Dugogodišnji župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina komentira reakciju premijera Andreja Plenkovića na izjave vlasnika jednog riječkog kafića a govori i o iznenadnoj smrti Milana Bandića
Zbog poruke vlasnika kafića Tri majmuna u kojoj je pisalo da članovi i simpatizeri HDZ-a tamo nisu dobrodošli, posljednjih tjedana Rijeka je postala poprište političke bitke između predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića i vodstva SDP-a.
Iako je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel promptno reagirao, osudio takvu objavu i jasno rekao kako ne odobrava da se građani Rijeke, koja je otvoren i tolerantan grad, po bilo kojoj osnovi dijele na dobrodošle i one koji to nisu, deset dana kasnije, kada je cijela priča bila već gotovo zaboravljena, premijer Plenković je krenuo u protunapad. Prozvao je taj čin diskriminacijom, fašizmom i rasizmom, usporedivši članove HDZ-a sa Židovima, Srbima i Romima u Holokaustu. Iako je svima jasno da je ta predstava u funkciji odvlačenja pažnje s problema koje premijer ima u Zagrebu i ostatku Hrvatske, ipak je poprilično uzburkala strasti između vladajućih i opozicije. U međuvremenu je cijelu Hrvatsku zatekla smrt zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koja nikoga nije ostavila ravnodušnim.
Kako tumači Plenkovićeve optužbe, kakvi su izgledi SDP-a u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci, kako ocjenjuje dosadašnju suradnju s Vladom i kako komentira iznenadni odlazak Milana Bandića, u razgovoru za Nacional otkrio je dugogodišnji župan Primorsko-goranske županije iz redova SDP-a Zlatko Komadina, koji se planira ponovo kandidirati na lokalnim izborima.
NACIONAL: Gradonačelnik Bandić preminuo je od srčanog udara ovoga vikenda. Dugo ste surađivali u stranci, kako ste to doživjeli i kakve će biti posljedice na političkoj sceni?
Milana sam poznavao više od četvrt stoljeća. Zajedno smo bili u dva predsjedništva SDP-a Hrvatske dok nije krenuo svojim putem. Bio je sigurno osebujan, kontroverzan, ali ako se za nekog može reći da je bio „homo politicus“, onda je to bio on. Bandiću se ne može poreći činjenica da je bio veliki radnik i da su mu upravo to građani honorirali glasajući za njega na lokalnim izborima. Građani su često znali reći da će glasati za „svog Mikija“. Percepcija je bila da je Miki svemoguć, svugdje je stizao, svugdje je obećavao i tako su ga ljudi doživljavali. Uostalom, dobivao je izbore, a kontroverzan je bio. Njegov model funkcioniranja i obnašanja vlasti u posljednje vrijeme teško da možemo ocijeniti pozitivnim. Odlaskom Milana Bandića promijenile su se okolnosti nadolazećih izbora u Zagrebu i mnogi koji su svoju kampanju gradili protiv Milana Bandića, sada će morati promijeniti pristup. Sada je utakmica tko što nudi, a ne tko je protiv koga. Imao je uspona i padova, ali definitivno je bio politički čovjek, naravno, sa svime što to nosi. Kada se gledalo na Zagreb, naglasak je uvijek bio na samom Milanu Bandiću. Sada definitivno dolazi novo vrijeme.
NACIONAL: Kako gledate na histeriju oko objave vlasnika kafića Tri majmuna koju je premijer Plenković ponovo pokrenuo deset dana kasnije, kada je cijela priča bila gotovo zaboravljena, nakon što su objavu promptno i jasno osudili i gradonačelnik Obersnel i vi?
