Mihael Zmajlović, bivši gradonačelnik Jastrebarskog, bivši ministar zaštite okoliša, član Predsjedništva SDP-a i predsjednik SDP-a Zagrebačke županije nedavno je objavio svoju kandidaturu za župana. Nakon diplome na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Zmajlović je 2001. sa svojom nezavisnom listom Glas mladih ušao u gradsko vijeće Jaske te s koalicijom HSS–HNS–SDP postao član gradskog poglavarstva. Ubrzo se učlanjuje u SDP i na izborima 2009. pobjeđuje u prvom krugu na izborima za gradonačelnika Jastrebarskog. Na parlamentarnim izborima 2011. postaje i zastupnik u Hrvatskom saboru, a 2012. izabran je za člana Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon ostavke Mirele Holy, premijer Zoran Milanović imenovao ga je ministrom zaštite okoliša i prirode i na toj dužnosti ostaje do 2016. Od 2016. do 2020. bio je ponovo zastupnik u Hrvatskom saboru, a u doba predsjednika Davora Bernardića s Hajdašem Dončićem, Babićem i Grbinom bio je među četvoricom „pobunjenika“ koji su suspendirani sa stranačkih dužnosti. Godine 2020. ponovo je izabran za člana Predsjedništva SDP-a.

NACIONAL: Prilikom objave svoje kandidature za župana rekli ste da se Zagrebačka županija neće voditi iz hotela, već iz Velike Gorice. Na što ste točno mislili?

Zagrebačka županija je po mnogočemu atipična jer svoje središte nema na teritoriju županije, već u drugom gradu, Zagrebu, koji također ima status županije. S druge strane, ona se doista vodi iz hotela jer se sjednice Županijske skupštine održavaju u jednom od zagrebačkih hotela, uz objašnjenje kako nema dovoljno prostora za veće skupove. Županija je u Zagrebu gost koji iznajmljuje prostore, s druge strane, u svom sastavu ima šesti po veličini grad u Hrvatskoj, a to je Velika Gorica koja bi po logici stvari trebala biti središte županije.

NACIONAL: Jeste li o tome razgovarali s nekim jer ako pobijedite, morat ćete se negdje useliti u Velikoj Gorici?

Ja tu ne vidim problem jer to ne bi značilo kupovanje neke zgrade ili ureda. Županija ima dovoljno svojih prostora i ispostava u devet gradova koje obuhvaća, postoje resursi, a uz racionalizaciju pojedini upravni odjeli mogli bi se, po uzoru na Istarsku županiju, prerasporediti po tim gradovima. Cilj nam je da županija bude bliža građanima kako bi mogla obavljati ono za što postoji. Paradoksalno je da građani i ne znaju čemu služe županije.

NACIONAL: Imate li već neki slogan?

Da, “Županija kakvu trebam“. Odlučili smo se za njega baš zato što se može čuti kako ljudi danas govore: „A kaj će mi ta županija? To je županija kakvu ne trebam, od nje nemam nikakve koristi.“ To bih htio promijeniti.

NACIONAL: Na koji način, što vi nudite?

Ako uzmete u obzir to da je županija s jedne strane odgovorna za primarnu zdravstvenu zaštitu, da je osnivač domova zdravlja, ali i za obrazovanje kao osnivač srednjih i dijela osnovnih škola, onda vidite da tu ima puno prostora za poboljšanje. Toga građani kao da nisu bili svjesni pa svoje probleme i nisu adresirali na županiju. U tome je i tajna uspjeha župana Kožića koji tu funkciju obnaša već 20 godina. On levitira i opstaje na toj poziciji, između ostalog i zato što se građani, kada su nezadovoljni infrastrukturom, lokalnim cestama i slično, žale lokalnim načelnicima i gradonačelnicima, a ne županu. Ja se zalažem za to da županija preuzme svoju odgovornost i počne djelovati tamo gdje je nadležna. Da se omogući dnevni boravak za svu djecu, da nastava bude u jednoj smjeni, da se urede škole, poboljša zdravstvena zaštita. No kada jednom preuzmete odgovornost, onda ljudi očekuju i rezultate.

NACIONAL: Zagrebačka županija obuhvaća 9 gradova, a to su Ivanić-Grad, Dugo Selo, Jastrebarsko, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, s kojima biste morali surađivati. Na što biste se fokusirali?

