisliti najbolji način za korištenje dobivena novca za saniranje štete nastale ovom ugrozom. Novcem koji im je stavljen na raspolaganje neće se sanirati banke, kako je to bilo u krizi 2008. godine, novac je namijenjen tome da održi i ozdravi njihovo gospodarstvo. Njime se trebaju financirati radna mjesta, ljudima se moraju davati minimalne plaće, ne smije ih se otpuštati. Sredstva prvenstveno treba usmjeriti na mala i srednja poduzeća kako bi ona sanirala nastalu štetu i kako bi se prilagodila novim uvjetima do kojih će svakako doći. Dio novca bit će raspoređen i na socijalne fondove, za najsiromašnije i za one koji ne mogu raditi. Ništa više neće biti kao prije, mora se raditi na novim strategijama, a novac za to sada je osiguran.

NACIONAL: Jesu li te odluke donesene u ključnom trenutku za Hrvatsku?

Odluke su donesene u trenutku koji je vrlo važan za Republiku Hrvatsku, koja se istovremeno našla usred dviju velikih ugroza. Prihvaćeni prijedlozi ključni su za ublažavanje posljedica zdravstvene i humanitarne krize koje su pogodile našu zemlju i Grad Zagreb. Inicijativom Coronavirus Response mobiliziraju se neiskorištena i prijeko potrebna sredstva iz postojećih europskih fondova, koja će omogućiti smanjenje pritiska na građane, na gospodarstvo i zdravstveni sustav naše zemlje.

‘Sredstva Europske unije garancija su da Hrvatska na raspolaganju ima dovoljno kapitala s kojim može preživjeti, izaći i oporaviti se od krize, ali samo pod uvjetom da njime pametno upravlja’

NACIONAL: Investicijskom inicijativom Hrvatskoj se otvara mogućnost korištenja 1,158 milijardi eura za projekte u područjima najviše pogođenima krizom. Hoće li Hrvatska to iskoristiti?

Taj novac je garancija da Hrvatska na raspolaganju ima dovoljno kapitala s kojim može preživjeti, izaći i oporaviti se od krize, ali samo pod uvjetom da njime pametno upravlja. To je novac za strukturne reforme, reformu javne uprave, ali i reformu sveukupnog gospodarstva. Mi smo zemlja ovisna o turizmu i to se mora mijenjati. Moramo se koncentrirati na samoodrživost, razvijati poljoprivredu, samoodrživa mala gospodarstva, malo i srednje poduzetništvo i posebno digitalizaciju. Svi mi danas ovisimo o kontaktima preko društvenih mreža i tehnologije, tako će biti i ubuduće. Moramo naučiti živjeti bez shopping centara i uvoznih proizvoda.

NACIONAL: To znači da je ovaj novac velika prilika za Hrvatsku?

Novac stavljen Hrvatskoj na raspolaganje izvanredna je mogućnost da zemlja iz ove krize izađe s diverzificiranom ekonomijom koja neće više ovisiti samo o turističkoj sezoni i lijepom vremenu. Bit će ovisna o tome koliko će ljudi raditi, koliko će oni koji rade biti kreativni u razvijanju područja koja su do sada bila zapuštena i ovisila o uvozu. Mi ćemo imati jedan novi Marshallov plan i tu očekujem odgovor svih čimbenika u društvu, od politike, ekonomskih stručnjaka, poduzetnika do građana samih. Svi moramo dati odgovor na pitanje kako razviti zemlju koja neće biti ovisna o tome koliko će se hrane uvesti – voća, povrća, sirovina, raznih prerađevina. Moramo kompletno razviti svoju proizvodnju, moramo vratiti svoju žitnicu, oživjeti poljoprivredu, moramo razvijati mala i srednja gospodarstva i poduzeća. Posebno moramo imati na umu da su velike industrije iz vremena socijalizma prošlost. Treba poticati malu proizvodnju, a ljude educirati da kupuju ono što je proizvedeno u njihovoj blizini, u krugu od pet kilometara. Francuska i danas u vrijeme epidemije svojim građama sugerira da kupuju samo domaće. Ovo je financijska injekcija koja može pomoći da zemlju učinimo samoodrživom, kao primjer zdrave i održive ekonomije. Ovo je prilika da promijenimo Hrvatsku.

NACIONAL: Kad su u pitanju ekonomske strategije, hrvatska politika je puno puta pala na ispitu. Nije se slušala struka, nije bilo konsenzusa, gledali su se partikularni interesi. Zapošljavali su se politički podobni, nepotizam i klijentelizam dobro su nam poznati modeli. Jesmo li sposobni to promijeniti?