Premijer Plenković ponaša se kao sipa koja pusti crnilo da bi zamutila vodu i odvukla pažnju od sebe. Trebao bi razumjeti da nije vladar nego predsjednik Vlade i da građani nisu podanici, već imaju pravo na svoje mišljenje. Ono što je vlasnik kafića gospodin Kovačević napisao, možda je bilo nespretno, no poznajući gostoljubivost i otvorenost Rijeke i širinu i dobronamjernost građana, siguran sam da će svatko tamo biti uslužen. A u demokraciji valjda se smije reći koga netko voli, a koga ne voli. Sad vidim da se cijeli državni aparat upregnuo kako bi dokazao da je to bio govor mržnje, pa čak i fašizam, da se u istragu uključuju institucije, što je apsurdno. Ako je najveći problem u Hrvatskoj kafić Tri majmuna, onda Hrvatska stvarno nema problema. Zanima me hoće li se sada danima komentirati slučaj u Imotskom, gdje su SDP-ovcima zabranili ulaz u jedan hotel. Je li ovo skretanje pažnje sa stvarnih problema u Hrvatskoj? Ne bih dvaput rekao da nije.
‘U demokraciji se valjda smije reći koga netko voli, a koga ne voli. Sad vidim da se cijeli državni aparat upregnuo kako bi dokazao da je to bio govor mržnje, pa čak i fašizam, da se uključuju institucije, što je apsurdno’
NACIONAL: Krije li se iza premijerovih optužbi nešto drugo? Nije li skandalozno proglašavati članove HDZ-a, koji već trideset godina pripadaju privilegiranoj kasti, ugroženima i uspoređivati ih sa Židovima u Holokaustu?
Jedan vaš kolega novinar napisao je da je teško da Plenković nije svjestan što govori, što otvara i što prenaglašava. Sve to radi s nekim ciljem, a taj cilj može biti homogenizacija HDZ-ova biračkog tijela i stranačke vojske. Ali on istovremeno homogenizira i oporbeno biračko tijelo pa ne vidim u tome neke koristi za njega. Odnosno, tako zapravo dijeli društvo, što predsjednik Vlade ne bi smio činiti. Premijer treba pozivati na toleranciju, očekivao sam da će spuštati loptu, a ne dizati tenzije. Uostalom, čim smo vidjeli tu objavu gospodina Kovačevića, svi smo istoga trena reagirali i osudili je kao neprimjerenu, a premijer sada tvrdi da nitko nije pravovremeno reagirao. Što smo još trebali? Premijer je imao priliku reagirati na stotine slučajeva govora mržnje prema manjinama, gej populaciji, novinarima, pripadnicima drugih stranaka, pa baš i nije. Izgleda da ima dvostruke kriterije kada je u pitanju mržnja prema drugima i drugačijima ili kada su u pitanju članovi i simpatizeri njegove stranke i svi ostali. Dakle, kada se radi o nekom drugome, onda to nije problem, već redovno stanje u Hrvatskoj. Meni je doista pomalo čudno da se premijer jedne države toliko bavi jednim kafićem u Rijeci.
NACIONAL: Premijer Plenković umiješao je u cijelu priču i ministra Butkovića i rekao mu da ode u taj kafić i pozove vas na kavu, kako bi objasnio što je sve Vlada napravila za Primorsko-goransku županiju. Kako to komentirate?
A tko bi trebao napraviti nego Vlada Republike Hrvatske? I to u ovako visoko centraliziranoj državi, gdje za velike kapitalne projekte imate jedino državni proračun i europske fondove? Uvijek ističem da imam dobru suradnju s Vladom i njenim ministrima, pa i s ministrom Butkovićem, koji je odavde, tu mu živi obitelj i dobro poznaje prilike u Županiji. To što je premijer njega uputio da mi objašnjava što je napravljeno je smiješno, jer on vrlo dobro zna što treba napraviti i zna da su mnoge vlade malo što napravile. U Primorsko-goranskoj županiji na vrijeme smo izradili prostorne planove, strategiju razvoja i brojne projekte. Zahvaljujući spremnosti Županije, a i javnih tvrtki na našem području, država je mogla povući europski novac. Odnosno, donesena je politička odluka da se napokon nešto ozbiljnije financira u Primorsko-goranskoj županiji u smislu prometno-energetske infrastrukture i nove bolnice. U krajnjoj liniji, Vlada je prihvatila i moj prijedlog i pomogla spasiti Treći maj, uloživši u brodove koji su već bili u gradnji i koji će biti prodani na tržištu. Tako su se zaposlili ljudi, a i država će se naplatiti. Zahvaljujem na tome i ministrima Mariću i Horvatu i premijeru, iako ovo nije krajnje rješenje. Smatram da bi trebalo osnovati novu tvrtku Treći maj koja bi preuzela nove poslove. Osim toga, iako pripadamo među razvijenije regije, mi smo jedan od posljednjih dijelova Hrvatske koji dobiva novi Klinički bolnički centar, koji je do sada bio smješten na tri lokaliteta u starim zgradama iz vremena Austro-Ugarske, a čije održavanje je do sada pomagala Županija.