Ja se toga ne bojim jer poznajem lokalne prilike i dinamiku i na razini gradova i općina. Moj bi fokus bio na zdravstvenoj zaštiti, odnosno poboljšanju sustava domova zdravlja, hitne pomoći i Zavoda za javno zdravstvo. To su ustanove kojima je osnivač Zagrebačka županija, a Kožić ih je dosadašnjih godina zanemarivao. Nevjerojatno je da u pojedinim gradovima nema pedijatara ni rentgen, ne možete obaviti specijalističke preglede. Jedan od primjera kako sustav ne funkcionira bio je onaj nesretni slučaj mladića koji je umro čekajući hitnu pomoć u Zaprešiću. Vjerujem da bi se kvalitetnim pristupom organizaciji to moglo znatno poboljšati, naravno u suradnji s državom.

NACIONAL: Ravnateljstvo županijskog Zavoda za hitnu medicinu u Velikoj Gorici preselilo se u privatnu kuću vrijednu 1,7 milijuna kuna, za što su digli kredit s rokom otplate od pet godina. Tko god da dođe na vlast, to će ga dočekati. Kako biste riješili taj problem?

Lakrdiju oko kupovine ove privatne kuće koja će služiti ravnatelju, tajnici i nekoliko ljudi iz administracije smo željeli spriječiti na Županijskoj skupštini, ali je župan Kožić ustao i nije dao. Cijelu proceduru od raspisivanja natječaja do ugovora proveli su samo u mjesec dana. S druge strane, na zgradi Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri je žuta naljepnica od štete od potresa, a papiri za gradnju nove zgrade županu Kožiću stoje već šest godina na stolu.

NACIONAL: Bili ste uspješan gradonačelnik Jastrebarskog, ministar zaštite okoliša, pretpostavljam da ste prepoznatljivi građanima Zagrebačke županije. Ali zašto mislite da imate šanse jer je na vlasti koalicija HDZ-a, HNS-a, HSLS-a, HSU-a i Bandićeve stranke Rada i solidarnosti koja vas je smijenila s mjesta predsjednika Županijske skupštine?

Moje dosadašnje iskustvo na lokalnoj i nacionalnoj razini daje mi argumente da mogu voditi županiju, a sudeći po parlamentarnim i predsjedničkim izborima, većina građana ovdje ipak diše lijevo. Što se tiče događaja koje spominjete, SDP je u ovoj županiji na prošlim izborima bio na vlasti u koaliciji s HSS-om. Prva osoba koja je pretrčala u HDZ bila je članica HSS-a Jasminka Mataušić, nakon toga se poklopila i politička prodaja HNS-a na državnoj razini, a onda je i župan Stjepan Kožić istupio iz HSS-a, napravio svoju nezavisnu listu i ušao u koaliciju s HDZ-om. Riječ je o prevari birača koji su glasali protiv HDZ-a, a na kraju su ga prebjezi doveli na vlast. U igri je bio onaj najgori dio HDZ-a kojeg predstavljaju Mato Čičak i donedavni velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić koji je zbog afere JANAF bio prisiljen dati ostavku. Vjerujem da su ih građani prozreli, a kako se radi o lokalnim izborima, nadam se da će birači prije svega ocjenjivati programe i perspektivu koje im osoba na funkciji župana može ponuditi. Tu se prije svega radi o konkretnim projektima vezanim uz infrastrukturu, zdravstvenu zaštitu ili obrazovanje, a ne o ideološkim pitanjima koja na županijskoj razini sigurno nisu primarna. Mislim da s te strane imam šanse jer ako nakon 20 godina vladanja, prema ispitivanju javnog mnijenja, građani nemaju pojma za što je zaslužan Stjepan Kožić, onda je došlo vrijeme da to mjesto preuzme netko drugi. Netko tko ima energiju, volju, snagu i viziju o tome što treba učiniti i kako poboljšati kvalitetu života u županiji. Smatram da sam to ja.

NACIONAL: Tendencija u svijetu i u Hrvatskoj, osobito nakon potresa je da se ljudi sele iz velikih gradova u prsten i okolicu. Čime biste privukli mlade da dođu živjeti u Zagrebačku županiju?

