Humanistički javni znanstveni instituti zatražili su u petak cjelovito odbacivanje novog zakona o znanosti i visokom obrazovanju jer ga smatraju nepopravljivim.

Koordinacija ravnatelja javnih znanstvenih instituta iz područja humanističkih znanosti uputila je očitovanje na Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji se trenutno “potpuno netransparentno” izrađuje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Podrobne primjedbe humanističkih instituta upućene Radnoj skupini za izradu zakona nisu usvojene, a sadržaj Nacrta ugrožava sustav znanosti u cijelosti, posebice humanističke znanosti koje su jedan od temeljnih nositelja kulturnog i nacionalnog identiteta, stoji u očitovanju.

Ravnatelji Hrvatskog instituta za povijest, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Instituta za filozofiju, Instituta za povijest umjetnosti i Instituta za arheologiju upozoravaju da se pri izradi Nacrta nisu poštovale odredbe Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

Također, ističu da Nacrt obiluje neustavnim odredbama koje bi, ako se donesu u ovakvom obliku, predstavljale razvlaštenje Hrvatskog sabora kao najvišeg predstavničkog zakonodavnog tijela za područje znanosti i visokog obrazovanja, te udar na načelo trodiobe vlasti i autonomiju sveučilišta.

Ograničavanje slobode znanstvenog istraživanja

Nacrt znatno ograničuje slobodu znanstvenog istraživanja, narušava ustavni pojam javne službe i izvedeni pojam javne ustanove, zabranu povratnog djelovanja pravnog propisa s negativnim posljedicama na adresate pravne norme, te ustavna načela radnog prava, tvrde ravnatelji.

Također smatraju da Nacrt dopušta samovolju ministra znanosti i visokog obrazovanja te uvodi centralizaciju upravljanja sustavom znanosti.

Pored toga, Nacrtom se ukidaju ingerencije znanstvenih vijeća kao oblika autonomnog i participativnog odlučivanja o znanstvenoj politici pojedinih znanstvenih institucija, ističu ravnatelji.

Nacrt ne uvažava smjernice Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, gdje je izričito podvučena nezamjenjiva funkcija humanistike za nacionalnu prisutnost i prepoznatljivost u EU, kritičko propitivanje kulturnog nacionalnog identiteta, baštine i povijesti, ali i fundamentalna humanistička zadaća stjecanja kritičko-analitičkih znanja i vještina za razvoj suvremenog demokratskog društva.

Nacrtom predloženi kriteriji vrednovanja i financiranja javnih znanstvenih instituta te napredovanja znanstvenika ukazuju ili na temeljno nepoznavanje funkcije humanističkih znanosti ili pak na svjesnu, a iznimno štetnu intenciju zatiranja toga područja u cjelini, zaključuju ravnatelji.

Zbog toga traže maksimalno transparentan izbor i rad radne skupine za izradu novog nacrta, uključenost predstavnika humanističkih javnih znanstvenih instituta, uvažavanje specifičnih razlika znanstvenih područja i polja, te pravnu harmonizaciju s Ustavom i relevantnim zakonima Hrvatske.