NACIONAL: Koliko je gospodin Davor Štimac, bivši ravnatelj KBC-a Rijeka kojeg je HDZ smijenio i koji se sada kao neovisni kandidira za gradonačelnika, zaslužan za to što je projekt Nove bolnice gotovo završen?
Svatko je zaslužan u onom dijelu u kojem je sudjelovao. Gospodin Štimac postavljen je za ravnatelja kada je počela gradnja i činjenica je da se trudio, da je korektno odradio svoj posao i bolnicu vodio bez gubitaka. Sada čujem neke druge priče od onih koji su ga smijenili, ali to je obično tako. On je postao ravnatelj za vrijeme vlade Zorana Milanovića, nastavio biti ravnatelj i za vrijeme vlade HDZ-a, a što se dogodilo i čime im je stao na žulj, ne znam točno. Meni se čini da mu je motiv za kandidaturu da se osveti HDZ-u koji ga je smijenio, a s druge strane da se osveti SDP-u koji ga nije branio. Makar, gledajući iz te perspektive – HDZ je na vlasti, on odabire upravno vijeće i ravnatelja. Da ga je SDP branio, onda bi tek bio smijenjen.
NACIONAL: Gospodin Butković nije prihvatio kandidaturu za župana iako ga je premijer Plenković navodno na to nagovarao. Je li Butković to odbio zato što zna da ne može pobijediti?
Neki su zaključili da se Plenković želio riješiti Butkovića – ako pobijedi, odlazi iz Vlade, a ako izgubi – isto će ga se riješiti. Takve priče dolaze iz HDZ-a. Čuo sam da je bilo nagovaranja, no dogodilo se da nije prihvatio. Ipak, nije uobičajeno da se ministra šalje u bitku za gradove i županije.
NACIONAL: Je li razlog tome činjenica da je Butković previše projekata želio dovući u Primorsko-goransku županiju, nauštrb juga i Dalmacije, kako je u šali dao naslutiti premijer prilikom posjeta Vrgorcu?
