Načelnik općine Čeminac za policijsku akciju provedenu po nalogu USKOK-a zbog osnovane sumnje da je s dvojicom sinova i predsjednikom Općinskog vijeća počinio kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, optužuje svog dojučerašnjeg stranačkog kolegu Ivana Anušića
Spektakularna policijska akcija provedena prošlog tjedna po nalogu USKOK-a u baranjskoj Općini Čeminac, zbog osnovane sumnje da su načelnik Općine Zlatko Pinjuh, njegovi sinovi Marko i Ivan te predsjednik Općinskog vijeća Mario Kralj počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na ta kaznena djela, dogodila se upravo nakon kulminacije višegodišnje netrpeljivosti i političkih sukoba načelnika Pinjuha s predsjednikom Županijskog odbora HDZ-a i županom OBŽ-a Ivanom Anušićem.
Obraćajući se u subotu mještanima općine pismom na sve kućne adrese, Pinjuh USKOK-ovu intervenciju opisuje kao izravnu posljedicu tog političkog obračuna:
“Sav folklor s dvadeset angažiranih ljudi koji su pretraživali moju kuću i ured te druge prostorije tražeći fantomske dokaze, bio je potpuno nepotreban i imao je za cilj javno sramoćenje mene, mojih sinova i Maria Kralja kako bi se javnost uvjerilo u postojanje velikog kriminala i opravdala politička egzekucija neistomišljenika unutar HDZ-a.”
Samo dan nakon upada inspektora Službe za gospodarski kriminalitet PU osječko-baranjske u ured načelnika Općine, ŽO HDZ-a na telefonskoj je sjednici protiv Pinjuha kao predsjednika OO-a HDZ-a Čeminac pokrenuo stegovni postupak i zatražio njegovo izbacivanje iz stranke. Kao razlog su naveli osobito teške povrede članskih obveza i javno djelovanje i istupanje na štetu ugleda stranke.
Čime se to prvi čeminački hadezeovac – koji je na izborima za načelnika Općine u svibnju 2017. pobijedio u prvom krugu s gotovo 67 posto podrške birača – ogriješio o interese svoje stranke, jasno je upravo iz Anušićevih osuda Pinjuhovih odluka kojima je više puta sprječavao zajedničke projekte baranjskih općina i Grada Belog Manastira, smatrajući ih štetnima po vlastitu općinu.
‘Išlo se đonom na egzistenciju moje obitelji i javno sramoćenje, kako bi se javnost uvjerilo u postojanje velikog kriminala i opravdalo moju političku egzekuciju unutar HDZ-a’, kaže načelnik Pinjuh
Posljednji put Anušić ga je prozvao 18. srpnja s govornice Županijske skupštine i optužio za propast projekta uvođenja širokopojasnog interneta u Baranju i gubitak 90 milijuna kuna osiguranih za njegovo financiranje. Za prolaz je trebala suglasnost svih osam baranjskih općina koje bi ovlastile vodstvo grada da u njihovo ime nosi projekt. Pinjuh je opet u pismu mještanima pojasnio zašto je uskratio potpis: ne vidi njegovu ekonomsku isplativost ni funkcionalnost, a Belom Manastiru ne želi dati bezuvjetnu suglasnost za preuzimanje sasvim nejasnih financijskih obveza.
“Već smo uložili u infrastrukturu koju je postavljao HT i sada bismo ponovno trebali plaćati drugu mrežu koja nam ne bi donijela nikakav gospodarski uzlet, kao što nisu ni pompozne najave dolaska Agrokora u Baranju koji je otpustio više od 2.000 ljudi. Jedan od načelnika me uvjeravao da potpišem kako ne bih imao problema i što me briga tko će to ubuduće plaćati. Ali budući da ostajem u Baranji kao i moja djeca, neću potrošiti niti kunu na sumnjive projekte”, pisao je Pinjuh odmah nakon Županijske skupštine.
Obrecnuo se i na Anušića podsjetivši da su ga na izborima za župana podržali jer im je obećao pet milijuna kuna za gradnju Društvenog centra, a kada je postao župan, taj im novac nikad nije uplatio. Zato ga je prozvao zbog neispunjavanja obećanja te optužio da želi načelnika poltrona, kao što je bilo u proteklih 15 godina.
Time je u vodu pao projekt što ga je župan Anušić gurao cijelo proljeće, dobio za njega podršku u ostalim baranjskim općinama i gradu te u drugim dijelovima Županije i za to potrošio prilično novca, vremena i osobnog angažmana. Slično su prošli pokušaji osnivanja zajedničke profesionalne vatrogasne postrojbe Baranje te ustanove za borbu protiv komaraca koje je Pinjuh nazivao ustanovama za izvlačenje novca. Obje je odbacio i uskratio im financijsku podršku zbog čega su i ti projekti propali, a Anušić, koji ih je gurao, bilježio neuspjehe.
