Sjedilački način života dominantan je u suvremenom svijetu. Neki ga stručnjaci, poput dr. Jamesa Levinea iz američke  Mayo klinike nazivaju “novim pušenjem”, želeći dočarati koliko je zapravo sjedenje štetno za zdravlje.

Sjedenje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, čak i nekih vrsta raka, utječe i na psihu te na plodnost i zdravlje reproduktivnih organa jer se sjedenjem usporava cirkulacija u zdjelici.

No, sjajna je vijest da čak i oni koji po cijele dane sjede, mogu ublažiti štetu na najjednostavniji mogući način – hodanjem.

Koliko koraka dnevno treba napraviti da bi se tijelo oporavilo od sjedenja?

Međunarodni tim znanstvenika predvođen dr. Matthewom Ahmadijem sa Sveučilišta u Sydneyu proveo je studiju na 72,174 volontera te došao do otkrića da što su više koraka ispitanici napravili, bez obzira na to koliko inače sjedili, to je manji bio rizik od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. Rezultati studije objavljeni su u British Journal of Sports Medicine.

“Ovo ni u kom slučaju nije rješenje za ljude koji predugo sjede, međutim, sadrži važnu javnozdravstvenu poruku da je svako kretanje važno i da ljudi mogu i trebaju pokušati ublažiti zdravstvene posljedice cjelodnevnog sjedenja povećanjem broja koraka koje će svaki dan napraviti”, kaže dr. Ahmadi.

Ispitanici su sedam dana nosili mjerače kako bi procijenili razinu tjelesne aktivnosti – broj koraka koje svakodnevno naprave i vrijeme koje provedu sjedeći.

Prosjek vremena provedenog sjedeći bio je 10,6 sati svaki dan, tako da se za one koji su sjedili više od toga smatralo da imaju ‘visoko vrijeme sjedenja’, dok se za one su sjedili manje sati smatralo da imaju ‘nisko vrijeme’.

Znanstvenici su došli do zaključka da je između 9000 i 10.000 koraka dnevno optimalno za sanaciju štete u organizmu koju uzrokuje sjedilački način života, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti za 21 posto i rizik od smrtnosti za 39 posto.

“Sve iznad 2200 koraka bilo je povezano s nižim mortalitetom i rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod osoba koje kraće sjede, ali i kod onih koje sjede izrazito dugo”, zaključuju Ahmadi i kolege.

“Između 9000 i 10.000 koraka dnevno smanjilo je rizik od smrtnosti i kardiovaskularnih bolesti među sudionicima koji su jako dugo sjedili”, dodaje.