Ovdje je najvažnije hoće li stranka na vlasti i oporba, zajednički, biti sposobni prepoznati izvrsnost među onima koji će trebati ponuditi najefikasnija rješenja. Za to je potreban konsenzus, a ne utopijska rješenja koja vidim da neki iz oporbe nude kako bi tako dobili simpatije javnosti. Mislim da Vlada dobro radi svoj posao, da traži način da Hrvatsku pripremi za izlazak krize. Važno je što Vlada transparentno komunicira s javnosti i što su svi dijelovi društva i institucije potpuno uključeni u taj proces. Odgovorne vlade i njihovi lideri upravo tako reagiraju na krizu, što je svojevrsni test i za Hrvatsku kao novu članicu Europske unije. Zbog takvog odgovornog stava Hrvatska je najsvjetliji primjer u Europskoj uniji, bolji smo čak i od zemalja stare Europe. To znam iz prve ruke jer svakodnevno komuniciram sa svojim kolegama, zastupnicima u Europskom parlamentu iz drugih zemalja koji mi svakodnevno govore da je Hrvatska pokazala Europi kako treba raditi, da je izvrsnost na prvom mjestu i da stručnjaci, a ne politikantstvo, trebaju upravljati krizom.

NACIONAL: Kad se govori o borbi protiv koronavirusa, velika su tema rezerve medicinske opreme. U prošlom sazivu Parlamenta sudjelovali ste u izradi unaprijeđena Europskog mehanizma civilne zaštite – rescEU. Sad je taj mehanizam jedan od alata koje Unija koristi u borbi protiv ove krize. Kako?

Unija je pokrenula jedinstvenu javnu nabavu medicinske opreme za sve zemlje članice te će istu staviti na raspolaganje državama članicama prema njihovim prioritetima i potrebama. Radi se o prijeko potrebnim respiratorima, maskama i drugoj opremi. Natječaj za odabir proizvođača je pri kraju i uskoro se očekuje realizacija.

Ključno je što se konačno shvatilo da nijedna država članica ne smije zabraniti izvoz svoje medicinske opreme u drugu zemlju članicu. Ključna je solidarnost i već vidimo da njemačke bolnice, koje su dovoljno opremljene nužnim sredstvima i opremom, primaju pacijente iz epidemijom pogođene Italije, iz kriznih žarišta u Francuskoj i Luksemburgu. Podržavam reakciju Komisije o osnivanju strateške zalihe medicinske opreme, kao i odluku o financiranju 90 posto zaliha za države članice u borbi protiv koronavirusa. rescEU je uspostavljen kako bi svaki građanin Europske unije imao zaštitu gdje god se nalazio.

‘Najvažnije pitanje je hoće li stranka na vlasti i oporba, zajednički, biti sposobne prepoznati izvrsnost onih koji nude najefikasnija rješenja. Za to je potreban konsenzus, a ne utopijska rješenja koja nudi oporba’

NACIONAL: Vi ste osnivanje jedinstvenih strateških zaliha predlagali još 2018. godine?

Kad sam 2018. godine u Splitu predstavljala taj unaprijeđeni mehanizam civilne zaštite, nisam ni slutila da će on dobiti tako važnu ulogu. Tom prilikom govorila sam o potrebi odgovora na biološki rat ili slične opasnosti i svima je zvučalo nemoguće da bi se Europa mogla naći u takvoj situaciji. Smatrali su da takve opasnosti nisu moguće i da nam za njih nisu potrebne specijalne prenosive bolnice i zalihe medicinske opreme. Nažalost, moja su se predviđanja ostvarila. Zato Europska unija nije mogla reagirati i pomoći Italiji jer takve zalihe nisu postojale, štoviše, pojedine zemlje članice zabranile su izvoz opreme kako bi mogle zadovoljiti vlastite potrebe. Sada su svi shvatili da moramo imati zalihe opreme i da Komisija na poziv u pomoć mora imati odgovor, imati pripremljene zalihe i odmah slati pomoć. Konačno vidimo solidarnost na djelu, sada vidimo da su sjever i jug shvatili da požari i epidemije ne poznaju granice.

NACIONAL: Može li i Hrvatska očekivati da će iz tih zaliha dobiti potrebnu opremu?

Apsolutno može i mora! Hrvatska je zbog potresa već zatražila i dobila pomoć od Europskog mehanizma civilne zaštite. Čim budu isporučene prve zalihe medicinske opreme, očekujem da će Hrvatska dobiti respiratore i ostalu medicinsku opremu. Osobno sam tražila od Europske komisije, od povjerenika za humanitarnu pomoć Janeza Lenarčiča, da Hrvatsku stavi na listu prioriteta za distribuciju medicinske opreme zbog okolnosti u kojima se našla. Očekujem da će do prve isporuke doći kroz nekoliko tjedana. Hrvatska je jedna od najosjetljiviji zemalja Europske unije, s obzirom na to da je njezin glavni grad pogođen potresom.

