Cijena zlata već je dugo rekordna.

Naime, globalna kriza, ratovi i inflacija uzrokovali su dramatični porast potražnje za zlatom.

Stoga je u posljednjih 11 godina cijena zlata porasla je 145 posto, a samo u prošloj godini 24 posto, piše poslovni.hr.

Zlata za iskopavanje ima još samo za 15 godina

Preostala količina zlata do sada otkrivena u tlu nije velika – na svjetskoj je razini tek oko 57.000 tona – pa se procjenjuje da će ga se moći iskopavati sljedećih petnaestak godina.

U takvim uvjetima, nedavno pronađena “zlatna žica” na Rogozni kod Novog Pazara u susjednoj Srbiji dobiva na značaju. Na tom mjestu, kako navode iz Zlatne Reke Resources, tvrtke koja se bavi istraživanjima na ovom području, procjenjuje se da se nalazi nešto više od 150 tona zlata.

Tvrtka će to područje najvjerojatnije moći istraživati do 2026. godine, a ako rezultati geoloških istraživanja budu pozitivni i budu ispunjeni svi propisani uvjeti, Zlatna Reka može podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole.

Najvažnija čistoća zlata

Postavlja se pitanje koliko vrijedi zlato na Rogozni, odnosno može li država imati koristi od toga, je li takav rudnik održiv i kolika će biti godišnja proizvodnja zlata?

Kada bi se količina zlata za koju se procjenjuje da postoji na Rogozni pomnožila s trenutnom cijenom zlata na burzi od oko 73.000 eura po kilogramu, dobila bi se brojka od oko 11 milijardi eura.

Ljuba Jakić, stručnjak za investicijsko zlato iz tvrtke Insignitus gold, u razgovoru za Novu ekonomiju kaže kako je najvažnije koliko je zaista vrijednog zlata u rudi koja je pronađena na Rogozni.

“Najvažnija je izdašnost rude, odnosno koliko se zlata može izvući iz jedne tone rude i koja je njegova čistoća”, kaže Jakić.

Prema njegovim riječima, kada se iz jedne tone rude izvadi bakar, aluminij, cink i slično, tek tada se može govoriti o stvarnoj količini zlata, ali i procijeniti koliko ono ima karata.

Zlato moraju najprije ponuditi Narodnoj banci Srbije

Kineska kompanija Zijin Mining ima rudnik zlata u Boru, poznat kao Čukaru Peki.

Prije dvije godine, odnosno 2022., prema podacima specijaliziranog portala Rudarstvo, tamo je proizvedeno 4,75 tona zlata. U 2023. godini tvrtka je rekla da je do kolovoza proizvela ukupno 8,9 tona zlata i ostvarila kumulativni prihod od prodaje od 3,9 milijardi dolara.

U 2022. godini tvrtka je otkrila da je od otvaranja rudnika Narodnoj banci Srbije prodala 5,74 tone zlata.

Dodali su i da se, prema srbijanskim zakonima, cjelokupna količina proizvedenog zlata najprije mora ponuditi Narodnoj banci Srbije. Tek u slučaju da ga ona odbije otkupiti po burzovnoj cijeni, Zijin bi mogao zatražiti izvozne dozvole.

To se dosad nije dogodilo, što znači da zlato proizvedeno u ovoj tvrtki ostaje u Srbiji.

‘Zlato je roba kao i sve drugo, ali ima svoje specifičnosti’

Ekonomist Ljubodrag Savić kaže da država sada može otkupljivati zlato proizvedeno u Boru po cijeni koja nije burzovna, ali “nije ni poklon”.

RATOVI I INFLACIJA Plemeniti metali su opet ‘in’. Stručnjak objasnio zašto je bolje ulagati u zlato nego u nekretnine

“Zlato je roba, kao i sve ostalo, i njime se trguje kao i svakom drugom robom. Međutim, to je naravno specifično. Njegova vrijednost je u tome što godinama stoji takav kakav jest, njegova težina se ne mijenja, njegova specifičnost i može se koristiti trajno”, kaže Savić, a prenosi poslovni.hr.