Pinjuh i Anušić imali su i neugodan sudski obračun zbog Anušićeve izjave u emisiji Nove TV “Provjereno” u siječnju 2017. godine, u kojoj je vođenje Općine Čeminac nazvao potpuno pogrešnom politikom i načinom funkcioniranja, kritizirajući tako povećanje općinskih poreza.
“U posljednjih godinu dana Pinjuhovi sinovi su kupili nekoliko stanova uz potporu Općine. Je li to vama sumnjivo?” pitao je novinar, a Anušić mu je odgovorio: “Sumnjivo, definitivno da je sumnjivo.”
Zbog te se izjave Anušić javno pred sudom ispričao Pinjuhu, a on je povukao tužbu čime je postupak obustavljen. No tom je sudskom satisfakcijom Anušiću narušio politički autoritet i sebi odredio silaznu putanju u HDZ-u, a prije nekoliko dana je i suspendiran.
Ivan Anušić, koji figurira i kao najizgledniji kandidat za vođu predizbornog tima Kolinde Grabar-Kitarović u utrci za novi mandat predsjednice Republike, nije mogao dalje trpjeti predsjednika jednog stranačkog općinskog odbora koji će mu kao načelnik općine svako malo oponirati, sabotirati zajedničke projekte te remetiti sklad u stranci i u županiji pa je odluka o Pinjuhovoj suspenziji posve očekivana. No s njim je nakon toga ostavke na članstvo u HDZ-u dalo svih deset općinskih vijećnika te još petero najaktivnijih članova. Zlatko Pinjuh očekuje ovih dana još nekoliko ostavki nakon čega u čeminačkom HDZ-u više ne bi ostao niti jedan regularan član.
Naime, od 60-ak njih na popisu članstva, otprilike dvije trećine ne plaća članarinu dulje od godine dana pa se prema Statutu više i ne mogu smatrati članovima. Stoga će Draženu Borovečkom, kojega je županijski predsjednik Anušić upravo imenovao povjerenikom HDZ-a za Općinu Čeminac, biti iznimno teško oformiti novi općinski odbor spreman nositi se s popularnim načelnikom koji svoju sada već bivšu političku stranku zasigurno neće maziti u političkom ringu. Bit će to utoliko teže jer Borovečki živi i radi u Osijeku kao šef Zatvora, a u Čeminac tek povremeno svrati posjetiti roditelje i raditi u voćnjaku pa s mještanima ne održava svakodnevne neposredne kontakte kao Pinjuh koji je već najavio kandidaturu za načelnika na sljedećim izborima 2021. godine kao neovisan kandidat sa svojom izbornom listom za općinsko vijeće.
Povjereniku HDZ-a za Općinu Čeminac bit će iznimno teško oformiti novi općinski odbor nasuprot popularnom načelniku koji svoju, sada već bivšu, političku stranku zasigurno neće maziti u političkom ringu
Nakon prvotnog šoka zbog prepada istražitelja USKOK-a i policije koji su u utorak 30. srpnja ujutro banuli u Ured načelnika Općine Čeminac Zlatka Pinjuha i u njegovu obiteljsku kuću u obližnjem Grabovcu te ih temeljito pretresli i odnijeli računala i mobitele koje su ondje zatekli, Pinjuh i njegovi najbliži suradnici ostali su zatečeni novonastalom situacijom. Kako obračunati plaće za 121 zaposlenika Općine, općinskih ustanova i poduzeća te ljudi angažiranih na različitim projektima od kojih se neki financiraju sredstvima EU-a i više hrvatskih ministarstava, a nemaju sredstava ni programa za obavljanje tog posla? Policijski istražitelji koje je angažirao USKOK nisu im dopustili presnimavanje programa kako bi mogli nastaviti obavljati svoje javne funkcije i svu su tehniku i dokumentaciju odnijeli sa sobom.
Promišljajući kako isplatiti plaće i nastaviti raditi, općinski čelnici u četvrtak su se zafrkavali s idejom osnivanja nove općine! U skladu s bivšim Agrokorovim tvrtkama nazvali bi je “Čeminac plus”! Šala je međutim već u petak, nakon povratka načelnika Pinjuha iz obilaska Općinskog državnog odvjetništva i Policijske uprave u Osijeku, dobila realne okvire. Apsurd, čini se, nije daleko od stvarnosti jer oprema nužna za rad Općine ostaje do daljnjeg u tim institucijama koje je mogu držati do šest mjeseci i nitko ih ne može prisiliti da ih ranije vrate. S obzirom na prijam na koji je ondje naišao, a u ODO-u nitko s njim nije htio razgovarati jer su odgovorni na godišnjem odmoru, Općina bi dulje mogla ostati blokirana u radu.
Pinjuhu su iz kuće odnijeli i svu obiteljsku ušteđevinu – približno 21.700 eura i 27.000 kuna – premda ni na koji način nije predmet istrage i koju može opravdati do posljednje kune. Sinu Ivanu odnijeli su privatno računalo s gotovo završenim diplomskim radom, bez kojeg ne može pristupiti završnom ispitu pa će ako mu ga ubrzo ne vrate morati propustiti diplomski rok.