NACIONAL: Hoće li ta pomoć stići na vrijeme? Vrhunac epidemije u Hrvatskoj se očekuje oko Uskrsa?

To ovisi o Europskoj komisiji i efikasnosti njezinih službi. I ja osobno i hrvatska vlada smo, tražeći aktivaciju Mehanizma civilne zaštite, ispunili sve uvjete da pomoć stigne što prije. Isto tako vidimo da Vlada kontinuirano nabavlja opremu sa svih raspoloživih tržišta. Nadam se da ćemo imati dovoljno opreme kada to bude potrebno. Isto tako se nadam da će građani poštivati mjere koje provodi Stožer Civilne zaštite, jer bez obostrane borbe u ovom ratu nas neće spasiti ni četiri milijuna respiratora.

NACIONAL: Je li Europa odmah po pojavi epidemije trebala zatvoriti granice i obustaviti zračni promet iz Kine iz Južne Koreje?

Poznato nam je pitanje Henryja Kissingera: “Koga trebam nazvati ako želim nazvati Europu?” Europa nije SAD. Baš suprotno, mi se uvijek zalažemo za to da se o ključnim problemima postigne konsenzus jer bi upravo na primjeru Hrvatske, kao male zemlje, u tom slučaju bila nametnuta volja većih. Oko te krize prvo se trebao postići konsenzus. Tek kad smo uvidjeli nedostatak kontrole epidemije u Italiji i brzo širenje zaraze po drugim zemljama, tek tad je konsenzus postignut. Čak ni potez Sjedinjenih Američkih Država koje su prije nas ukinule letove iz Kine, ali i iz Europe, nije spriječio širenje zaraze na njihov kontinent. Ovu bolest, kao i sve velike epidemije u povijesti, nikakve granice ni zidovi nisu mogli zaustaviti.

NACIONAL: Je li Hrvatska trebala odmah zatvoriti svoje granice?

Hrvatska nije mogla zatvoriti granice prvenstveno zbog svojih građana koji rade, studiraju ili su se bilo kako zatekli u inozemstvu, posebno iz zemalja koje su bile žarište epidemije – Italije, Njemačke i Austrije. No Hrvatska se u tim slučajevima pokazala odgovornom jer je sve svoje građane koji su se vraćali uputila da poštuju pravila izolacije. Hrvatska nije usamljeni otok, a iz govora predsjednice Europske komisije čuli smo osudu onih zemalja koje su se samoizolirale. Čuli smo i poruku da ih ništa u ovoj pošasti neće spasiti osim solidarnosti i zajedničkog rada na pronalaženju rješenja za izlazak iz krize. Ako je oko vas požar, ako ga zajednički ne gasite, kad-tad će prijeći i na vašu kuću.

NACIONAL: Grad Zagreb ima pravo i na sredstva iz djelokruga Europskog socijalnog fonda, koji sada više nije ograničen isključivo na prirodne ili ljudski uzrokovane katastrofe?

Proširenjem djelovanja Europskog socijalnog fonda na zdravstvene krize omogućit će se korištenje sredstava tog Fonda u borbi protiv koronavirusa te tako ubuduće poboljšati spremnost i ubrzati reakciju. U sklopu prijedloga posebno pozdravljam povećanje limita predujma fonda sa sadašnjih 50 na 100 milijuna eura, što će omogućiti brži dotok preliminarnih sredstava pomoći iz Europskog socijalnog fonda državama pogođenim prirodnim katastrofama. Ta mjera će omogućiti veću preliminarnu financijsku pomoć Gradu Zagrebu i tako ubrzati oporavak od razornog potresa koji je pretrpio.

NACIONAL: Neki zastupnici pozivali su na osnivanje europskog fonda za nezaposlene, a predložili su i da nacionalne banke građanima i tvrtkama osiguraju kredite po nultim kamatnim stopama. Jesu li ti zahtjevi provedivi?

To su malo utopijske ideje, od banaka se to ne može očekivati, ali se može od države i njenih instrumenata za razvojne projekte, tu su subvencije moguće. Što se tiče fonda za nezaposlene, mislim da on nije potreban jer je pomoć koju smo odobrili usmjerena i na socijalne fondove, tako da će oni najpotrebitijima biti uvijek na raspolaganju. Ono što mi očekujemo je jedan konstruktivni odgovor kako da sami iskoristimo ta sredstva da bismo razvili svoje gospodarstvo, da bi se svatko kroz svoj rad ostvario.