To, naravno, nije točno. Pogledajte samo Pelješki most, koji je vrijedan kao svi ostali državni projekti zajedno. I neka je – Pelješki most potreban je Dubrovačko-neretvanskoj županiji i potrebno je povezati dva dijela Hrvatske. S druge strane, radi se ozbiljna željeznička infrastruktura na sjeveru, kao i u okolici Zagreba. Lučki terminali grade se u Rijeci jer je Rijeka glavna hrvatska luka, a to zahtijeva i cestovnu povezanost. Mislim da se napokon vraća dug ovoj županiji, koju su mnoge vlade zaobilazile. Jednostavno su morali doći na red i projekti u Primorsko-goranskoj županiji jer smo do sada bili zakinuti. Kad je bila SDP-ova vlada, nije se ulagalo previše da se ne bi reklo kako ulažu tamo gdje je SDP na vlasti, kada su bile HDZ-ove vlade, nisu ulagali jer nismo njihovi, a ja cijelo vrijeme mislim da su u Hrvatskoj svi naši. Zato ću ponoviti da sam zahvalan svima koju ulažu u ovaj kraj jer naš geostrateški položaj je takav da bi razvoj gospodarstva vrlo brzo kroz prihode, poreze i davanja mogao vratiti te investicije. No za to je bilo potrebno napraviti infrastrukturu, a ja mislim da je bolje ikad nego nikad. Samo zločesti mogu zamjerati da se financiraju projekti koji stoje već desetljećima, kao što su, na primjer, Lučki terminal na Zagrebačkoj obali, prateća cesta i željeznica, izgradnja željezničkog kolodvora na terminalu Adriatic Gate na Brajdici, pa i LNG terminala u Omišlju, iako smo na kraju dobili onaj koji nismo željeli. Naime, željeli smo kopneni, dobili smo plutajući. No većinom je to novac iz fondova EU-a, a država nije ni mogla aplicirati da projekti odavno nisu bili pripremljeni. U svakom našem obalnom gradu rade se luke, rive i vezovi. To su kapitalna ulaganja za koja su zaslužne županijske lučke uprave koje su kandidirale projekte. Mi u smo u stvari dobro došli za povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
‘Neki su zaključili da se Plenković želio riješiti Butkovića – ako pobijedi, odlazi iz Vlade, a ako izgubi – isto će ga se riješiti. Takve priče dolaze iz HDZ-a. Čuo sam da je bilo nagovaranja, no da nije prihvatio’
NACIONAL: Kad smo već kod LNG terminala, gradonačelnica Omišlja Mirela Ahmetović i vi bojkotirali ste njegovo otvaranje, a građani su se žalili na nesnosnu buku. Zašto ste bojkotirali otvaranje, smatrate li to i dalje štetnim projektom?
Neki dan dobio sam pismo direktora LNG-ja Hrvatske u kojem tvrdi da je izmjerena buka u skladu sa studijom utjecaja na okoliš. Nadam se da je to sada stvarno tako. Na otvaranju nisam bio jer bi to bilo licemjerno, no poslao sam tom prilikom i pismo premijeru u kojem sam objasnio da ne bi bilo primjereno da dođem na proslavu projekta protiv kojeg sam bio. Da je realiziran kopneni projekt, naravno da bih bio tamo. Plutajući terminal je vrlo rizičan, a takvi se terminali u svijetu rade kao offshore, dakle na otvorenom moru. Postoje dva ekološka rizika – more se koristi za grijanje plina, odnosno dolazi do hlađenja mora, što može imati velike posljedice na biologiju mora. S druge strane, postrojenja se peru klorom, koji također može imati negativan utjecaj. S treće strane – tu je i estetsko zagađenje turističkog krajolika otoka kao što je Krk. I konačno – postoji i ekonomski problem, budući da, koliko vidim, nema brodova koji su trebali dovoziti ukapljeni plin, što je i logično jer je ruski plin jeftiniji. Ako nema realizacije zakupljenih kapaciteta, bit će problema, jer LNG ima fiksne troškove koji će se morati platiti kroz cijenu plina u Hrvatskoj. Drugim riječima, platit će ga građani. U energetskom smislu, sigurno nije loše da Hrvatska ima alternativni put za dovoz plina, no mi smo već cjevovodima povezani s Italijom kroz more i kopnenima s Austrijom i mi imamo otkud dobiti plin čak i ako zakaže rusko-ukrajinski plinovod.
NACIONAL: Vaš protukandidat iz HDZ-a bit će Gari Cappelli. Dugo se znate, kakvu kampanju očekujete i je li vam on ozbiljna konkurencija?
Očekujem korektnu kampanju. Osobno se u kampanjama nisam svađao iako sam, naravno, odgovarao na neke napade. Mislim da bi ovo trebala biti pristojna kampanja, s obzirom na to da se nas dvojica znamo od početaka Hrvatske. On je dugo bio gradonačelnik Lošinja i surađivali smo u svemu što je u to vrijeme bilo realizirano. Bio je na jednoj političkoj strani, ja na drugoj, no radili smo kako smo morali i kako se radi i zajedno smo ostvarili puno dobrih projekata na dobrobit građana. Poštujem svakog tko ulazi u izbore i smatram da je gospodin Cappelli ozbiljan kandidat. No ipak, vjerujem u to da će većina građana ove županije glasati za mene.