Sljedeće dvije točke mog programa uključuju modele održive stanogradnje i javni prijevoz. Pritom mislim na skandinavski socijalni model stanogradnje, za mlade obitelji koja bi im omogućila da se osamostale što prije i plaćaju niže režije. A to podrazumijeva i stanove za najam. Vjerujem da bi svaka jedinica lokalne samouprave, uz europski novac, mogla financirati takvu održivu stanogradnju. Druga rak-rana ove županije je javni prijevoz koji je godinama loše organiziran i skup, dok su cijene potpuno neusklađene. Obilazeći županiju posljednjih mjeseci uvjerio sam se da iz nekih manjih mjesta ne možete do apoteke bez plaćanja povratne autobusne karte od 60 kuna, kao i da djeca i mladi ne mogu ni na jednu slobodnu aktivnost ako roditelji nemaju automobile i dovoljno vremena da ih razvoze. I tu postoje inovativni modeli kako s tzv. mikroprijevozom povezati neka udaljena naselja s urbanim centrima ili gradom Zagrebom. Iako posljednjih 15 godina županija priča o projektu integriranog prijevoza, jedino što je učinjeno jest da je osnovana tvrtka s Gradom Zagrebom u kojoj desetak ljudi prima plaću, naručuju se studije, a stvari se ne miču s mrtve točke. Posao župana jest da upravo u suradnji s Gradom Zagrebom riješi taj problem, a iako je župan Kožić bio u koaliciji sa strankom Milana Bandića, to nikada nije napravio.

NACIONAL: No da biste zadržali ljude, treba ih i zaposliti, a za to postoji i europski novac. Jastrebarsko je poznato po vinu i vinarstvu, iako vam je predsjednik Milanović jednom rekao kako se tu nekada pio kiseliš.

Dobro, on je to rekao davno, a mislio je na neka vremena kada se tu zaista proizvodio kiseliš. U međuvremenu vinarstvo se zaista razvilo, a u Zagrebačkoj županiji i inače dominira vrsta poljoprivredne proizvodnje unutar malih obiteljskih gospodarstava. Problem je da proizvođači nisu dovoljno povezani s tržištem i distribucijom svojih proizvoda i tu županija treba pomoći. Vjerujem da to možemo postići tzv. uberizacijom poljoprivrede, odnosno izgradnjom platforme koja će im omogućiti da pomoću jednog klika dođu do kupca. Imam tim stručnih ljudi koji mogu raditi na takvim projektima, no ništa se ne može postići preko noći. Na žalost, županija trenutačno nema nijedan vlastiti projekt, već su projekti za povlačenje europskog novca kojima raspolaže zapravo projekti jedinica lokalne samouprave.

NACIONAL: Tko su vam protukandidati?

Za sada samo aktualni župan Stjepan Kožić sa svojom nezavisnom listom, za kojeg očekujem da će se kandidirati, a javna je tajna da će ga podržati HDZ. Čuo sam da postoji dogovor prema kojem bi njegovi zamjenici iz HDZ-a trebali voditi županiju. Zanimljivo je kako je javnost prvo doznala tko su kandidati za zamjenike – Damir Tomljenović iz Vrbovca i Ervin Kolarec iz Velike Gorice. Pretpostavljam da će kandidature istaknuti i Most i Domovinski pokret, dok za platformu Možemo! još nemam informacije.

NACIONAL: A tko bi onda bio potencijalni koalicijski partner u Županijskoj skupštini?

Ja sam fokusiran na izbore za župana koji su izravni i za koje se dobiva direktna podrška građana. U skupštini bi nam vjerujem koalicijski partner bio HSS jer smo s njima, ako zanemarimo spomenute pojedince koji su prebjegli u HDZ, uvijek dobro surađivali.

Surađujemo i sada u Gradu Samoboru u nekoliko mandata i vjerujem da se to opet može preslikati i na županiju. Inače, ne podnosim nedosljednost ni u životu ni u politici i ne mogu shvatiti kako je Kožić, doslovce bez grča na licu, pretrčao na drugu stranu. Mislim da bi to birači trebali kazniti.

NACIONAL: I Zagrebačka županija bila je pogođena potresom i na nju se odnosi Zakon o obnovi. Vidi li se tu pomak i je li stigla financijska pomoć države jer Grad Zagreb izgleda kao da se potres jučer dogodio?

