Označavanje neke hrane kao potencijalno “ovisne” moglo bi pomoći ljudima da promijene svoju prehranu, rekli su znanstvenici, budući da procjene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dijete moglo ‘navući’ na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF).

Istraživači su rekli da bi način na koji neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljikohidratima mogao “ispuniti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti”.

Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterij su, između ostalih, intenzivna žudnja, simptom odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe unatoč posljedicama poput pretilosti, poremećaja prejedanja, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te niže kvalitete života, navode istraživači.

Tim međunarodnih istraživača ukazuje na meta-analizu 281 studije iz 36 različitih zemalja.

Ona pokazuje da se “ovisnost o ultraprerađenoj hrani” javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto djece.

Znanstvenici kažu da bi, označivanje neke hrane visokim udjelom ugljikohidrata i masti kao “ovisničke”, potencijalno moglo poboljšati zdravlje kroz promjene društvenih i kliničkih politika.

“Postoji konvergentna i dosljedna potpora valjanosti i kliničkoj važnosti ovisnosti o hrani”, rekla je Ashley Gearhardt, autorica članka i profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u SAD-u.

“Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja”, dodala je.

To bi također potaknulo više istraživanja u tim područjima, napominju autori.

S obzirom na to koliko je ta hrana rasprostranjena – čini 58 posto kalorija koje se konzumiraju u Sjedinjenim Državama – postoji toliko toga što ne znamo”, naglasila je koautorica Alexandra DiFeliceantonio, docentica na Institutu za biomedicinska istraživanja Fralin u SAD-u.

Autori rada, koji je objavio The BMJ, dali su primjer porcije lososa i čokoladice – losos ima omjer ugljikohidrata i masti otprilike 0 prema 1. Nasuprot tome, čokoladica ima omjer ugljikohidrata i masti 1 prema 1, što čini se  povećava potencijal ovisnosti o hrani.

“Mnogo ultra-prerađene hrane ima više razine oba. Ta kombinacija ima drugačiji učinak na mozak”, dodala je prof. DiFeliceantonio.

Istraživači iz SAD-a, Brazila i Španjolske ističu da “rafinirani ugljikohidrati ili masti izazivaju slične razine izvanstaničnog dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju ovisnost poput nikotina i alkohola“.

“Na temelju tih bihevioralnih i bioloških paralela, hrana koja sadrži visoku razinu rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih masti jak je kandidat za tvar koja izaziva ovisnost”, dodaju.

Prehrambeni aditivi također mogu pridonijeti “ovisnosti o UPF-ovima”, rekli su.

Iako aditivi, koji se dodaju hrani zbog okusa i kako bi “poboljšali osjećaj u ustima”, sami po sebi vjerojatno neće izazvati ovisnost, mogli bi “postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crijevima”, napisali su.

No, znanstvenici naglašavaju da nema sva hrana potencijal stvaranja ovisnosti.

“Iako je potrebno dodatno pažljivo istraživanje kako bi se utvrdio točan mehanizam kojim ova hrana izaziva reakcije ovisnosti, UPF-ovi s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i masti jasno se vide u obrascima ovisnosti i dovode do štetnih zdravstvenih ishoda”, zaključuju istraživači.

“Ultra-prerađena hrana s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i dodanih masti privlačna je i konzumira se kompulzivno te može izazvati ovisnost”, dodaju.