Zimske olimpijske igre u Pjongčangu imat će rekordnu zastupljenost s više od 2900 prijavljenih sportaša koji će predstavljati 92 države, a ostat će upamćene i po uvođenju tehnoloških inovacija poput samovozećih autobusa te 11 različitih vrsta robota koji će biti na usluzi sudionicima i posjetiteljima Igara.

U petak, 9. veljače, u južnokorejskom gradu Pjongčangu bit će otvorene XXIII. Zimske olimpijske igre koje će srušiti mnoge rekorde, a želja je organizatora da ostanu upamćene kao Igre mira i harmonije. Dobivanjem organizacije ZOI Južna Koreja je postala peta država koja se se može pohvaliti domaćinstvom Ljetnih i Zimskih olimpijskih igara, Svjetskog prvenstva nogometaša i Svjetskog atletskog prvenstva. Prije Koreje na tom su se popisu našli Francuska, Njemačka, Italija i Japan, a u lipnju ove godine će im se pridružiti i Rusija, koja je domaćin ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva za nogometaše.

ZOI u Pjongčangu bit će prve na kojima će nastupiti sportaši iz više od 90 nacionalnih olimpijskih odbora, među kojima će po osmi put nastupiti i natjecatelji pod hrvatskom zastavom, a koju će u mimohodu na svečanom otvaranju nositi 31-godišnji alpski skijaš Natko Zrnčić Dim. U Pjongčangu će biti zastupljena četiri nacionalna olimpijska odbora više nego na Igrama 2014. u Sočiju te 10 više nego 2010. u Vancouveru.

Na ovim ZOI prvi put će se u svečanom mimohodu naći predstavnici šest nacionalnih olimpijskih odbora: Ekvadora, Eritreje, Kosova, Malezije, Nigerije i Singapura. Najbrojniju reprezentaciju u povijesti ZOI imat će Sjedinjene Američke Države, čiji će olimpijski odbor u Pjongčangu predstavljati čak 242 sportaša.

U Pjongčangu među prijavljenim sportašima postoji vrlo velik generacijski jaz od čak 36 godina. Svoje će predstavnike imati generacija djece 21. stoljeća, a najmlađi su rođeni 2002. godine. Najstarija sportašica u Pjongačngu bit će kanadska reprezentativka u curlingu Cheryl Bernard koja je rođena 1966. godine, a u svojoj kolekciji već ima srebrnu olimpijsku medalju s Igara 2010. u Vancouveru.

Marit Bjoergen, legendarna 37-godišnja norveška reprezentativka u skijaškom trčanju, u Pjongčangu će po posljednji put sudjelovati na olimpijskim igrama i pokušati s njih otići kao apsolutna rekorderka po broju osvojenih odličja. Za sada dijeli rekord s ruskom trkačicom Raisom Smetaninom i Talijankom Stefanijom Belmondo, koje su baš kao i Norvežanka, osvojile 10 olimpijskih medalja, ali Bjoergen ima više zlatnih odličja (6) pa se već sada može smatrati najuspješnijom natjecateljicom na ZOI svih vremena.

Na ZOI 2018 bit će podijeljeno i najviše kompleta odličja. Prvi put će ih biti više od 100, a točan broj je 102. Prije četiri godine u Sočiju 2858 sportaša borilo se za 98 kompleta, a u Vancouveru je u borbi za 86 kompleta bilo 2633 natjecatelja.

Prema uloženom trudu i najavama organizatora, olimpijska borilišta trebala bi natjecateljima omogućiti najbolje uvjete u povijesti, a nijedno nije udaljeno više od 30 minuta vožnje od Olimpijskog trga u Pjongčangu na kojem će se održati svečano otvaranje i zatvaranje Igara.

Hokejaši će po prvi put imati dvoranu koja će biti namjenjena samo njima, a u Gangneung hokejaškom centru izgrađena su dva igrališta dimenzija 60 x 30 metara, od kojih će jedno služiti za odigravanje utakmica, a drugo za treninge. Na istom mjestu izgrađena je Ledena arena u kojoj će se održavati natjecanja u umjetničkom klizanju i brzom klizanju na kratkim stazama, dok se Gangneung Oval može pohvaliti s tri ovalne ledene staze za brzo klizanje: unutrašnjom širine četiri metra, staza za zagrijavanje širine pet metara te vanjska staza širine četiri metra.

U Alpensia skakačkom centru vjetar ne bi trebao ometati natjecanja u skijaškim skokovima, a za to će se pobrinuti mreža, na koja su razna testiranja u zračnim tunelima i na modelima pokazala smanjenje utjecaja vjetra za 70 posto. Osim što će na taj način natjecatelji biti zaštićeniji, mreža će osigurati i ravnopravnije uvjete svima koji će se naći na zaletištu.

Primjena tehnologije uvelike je pomogla u oblikovanju olimpijskih borilišta, a ove će Igre postaviti neke tehnološke standarde za sva buduća natjecanja. U Pjongčangu će po prvi put biti korišteni moderni, samovozeći autobusi za prometnu komunikaciju unutar olimpijskih borilišta. Uporaba umjetne inteligencije (AI) bit će zastupljenija nego ikada. U pozivnom centru će na najjednostavnije upite o Igrama, transportu odgovarati strojevi koji će moći dati i osnovne turističke informacije. Osim na korejskom, zahvaljujući aplikaciji “Genie Talk”, to će moći činiti na osam svjetskih jezika: engleskom, japanskom, kineskom, francuskom, španjolskom, njemačkom, ruskom i arapskom.

Nađete li se u Pjongčangu u vrijeme Zimskih olimpijskih igara, mogli bi se osjećati kao da ste u novom nastavku Ratova zvijezda. Naime, među ‘zaposlenicima’ će se naći i 11 različitih vrsta robota. Ukupno će ih biti 85, a najbroniji će biti roboti vodiči (29), a još dva će biti specijalizirana samo za vodiče po zračnoj luci. Druga najveća skupina, njih 20, su robotizirane akvarijske ribe koje mogu zaroniti do pet metara dubine i tu provesti po 30 sati u komadu. Na popisu je i 12 robotskih lutaka za izloge. Tu su i dva robota dobrodišlice, četiri robota bit će zadužena za posluživanje pića, dva za čišćenje, deset robota u ulozi ličioca i dva ‘party’ robota. Po jedan će robot sudjelovati u nošenju baklje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama.

Ipak, nerebotorizorana populacija zaposlenih na Igrama još je uvijek mnogostruko zastupljenija. Na Olimpijskim i Paraollimpijskim igrama radit će ukupno 21.000 volontera koji dolaze iz 64 različite zemlje. Na punom radnom vremenu bit će 1200 ljudi posebno zaposlenih za ova natjecanja. Na Igrama će raditi 5600 zaposlenika iz državnih vlasti, lokalnih vlasti i javnih institucija te 5300 pripadnika vojske.

ZOI u Pjongčangu označavaju početak četverogodišnjeg razdoblja u kojem će Daleki Istok biti prožet duhom olimpizma, jer će 2020. godine Tokio ugostiti Ljetne olimpijske igre, a Peking će 2022. biti domaćinom XXIV. Zimskih olimpijskih igara.