Godišnje će se na globalnoj razini morati izdvojiti 2,7 bilijuna dolara kako bi se do 2050. postigla nulta stopa emisije štetnih plinova i kako bi se izbjegao rast temperatura u ovom stoljeću za više od 1,5 stupnjeva Celzija, zaključuje u četvrtak u svom izvješću konzultantska tvrtka Wood Mackenzie.

Znanstvenici tvrde da bi bilo idealno kada bi svijet ograničio prosječni globalni rast temperature u ovom stoljeću na 1,5 stupnjeva Celzija kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena.

Brojne su se zemlje obvezale na ugljičnu neutralnost do sredine stoljeća, ali isto tako većina zemalja neće moći ostvariti niti ciljeve koji su zadani do 2030., a kamoli one koje bi trebalo ostvariti do 2050., navodi se u izvješću.

Nulta stopa se odnosi na smanjenje emisija stakleničkih plinova što je više moguće blizu nule, dok bi preostale emisije iz atmosfere ponovo apsorbirale šume i oceani,

UN upozorava da će se sa sadašnjim emisijama štetnih plinova teško moći obuzdati rast globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija te da je izglednije da svijet ide prema zatopljenju za 2,5 stupnjeva Celzija do 2050.

Da bi se energetski sektor dekarbonizirao, godišnje će trebati investirati 1,9 bilijuna dolara, tvrdi Wood Mackenzie.

To bi potom trebalo povećati na 2,7 bilijuna dolara kako bi se globalno zatopljenje zadržalo na 1,5C.

Tri četvrtine te investicije će biti potrebno za sektor infrastrukture i električne energije.

Obnovljivi izvori energije, poput solarne ili energije vjetra, trebali bi postati glavni izvor opskrbe električnom energijom kako bi se osnažila elektrifikacija prometa i transporta te proizvodnja zelenog vodika, ističe se u izvješću.

Prakash Sharma, potpredsjednik Wood Mackenzija, međutim podsjeća da će  “nafta i plin i dalje imati svoju ulogu u razdoblju prelaska na obnovljive izvore energije”.