Ljudi koji su sigurni da su u pravu često vjeruju da imaju dovoljno informacija za donošenje odluka, čak ako u stvarnosti vide samo dio slike, otkriva nova studija.

To je koncept koji se zove “iluzija adekvatnosti informacija” i pomaže objasniti kako ljudi mogu imati tako čvrsta mišljenja iako se informiraju iz ograničenih i pristranih izvora, rekli su istraživači.

“Otkrili smo da, općenito, ljudi ne prestaju razmišljati ima li možda više informacija koje bi im pomogle da donesu informiraniju odluku”, rekao je istraživač Angus Fletcher, profesor engleskog jezika na Sveučilištu Ohio State.

“Ako ljudima date nekoliko informacija za koje im se čini da se slažu s njihovim razmišljanjem, većina će reći ‘to zvuči otprilike ispravno’ i pristati na to“, naveo je Fletcher u priopćenju za javnost.

Za studiju i online eksperiment istraživači su angažirali gotovo 1300 Amerikanaca. Svi su oni pročitali članak o izmišljenoj školi koja nije imala dovoljno vode.

Ali jednoj skupini je dostavljen članak koji je sadržavao samo razloge zašto bi se škola trebala spojiti s drugom školom koja ima odgovarajuću vodu. Članak druge skupine samo je navodio razloge za odvojenost i nadu u druga rješenja.

Samo je treća skupina, koja je služila kao kontrolna skupina, imala članak koji je davao sve argumente za spajanje škola ili odvojeni ostanak.

LAKO IH JE OTKRITI Tipične rečenice ljudi s niskom emocionalnom inteligencijom

Dvije skupine koje su pročitale samo pola priče i dalje su vjerovale da imaju dovoljno informacija za donošenje čvrste odluke i rekle su da će slijediti preporuke u članku koji im je dostavljen, pokazuju rezultati.

“Oni sa samo pola informacija zapravo su bili sigurniji u svoju odluku da se škole spoje ili ostanu odvojene, od onih koji su imali cjelovitu priču”, rekao je Fletcher. Bili su sasvim sigurni da je njihova odluka bila ispravna, iako nisu imali sve informacije.

Ljudi s upola manje informacija također su mislili da će većina drugih ljudi donijeti istu odluku kao i oni, dodaju istraživači.

Međutim, eksperiment je ponudio tračak nade.

Ljudi koji su pročitali samo jednu stranu priče kasnije su dobili argumente za drugu stranu, a mnogi su bili spremni promijeniti mišljenje nakon što su upoznati sa svim činjenicama, kažu istraživači.

SAMOPOUZDANJE Nesigurna ste osoba? Ili niste? Odaju vas ove rečenice

To možda neće uvijek funkcionirati, osobito u pitanjima koja se odnose na ukorijenjene ideološke pozicije, rekao je Fletcher.

U tim slučajevima, ljudi bi mogli odbaciti nove informacije kao nepouzdane ili ih pokušati preoblikovati kako bi se uklopile u njihove već postojeće stavove.

“Ali većina međuljudskih sukoba nije oko ideologije“, rekao je Fletcher. “To su samo nesporazumi u svakodnevnom životu”.

Ljudi moraju biti sigurni da imaju cjelovitu priču o situaciji prije nego što zauzmu stav ili donesu odluku, umjesto da slijede svoje srce, rekao je Fletcher.

“Kao što smo otkrili u ovoj studiji, postoji zadani način rada u kojem ljudi misle da znaju sve relevantne činjenice, čak i ako ih ne znaju”, rekao je Fletcher.

“Vaš prvi potez kad se s nekim ne slažete trebao bi biti razmišljanje: ‘Postoji li nešto što mi nedostaje, a što bi mi pomoglo da vidim njihovu perspektivu i bolje razumijem njihovu poziciju?'”, nastavio je Fletcher.

“To je način da se borimo protiv ove iluzije o adekvatnosti informacija”, poručio je.

Njihova studija objavljena je protekli tjedan u časopisu PLOS One.

DVA LICA Jeste li jedna osoba na poslu, a sasvim druga kod kuće? Znamo kako ćete to provjeriti