Znanstveni skup “Položaj Roma u Republici Hrvatskoj: Jezik, kultura i književnost”, kojemu je cilj potaknuti zanimanje akademske zajednice i medija za romsku problematiku, održava se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

 Rad skupa pozdravili su glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, saborski zastupnik romske manjine u Hrvatskoj Veljko Kajtazi, predsjednik Međunarodne unije Roma (International Romani Union – IRU Stanislaw Stankiewicz, a otvaranju znanstvenoga skupa nazočili su prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, izaslanik Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora u zadnjem sazivu Goran Beus Richembergh te predstavnici ministarstava, Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.

 Akademik Rudan poručio je da je HAZU, među ostalima i akademija romskoga naroda u Hrvatskoj.

 Kajtazi je istaknuo kako se u njegovu saborskom mandatu puno toga promijenilo u položaju romske manjine u Hrvatskoj. Zahvaljujući Hrvatskoj, rekao je, danas imamo i svoj blagdan Međunarodni dan romskoga jezika i književnosti.

 “Počeli smo koristiti prava nacionalne manjine, bolje smo organizirani i bolje obrazovani”, rekao je Kajtazi dodavši i kako su mnogi Romi zaposleni u programu javnih radova. Naglasio je kako je ovaj skup dio stalne borbe za jednakopravnost te da se poklapa s Danom romskoga jezika koji će, kako očekuju, UNESCO potvrditi kao međunarodni dan.

 Ocijenio je i da je razdoblje njegova mandata obilježilo buđenje nacionalne svijesti kod Roma. Romi se više ne sastaju po “birtijama” nego u Saboru, na Sveučilištu i Akademiji, rekao je dodavši kako su Romi još uvijek najobespravljenija etnička skupina u Hrvatskoj. Cilj skupa jest, kako je rekao, potaknuti zanimanje akademske zajednice i medija za romsku problematiku, a predavanjima i diskusijom postaviti temelje za daljnji istraživački rad na spomenute teme.

 Stanislaw Stankiewicz pozdravio je odluku da se u HAZU govori romskim jezikom te naglasio kako se i u Europi sve više govori o romskim problemima. “Mi Romi želimo se integrirati u društvo”, rekao je Stankiewicz i dodao kako je sada pitanje žele li to drugi. Ocijenio je da skup u HAZU pokazuje da Hrvatska to želi.

 Ministrica Pusić organiziranje znanstvenog skupa u HAZU nazvala je fantastičnim iskorakom. Vaš utemeljitelj Josip Juraj Strossmayer bio bi ponosan na vas i na ovu instituciju. “Umjesto o socijalnim problemima danas govorimo o romskom identitetu, kulturi, obrazovanju i integraciji”, rekla je dodavši kako nema integracije Roma bez izgradnje njihova identiteta koji proizlazi iz njihova jezika i kulture, ali i uspjeha da se mladi Romi obrazuju ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da daju doprinose cijeloj društvenoj zajednici na svim područjima.

 Ocijenila je kako se time romska zajednica afirmira kao sastavni dio ove zemlje, i to kao zajednica koja je potrebna i drugim manjinskim zajednicama i većinskoj zajednici.

 Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras istaknuo je važnost obrazovanja Roma, čemu doprinosi i studij romskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, što dovodi do toga da se Romi danas u većoj mjeri usude izjasniti kao Romi.

 Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer podsjetio je da se Romi na području Hrvatske prvi put spominju 1362. u Dubrovniku, što ih pozicionira kao autohtonu nacionalnu manjinu.
Iako su Romi zbog svog načina života dugo bili marginalizirani i izloženi progonima, Tolnauer je napomenuo kako se posljednjih godina bilježi napredak u provedbi dokunamenata namiijenjenih integraciji Roma u društvo i rješavanju njihovih problema.

 Na stručnom dijelu skupa akademik Mislav Ježić je govorio o sanskrtskim i prakrtskim korijenima romskoga jezika, Ljatif Demir o romskom jeziku i književnosti danas. Stručno su izlagali još i Alemko Gluhak, Neven Hrvatić te Gheorghe Sarau sa Sveučilišta u Bukurešutu.

 Skup su organizirali HAZU, Ured saborskog zastupnika Veljka Kajtazija te Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara.