Dvodnevni znanstveni skup u povodu 175. obljetnice postojanja Matice hrvatske “Uloga Matičina nakladništva u oblikovanju hrvatskoga duhovno-kulturnoga identiteta” održava se u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović u izlaganju “Pogled na nakladništvo Matice hrvatske” istaknuo je kako je Matičino poslanje promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva te poticanje razvitka javnoga i društvenog života.

Podsjetio je kako je Matica hrvatska utemeljena 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, koji je bio i prvi predsjednik Matice ilirske te dodao kako je prvo Matičino izdanje bio Osman Ivana Gundulića 1844. godine.

U prvom periodu, onom do promjene imena iz Matice ilirske u Maticu hrvatsku 1874. godine objavila je dvadesetak naslova, napomenuo je podsjetivši na Draškovićeve riječi kako “najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi”. U to, kako je napomenuo, “najviše spada utištenje vrstnih knjiga za priličnu cijenu”.

Objavljivala je od 1852. do 1857. časopis Neven, čiji su urednici Mirko Bogović, i Ivan Perkovac, podsjetio je Damjanović dodavši kako je za vrijeme predsjednika Ivana Mažuranića, od 1858. do 1872., izlazio časopis Književnik, kojeg su uređivali Franjo Rački, Vatroslav Jagića i Josip Torbara.

Od 1869. do 1903. izlazio je časopis Vienac, istaknuo je te dodao kako je kako je Matica 1913. godine prodala 11 tisuća knjiga, a poradi dobre uprave iz Prvoga svjetskog rata izišla je financijski stabilna.

Damjanović je podsjetio kako je Matica 1906. godine pokrenula svoju Malu knjižnicu, u kojoj je izišla “Hrvatska povijest” Ferde Šišića.

Podsjetio i kako su se neke hrvatske ustanove u međuratnom razdoblju zbog nedostatne državne potpore, kao Društvo hrvatskih nastavnika obraćali za pomoć Matici.

Naglasio je kako je Matica jedan od najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj te dodao kako se uz dvadesetak redovnih biblioteka posebno se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti.

Istaknuo je i kako objavljuje književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, časopis za društvena i kulturna pitanja Hrvatsku reviju te časopis za književnost, umjetnost i kulturu Kolo.

Damjanović se u raspravi nakon izlaganja složio s diskutantima kako bi neka važna djela iz hrvatske povijesti i kulture trebalo tiskati na engleskom jeziku, onako kako je to Matica napravila 1917. s Šišićevom “Geschichte der Kroaten” na njemačkom jeziku.

Povjesničar Željko Holjevac u izlaganju “Matičino nakladništvo i hrvatska povijest 1842.-1918.” podsjetio je kako je Matica objavila prvu znanstvenu povijest Hrvata iz pera Tadije Smičiklasa. Prvo je 1879. objavila “Poviest hrvatska. Dio drugi. Od godine 1526-1848.”, a potom i1882. “Poviest hrvatska.  Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526.”.

Matica je, naglasio je Holjevac, objavila i važna historiografska djela Radoslava Lopušića, Vjekoslava Klaića, Rudolfa Horvata te Ferde Šišića, koja su i danas, bez obzira na protok vremena, znatno aktualna.

Po Holjevčevim riječima Matica je posebno brinula o istraživanju hrvatske povijesti u Bosni.

O povijesna izdanjima u Matičinom nakladništvu 1918.-2008. govorio je Stipe Kljaić, a prof. Ivo Pranjković izlagao o publikacijama Matice hrvatske s područja jezikoslovlja od 1842. do 1941.

U popodnevnom dijelu skupa govori će Ivica Martinović o hrvatskoj filozofskoj produkciji u izdanju Matice hrvatske do 1945.,  Stipe Kutleša o važnosti Matice hrvatske u promicanju filozofije nakon Drugog svjetskog rata te Renata Husinec, Jasna Matekalo Draganović i Nenad Trinajstić o doprinosu Matice hrvatske promicanju i populariziranju prirodnih znanosti.

U subotu svoje će radove o Matičinu radu izlagati Stipe Botica, Lahorka Plejić Poje, Suzana Coha, Stanislav Tuksar, Bojan Marotti i Damir Barbarić.