Hrvatski predsjednik Zoran Milanović našao se na popisu osoba koje su u najvećoj mjeri nijekale ili relativizirale genocid što su ga nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

Milanović se našao na popisu deset osoba ili medija koji su tijekom godine dana u najvećoj mjeri dovodili u pitanje genocid u Srebrenici, odnosno karakter tog zločina, a na vrhu tog popisa je lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, vladina ustanova čiji upravni odbor imenuje Vijeće ministara BiH, objavio je u srijedu godišnje Izvješće o nijekanju geocida u Srebrenici za 2023.

Dokument je sastavio četveročlani istraživački tim analizirajući razdoblje od svibnja 2022. do lipnja ove godine kroz podatke dostupne u medijima.

U sažetku navode kako je zahvaljujući stupanju na snagu izmjena Kaznenog zakona BiH, po kojima je kaznenim djelom postalo nijekanje ratnih zločina potvrđenih presudama domaćih ili međunarodnih sudova, u proteklih godinu dana zabilježeno manje takvih izjava ili tvrdnji u usporedbi s prethodnim godinama. No kažu da ih i dalje ima i to u “znatnom obujmu”.

Konstatiraju i kako kako zbog toga još nitko nije optužen ili osuđen.

Tijekom godine dana istraživači su pronašli 90 različitih izjava kojima se u BiH ili susjednim državama dovode u pitanje sam genocid u Srebrenici ili njegovi razmjeri dok je godinu ranije takvih izjava bilo čak 693.

“Aktivno nijekanje” genocida zabilježeno je u 53 slučaja, relativizacija u 26 slučajeva, potpora počiniteljima u devet slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u dva slučaja.

Nakon Dodika najviše izjava kojima niječe genocid dao je Branimir Kojić, predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice i Miodrag Linta, zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije te su oni u dokumentu opisani kao glavni negatori genocida.

Nakon njih slijede tabloidi iz Srbije “Informer” i “Alo” dok je hrvatski predsjednik Milanović šesti na popisu. Slijedi ga Radovan Kovačević, zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH te Nenad Kecmanović, bivši savjetnik Milorada Dodika.

Autori dokumenta ističi kako je upravo uvrštavanje Milanovića u ovaj popis ključna promjena u odnosu na prethodne godine te da je njegova “pojava kao negatora genocida i osobe koja taj zločin relativizira značajna zbog njegove visoke političke pozicije i utjecaja koji ima kao predsjednik Republike Hrvatske”.

Kao primjer Milanovićeva negativnog odnosa prema Srebrenici u dokumentu je citirana samo njegova izjava iz studenog 2022. u kojoj je polemizirao s članicama udruge “Majke Srebrenice” kazavši kako su to stare žene koje su se držale dostojanstveno i za koje se nada “da nisu pale u kliješta beskrupuloznih utilitarističkih muljatora iz Sarajeva”.

“Ako jesu bit će mi jako žao. Ali što je problem? Ja nikada nisam negirao razmjere ubojstva i masakra u Srebrenici, to mi ne pada napamet. To je kao da netko negira holokaust kao takav, ali pravne kvalifikacije, to je nešto drugo”, kazao je Milanović a ta je njegova izjava sada iskorištena kao dokaz njegova osporavanja genocida.