Ukupna šteta od potresa na području Zagrebačke županije iznosi 1,2 milijarde kuna, a Kožić je u proračunu za 2021. izdvojio 3,5 milijuna kuna, i po 3,5 milijuna kuna za 2022. i 2023. Dakle, Zagrebačka županija sama neće ništa napraviti. Čak ni za objekte kojima je osnivač to nije dovoljno jer 28 škola je oštećeno, a šteta je procijenjena na 4,5 milijuna kuna. Uz to na županijskim zdravstvenim objektima šteta je procijenjena na 13,3 milijuna kuna. Nevjerojatno je da Kožić više novca godišnje potroši na najam hotela i poslovnih prostora, nego na sanaciju od potresa. Mislim da bi tu županija s državom morala biti daleko agilnija. Žarišne točke stradanja bile su oko Kravarskog, Pokupskog i dijelom Pisarovine. Drugo žarište bilo je Zaprešić, iz kojeg je preseljeno dvjestotinjak obitelji. Jasno da je to nemoguće riješiti preko noći. No Hrvatska je za pomoć nakon potresa dobila gotovo 830 milijuna eura iz europskog Fonda solidarnosti i zato smatram da bi sanaciju trebalo shvatiti i kao novi urbanistički izazov. Obnova ne bi smjela značiti samo statičku sanaciju, već i uključivati energetsku obnovu, kako bi se unaprijedila kvaliteta stanovanja i istovremeno štedjela energija. Postoji i model prema kojem bi se izgradnjom dodatnog kata na nekim zgradama sve to moglo samo isfinancirati. Građani u Zaprešiću to i traže, no odgovora lokalnih gradskih vlasti nema.

NACIONAL: Što očekujete od izbora u Zagrebu nakon smrti Milana Bandića? Mislite li da su time Jošku Klisoviću doista porasle šanse, iako je on neprepoznatljiv široj javnosti?

Smatram da bi i da je Bandić ostao živ i zdrav, što bi mi bilo draže, došlo do smjene vlasti u glavnom gradu. To su pokazivale sve ankete, kao što sada pokazuju da Klisoviću podrška raste. Naravno, nije dovoljno smijeniti samo jednog čovjeka, odnosno gradonačelnika, puno je važnije promijeniti model upravljanja gradom. A to je ujedno i puno teže i to mogu garantirati samo pojedine osobe i pojedine stranke. Mislim da će biti važno tko će ući u drugi krug i da naš kandidat za to ima šanse. A onda će birači odlučivati o tome tko ulijeva veće povjerenje da će znati upravljati tako velikim sustavom.

NACIONAL: Peđa Grbin raspustio je zagrebačku i vukovarsku organizaciju SDP-a. Mnogi smatraju da to nije bilo pametno pred lokalne izbore, osobito zato što je došlo do poplave nezavisnih kandidata. Kako to komentirate?

Mislim da je dobro da je SDP prestao razmišljati kratkoročno. Peđa Grbin nije ni mogao puno ranije intervenirati u zagrebačku organizaciju SDP-a. Tu nije bio problem Marasa, već jednog sustava koji je bio naslonjen na Bandića. To je Maras naslijedio i nije mogao riješiti jer su mu bile vezane ruke. Ovakav potez Peđe Grbina dokaz je vjerodostojnosti SDP-a i novog vodstva, kako bi se odmaknuli od tog bandićevskog utjecaja. Bez raspuštanja zagrebačke organizacije bilo koji kandidat imao bi taj teret na sebi. U tom smislu, Klisović ima čistu situaciju i njegove riječi su puno vjerodostojnije. Kako će građani na to reagirati i hoćemo li na tome odmah polučiti rezultate, teško je reći. Ali to je u svakom slučaju odraz dugoročnog promišljanja.

NACIONAL: Usprkos svim aferama, HDZ-u je rejting 30%, SDP-u 18%. Očito promjena vodstva stranke nije donijela željeni porast rejtinga. Kako to tumačite? Hoće li Grbin snositi odgovornost za eventualno loše rezultate na lokalnim izborima?

Peđa Grbin izabrao je put koji je dulji, ali kvalitetniji. Takav je i njegov karakter, on podrazumijeva temeljit i marljiv rad, a onda donosi i stabilan rast rejtinga. Vjerujem da će vrijeme upravo to pokazati i da će to građani prepoznati u sljedeće tri godine, do parlamentarnih izbora.

NACIONAL: Kako komentirate rad svog nasljednika Tomislava Ćorića koji je bio na čelu Ministarstva zaštite okoliša, a sada je na čelu Ministarstva energetike, održivog razvoja i gospodarstva?