‘Europa će iz ovoga izaći drugačija, promijenjena i s potrebom da bude što više samoodrživa, a ne da ovisi o drugim tržištima. Traži se plan za daljnji razvoj svojih gospodarstava’

NACIONAL: Čelnici zemalja članica EU-a pozvali su predsjednicu Komisije i predsjednika Europskog vijeća da u konzultacijama s ostalim institucijama, posebice Europskom središnjom bankom, pripreme izlaznu strategiju za razdoblje nakon epidemije. Što to znači?

Ovo je nova situacija, Europa će iz ovoga izaći drugačija, promijenjena i s potrebom da bude što više samoodrživa, a ne da ovisi o drugim tržištima. Traži se jedan sveobuhvatan plan kako dalje razvijati svoja gospodarstva koja su do sada ovisila o uvozu iz dalekih tržišta. Kad je riječ o servisnim i intelektualnim uslugama, Europa je ovisila o trećim zemljama, to se mora promijeniti. Mnoge će tvrtke propasti, posebice na sjeveru Italije. i tu se postavlja pitanje kako financirati oporavak njihova i cjelokupnog europskog gospodarstva. Europska centralna banka imat će veliku ulogu u tom oporavku. Gospodarstva zemalja članica su kompatibilna i na temelju toga moramo dalje graditi svoju europsku budućnost i oslanjati se jedni na druge.

NACIONAL: Schengen je praktički nestao, granice Europskih zemalja ponovo su se zatvorile. Je li to i svojevrsni test za opstanak Europske unije?

To je sigurno jedan ozbiljan test. Tu će svakako biti važna uloga medija, kako će pratiti ozdravljenje ekonomije i čitava europskog društva. Ako budemo dopustili razvoj populizma, a vidimo ga na djelu u nekim dijelovima Italije gdje vise ruske i kineske zastave kao da ih je Europa ostavila, to neće biti dobro za sve nas.

Europa je, nažalost, najslabija u javnom komuniciranju i na tome se mora raditi. Europa će svakako opstati – i mora opstati – jer bez Europe nema sigurnosti. Vidimo da onaj koji je izvan Europske unije najviše trpi i najviše će trpjeti posljedice ove epidemije.

NACIONAL: Podrška Zagrebu došla je i iz Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva?

Vidimo da je Hrvatska svima u srcima. Hrvatska je tijekom rata ugostila preko 500 tisuća izbjeglica iz BiH, dala je 1.100.000 državljanstava građanima BiH, svi iz Sarajeva imaju hrvatske putovnice i to je razlog tolike podrške. Osim toga, Hercegovačko-neretvanska županija dala je 100.000 KM za pomoć Gradu Zagrebu, dok sama nema nijedan respirator u bolnici. To ništa nije čudno jer, primjerice, mnogi građani Konjica se danas liječe na onkologiji koju je najvećim dijelom financirao Grad Zagreb. Jedino Stari most u Mostaru nije osvijetljen bojama Zagreba iako su obnovu Starog mosta financirali ogromnim dijelom i Zagrepčani. Imamo poruke iz Beograda i čitave regije i tu se vide jedna građanska odgovornost, solidarnost i naklonost. Vidimo jednu ljudskost na djelu, a to je u ovim trenutcima potrebno svima nama kako bismo izašli iz ovoga kao novi ljudi. Sada je najvažnije biti solidaran i nesebičan.

NACIONAL: Postoji li mogućnost da je ovaj virus namjerno modificiran odnosno nastao u laboratoriju, je li tu riječ o biološkom oružju, bioterorizmu?

Ništa ne možemo potpuno isključiti, ali smatram da teorije zavjere mogu naštetiti ljudima. Ovaj virus je opomena – i za mene osobno – na to koliko malo ulažemo u istraživanja. Jako se teško izboriti za veći proračun za istraživanje i obrazovanje i pitam se zašto trošimo veliki novac na besmislene projekte kojima ne vidimo smisao i cilj.

Lijek za upalu pluća i cjepiva protiv virusa gripe ne bismo imali bez znanstvenika o kojima sada ovise naši životi. Nadam se da će nas to otrijezniti i da ćemo znanstvenicima dati jače alate i sredstva da nam pomognu spriječiti ovakve opasnosti. Upravo zato se, u raspravi o novom višegodišnjem proračunu, borim u Europskom parlamentu za program Horizon 2020. Riječ je o programu kojim se pomažu znanost i neovisnost Europe na tom polju.