“Išlo se đonom na egzistenciju i javno sramoćenje moje obitelji, a doveli su nas do toga da ne možemo funkcionirati. S odvjetnikom sam danas sve detaljno prošao i tvrdim kako ni za jednu inkriminaciju iz rješenja o otvaranju istrage nemaju nikakve dokaze, dok ja za sve te optužbe imam potvrde da smo postupali u skladu sa zakonom. Ne znam kako je svu tu štetu moguće izračunati i tko će mi je na kraju nadoknaditi”, ogorčen je Zlatko Pinjuh.
I Agencija MD iz Osijeka, koja Općini Čeminac pruža knjigovodstvene usluge, prošla je na isti način. Pred njezina su vrata policijski istražitelji banuli u srijedu navečer i ondje dežurali cijelu noć kako nitko ne bi ušao i intervenirao u općinsku dokumentaciju nastojeći tako ukloniti tragove kriminala. U četvrtak prijepodne odnijeli su vlasnici Mirti Dorić i njezinim dvjema zaposlenicama četiri agencijska računala i jedno računalo Općine Čeminac. Nisu joj dopustili presnimavanje programa za rad, nisu uzeli otisnute preslike dokumentacije koja ih je zanimala, niti su sami htjeli presnimiti s tvrdih diskova ono što ih zanima i vratiti im računala. Otišli su bez ikakve informacije kada bi im ih mogli vratiti opremu.
“Ostala sam frapirana i osjećala se prazno i glupo! Četvrtak i petak sam sjedila u uredu i plakala jer ne mogu ništa raditi, a za utorak su mi već klijenti najavili dolazak po obrasce za isplatu plaća. Ne znam što ću i ako mi ne vrate opremu, preostaje mi samo ključ u bravu, a da klijente uputim na prosvjed pred DORH i policiju”, rekla nam je očajna direktorica Dorić.
Policajci su Ivanu Pinjuhu odnijeli privatno računalo s gotovo završenim diplomskim radom bez kojeg ne može pristupiti završnom ispitu pa će ako mu ga ubrzo ne vrate, morati propustiti diplomski rok
Nisu joj odnijeli samo računala nego i digitalne kopije, back-upe sve dokumentacije.
“Rekla sam im da živimo u 21. stoljeću i ako nešto trebaju, neka uzmu, ali da mi omoguće daljnji rad. Pa nisam nikoga ubila niti prevarila, ni za kakav kriminal nisam osumnjičena, a u pitanje mi dovode posao, egzistenciju, karijeru! Jučer sam bila u osječkom Državnom odvjetništvu i rekli su mi da su računala u Zagrebu. Nakon toga sam otišla u policiju i tražila Snježanu Kurtović koja mi je bila u toj otimačini. Pitala sam je gdje su mi kompjutori i rekla mi je da su kod njih, u policiji. Objasnila sam im da su u tim računalima svi programi za rad s našim klijentima koji nemaju veze s Općinom Čeminac, tu su šifre i brojevi njihovog internetskog bankarstva, podaci za slanje poreznoj upravi, za Finu, Mirovinski i Zdravstveni fond, apsolutno sve. Kakve veze moji komitenti imaju s izvidima u Općini Čeminac? Mi ni za koga sada ne možemo raditi, naši klijenti ne mogu isplatiti plaće, prijavljivati PDV. Molila sam te inspektorice da si presnime što trebaju s mojih računala i vrate mi ih. Žene su razumjele kakve su mi komplikacije stvorile pa su zvale centralu u Zagreb da vide što mogu učiniti. Rekli su im da sve mora ostati u policiji do daljnjeg.”
Najšokantniji je bio završetak razgovora s policajkama. Savjetovale su joj da bude uporna i dosadna, da ih stalno zove i dosađuje im ne bi li im postala toliko iritantna da joj ipak pristanu vratiti sredstva za rad.
“Jedna od tih policajki iz Sektora za gospodarski kriminal rekla mi je da oni inače dopuštaju tvrtkama presnimavanje njihovih programa za rad kako bi mogli nastaviti poslovanje, no kada sam tražila da puste mome informatičaru to isto, nisu mu dozvolili”, ispričala nam je vlasnica i direktorica agencije koja Općini Čeminac pruža knjigovodstvenu uslugu.
Doznajemo kako je time blokirano više od šezdeset većih i manjih trgovačkih društava i obrta s područja istočne Slavonije i Baranje čija knjigovodstva Agencija MD vodi te kako bi šteta nastala dugotrajnijim uskraćivanjem računala bila nesaglediva ne samo za njih nego i za krhko lokalno gospodarstvo i poduzetništvo, te bi je nakon višegodišnjih sudskih postupaka opet preko državnog proračuna morali nadoknaditi porezni obveznici.
Komentari