Kao prvo, to je Ministarstvo u sukobu interesa samo sa sobom. Neshvatljivo je da u trenutku kada je cijeli EU prepoznao koliko je važna ta zelena tranzicija, Vlada HDZ-a i Andreja Plenkovića organizacijom Ministarstva pokazuje da im je to zadnja rupa na svirali. Kako mogu biti energetika i održivi razvoj u istom Ministarstvu? I to sada kada je stvorena prilika ne samo za transformaciju proizvodnje obnovljive energije, za nove industrije, već i za otvaranje novih radnih mjesta, za što postoji osiguran veliki dio europskog proračuna za sljedeće sedmogodišnje razdoblje. A glavni grijeh ministra Tomislava Ćorića je grijeh nečinjenja. U posljednjih šest godina Hrvatska stagnira, od gospodarenja otpadom, obnovljivih izvora energije do energetske obnove. Suočavamo se sa suludom situacijom da se Fond za zaštitu okoliša sveo na oročavanje sredstava u poslovnim bankama, a raspolažu s više od dvije milijarde kuna. To je novac koji je uzet građanima i poduzetnicima kroz naknade i stoji na računu, umjesto da se vraća u gospodarstvo kroz kvalitetne projekte. Jedan od projekata koje sam pokrenuo bila je energetska obnova obiteljskih kuća i davanje poticaja za hibridna vozila. Sve je to gotovo prestalo, odnosno ide na kapaljku pod netransparentnim okolnostima. A što se tiče javnih objekata, realizira se samo ono što je ugovoreno još 2014. ili 2015.

NACIONAL: Kako komentirate aferu Vjetroelektrane u koju je bio upleten pa amnestiran?

Što se tiče afere Vjetroelektrane, radi se o poništavanju rješenja kojim se tražila dodatna studija o utjecaju na ekološku mrežu, koje je u suspektnim okolnostima potpisao ministar Ćorić. Bilo je stručno dokazano da je takva dodatna studija potrebna, a Ćorić je to odbio samo zato da bi pogodovao investitoru. No čim je Vladi počelo gorjeti pod petama i čim se afera Vjetroelektrane počela približavati vrhu vlasti i HDZ-a, brzo je uhićeno nekoliko osumnjičenih i onda se sve polako zaboravilo. Tu je sigurno velika politička odgovornost ministra Ćorića koju on nije snosio. A sve optužbe da je Vlada Zorana Milanovića, odnosno tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak donio zakon kojim se pogoduje proizvođačima električne energije iz vjetroelektrana povlaštenim cijenama, nemaju nikakve veze s time.

NACIONAL: Osjećate li se indirektno odgovorni za sporne ugovore Grada Zagreba s CIOS-om Petra Pripuza jer ste kao ministar zabranili odvoz krupnog otpada na Jakuševac?

Naravno da ne. Naprotiv, ponosan sam da su nakon mog mandata ostali realizirani konkretni projekti, prvi centri za gospodarenje otpadom, donesen je i novi zakon za gospodarenje otpadom iz 2013., kada su krenule i inspekcije po odlagalištima otpada. One su prekontrolirale preko 2000 odlagališta. Grad Zagreb bio je jedan od gradova koji je imao odlagalište bez adekvatnih dozvola, kao što je i danas. Kao ministar nisam mogao dopustiti da se od drugih gradova i općina zahtijeva funkcioniranje prema propisima, a da Jakuševac nema za to dozvolu. Odnosno, da se glomazni otpad zbrinjava neadekvatno, zatrpavanjem u zemlju. Pokazalo se da se nakon moje intervencije stvari mogu urediti, no zašto je to netko prepoznao kao priliku za sklapanje ugovora koji su štetni po grad, to nema veze s Ministarstvom zaštite okoliša, već s pravosuđem.

NACIONAL: Kako ministar i vi ste bili akter afere Zagrebtower, kada ste optuženi za preseljenje Ministarstva okoliša i Fonda u preskupe kvadrate plaćane javnim novcem. Državna revizija konstatirala je da za to niste imali opravdani razlog. Kako ste se tada osjećali i kako je to završilo?

Završilo je tako da su Fond i Ministarstvo ostali u toj zgradi. Najžešći kritičari koji su tada upirali prst u mene produljili su taj ugovor na dodatnih pet godina jer očito boljeg rješenja nije bilo i čak su povećali broj kvadrata koje iznajmljuju. Dapače, aktualni ministar ima dva ureda, u Vukovarskoj i u Radničkoj. No kada se bavite takvim poslom, nitko nema empatiju i ne zanima ga kako se osjećate. Naravno da mi je to tada nije bilo ni lijepo ni ugodno i da je naštetilo mojoj reputaciji, toga sam svjestan. Ali vrijeme je ipak pokazalo da sam bio u pravu. U tom sam smislu doživio zadovoljštinu.