Lidija Jagarinec, Mirando Mrsić i Gordan Lauc za Zagreb News govore o tome kako je uništena institucija koja je trebala biti ključna u borbi protiv covida-19

Da Hrvatska trenutno ima Imunološki zavod u Zagrebu, kakav je bio u svoja zlatna vremena, u vrijeme pune proizvodnje virusnih cjepiva, bilo bi apsolutno moguće da njihovi stručnjaci odmah započnu s istraživanjima za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa. Niz stručnjaka potvrdili su tezu da Imunološki zavod nije uništen, ondje bi istovremeno s pojavom virusa mogla započeti istraživanja u cilju pronalaska i proizvodnje cjepiva.

Odbijena hitna obnova Imunološkog zavoda

Pojavom epidemije Vlada Andreja Plenkovića dobila je jedinstvenu priliku po hitnom postupku započeti obnovu Imunološkog zavoda koji je trebao ponovo postati ključan dio nacionalne strategije za borbu protiv svih vrsta zaraze i borbe protiv mutacije postojećeg virusa, no to se nije dogodilo. Danas umjesto vrhunske institucije koja je do unazad dvadeset godina proizvodila najbolja cjepiva na svijetu i koja je bila ekumena – garant hrvatske samodostatnosti u pronalasku i proizvodnji cjepiva – Hrvatska nema ništa i ovisi o uvozu, o broju doza cjepiva koju strani proizvođači mogu ili žele ponuditi.

Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica podružnice Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala u Imunološkom zavodu, kaže da je Hrvatska država devastirala jednu tvrtku koja je danas mogla biti uz bok, a možda i iznad, vodećim svjetskim tvrtkama kada je riječ o proizvodnji cjepiva.

‘Imunološki zavod je sada samo jedna eksport – import tvrtka umjesto da spašava živote hrvatskih građana. Upozoravam već godinama, i na žalost to se obistinilo, da se u slučaju epidemije ovakvih razmjera nitko neće sjetiti jedne male Hrvatske. Zahvaljujući članstvu u EU sjetili su nas se i mi smo dobili određene količine cjepiva, no pitanje je što će biti dalje. Sad kada na tržištu cjepiva ima sve manje, kada proizvođači ne mogu proizvesti dovoljne količine, jasno je tko će biti prvi na redu da dobije cjepivo, sigurno ne Hrvatska. Sjetimo se da je na Klinici za infektivne bolesti već na samom početku epidemije izoliran virus, a ona se nalazi na svega 15 metara od Imunološkog zavoda, i da je Imunološki imao kapacitete i znanstvenike koji su iz njega otišli mi smo danas mogli imati cjepivo za svoje građane. Da ga država nije sustavno upropaštavala Imunološki zavod je mogao sudjelovati u pronalasku cjepiva, čak i sam stvoriti cjepivo i sam ga proizvoditi bez obzira radilo se o sintetičkom ili vektorskom cjepivu. Mi smo bili lideri u proizvodnji virusnog i bakterijskog cjepiva i u proizvodnji krvnih derivata, mogli smo to biti i danas. Da Imunološki zavod nije sustavno upropaštavan kroz dugi niz godina danas bi mogao sam proizvoditi cjepivo ili biti produžena ruka nekog od svjetskih proizvođača, a to znači da bi naši građani među prvima u svijetu bili procijepljeni. Da Imunološki zavod nije devastiran on bi sigurno danas mogao proizvoditi cjepivo protiv koronavirusa. Sada nažalost ovisimo o uvozu’, rekla je Lidija Jagarinec, a s njom se slaže dr.med. Mirando Mrsić, bivši ministar rada i socijalne skrbi u vladi Zorana Milanovića.

“Farmaceutske tvrtke neće moći osigurati dovoljno cjepiva za sve stanovništvo”

‘Sada se vidi da velike farmaceutske tvrtke neće moći osigurati dovoljno cjepiva za sve stanovništvo, između ostalog i za hrvatsko pa se otvara pitanje Imunološkog zavoda i svega onoga što se događalo oko te ustanove. Da je Imunološki ostao u onom obliku u kojem je bio prije 20 i više godina, da se u njega ulagalo i da ga se razvijalo mi u ovom trenutku ne bi imali problema s cjepivom i njegovom dobavom jer Imunološki zavod je mogao producirati dovoljno cjepiva za naše stanovništvo, a možda bi bilo moguće da cjepivo proizvodi i za izvoz. Napominjem da je Imunološki bio licenciran od strane UN za proizvodnju cjepiva, da se s našim cjepivom cijepilo po cijelom svijetu, da je to bio jedan ugledan zavod ali, nažalost, u vrijeme privatizacije i HDZ-ove pljačke, ekipa na čelu s profesorom Brankom Hebrangom i akademikom Ivicom Kostovićem odlučila je privatizirati Imunološki zavod. Ta je privatizacije rezultirala njegovim nestajanjem i rastakanjem umjesto da smo ulaganjem i razvijanjem omogućili da Imunološki zavod ostane jedna snažna institucija, kao što je to bila sredimo i krajem prošlog stoljeća. Siguran sam da bi i Imunološki zavod mogao izbaciti vektorsko cjepivo protiv koronavirusa jer je na načinu proizvodnje vektorskog cjepiva imao veliko iskustvo. Kada je riječ o tehnologiji proizvodnje i tehnološkom napretku opet napominjem da je Imunološki bio jaka i velika institucija koja je proizvodila velike količine cjepiva tako da je sigurno da se nastavilo dalje ulagati na tako čvrstim temeljima – kvalitetnoj proizvodnji i cijenjenim stručnjacima – da bi i Imunološki danas bio na razini svjetskih centara a možda i vodeći centar koji bi sada razvijao cjepivo protiv korone. Primjer molekularne biologinje Željke Mačak Šafranko pokazuje što bismo sve mogli da smo uložili u Imunološki zavod, da je država stala iza njega , iza tih ljudi. Gdje bi nam onda bio kraj!’, kaže Mrsić.

Važnost ulaganja u znanost i istraživanje

Znanstvenik Gordan Lauc upozorava da bi iz ove pandemije trebali izvući pouku koliko je važno ulagati u znanost i istraživanje.

‘Za Hrvatsku je iznimno važno da ima snažne znanstvene i stručne institucije. Imunološki zavod je primjer jedne takve institucije koja je nekada bila na vrlo visokoj razini, no koja je zbog dugogodišnjeg lošeg vođenja gotovo u potpunosti uništena’, izjavio je Lauc.