NACIONAL: Kao ministar pomorstva, prometa i veza dali ste ostavku zbog Žute Lokve, odnosno ceste koja još uvijek nije izgrađena. Što je s tim projektom?
To je u mom slučaju bila kap koja je prelila čašu. Nedavno je najavljena realizacija autoceste Križišće – Žuta Lokva čija bi početna dionica bila zaobilaznica Novog Vinodolskog. Ja sam tu trasu planirao još s gospođom Marinom Dropulić dok je bila ministrica graditeljstva. Prijedlog je bio da se prvo izgradi cesta s pola profila, koja bi imala veliki turistički i prometni značaj. Jer ona će omogućiti spajanje Like i podvelebitskog primorja na Kvarnerski zaljev i otoke. Vjerujem da će tamo niknuti nekoliko atraktivnih odmorišta. Ta je cesta i u planu Hrvatskih autocesta. Tako da sam na kraju došao na svoje. Kao što rekoh, bolje ikad nego nikad. Jednom kad smo izabrani, posao političara je da surađuju u interesu građana. Ja s tim nemam nikakvih problema. Zar se zato što je na čelu države vlada HDZ-a, ne bih trebao pojaviti u Zagrebu četiri godine?
NACIONAL: Raste nezadovoljstvo dugogodišnjom vladavinom SDP-a u Rijeci, a na to osobito upozoravaju predstavnici manjih lijevih stranaka koji će također izaći na izbore. Kako to komentirate?
Ono što mogu reći za Županiju jest da smo mi ostvarili gotovo sve što smo obećali. Izgradili smo veliki broj škola diljem Županije, domova zdravlja, opremili niz laboratorija, organizirali hitnu pomoć – osigurali kompletno novi vozni park hitne, opremili smo i rekonstruirali sve naše bolnice – od Opatije preko Crikvenice do Raba i Lošinja, odradili najveći investicijski ciklus ulaganja u županijske luke, radovi su stalno u tijeku. Organizirali smo i Nastavni zavod za javno zdravstvo. Preuzeli smo državnu upravu, unaprijedili rad matičnih ureda, izdavanja građevinskih dozvola itd. Ulagali smo i u turističku i sportsku infrastrukturu u Gorskom kotaru, opremili ga turističkim brodovima i vlakovima, šetnicama, omogućili smo pristupe špiljama, brinemo se o prirodnoj baštini i tako stvaramo uvjete za ulaganja poduzetnika u smještajne kapacitete. Revitalizirali smo i skijalište na Platku koji je time postao prvorazredni, ljetni i zimski, sportsko-rekreacijski centar, napravili novu cestu i parkiralište, umjetno jezero, roštilje, nabavili nove topove za snijeg, a nova žičara bit će završena kroz dvije godine. A u vremenima covida napravili smo programe poticaja za poduzetnike i osigurali im po 30, 40 tisuća kuna za nabavku opreme i likvidnost. Idem čista obraza pred građane Županije, jer ono što smo rekli, to smo i napravili. Zato mislim da imamo zašto očekivati povjerenje građana za novi mandat.
‘Čudi me da lijeve stranke unaprijed odbacuju suradnju s SDP-om jer smo, za mene, mi prirodni saveznici. I konačno, ako one i postignu rezultat, opet ćemo sjesti za stol i dogovoriti se’
NACIONAL: Ipak, vaši kritičari smatraju da je SDP tu predugo na vlasti i da sama Rijeka stagnira između ostalog i zato što komunikacija između vas i gospodina Obersnela ne funkcionira iako ste iz iste stranke?
Mi smo dovoljno odgovorni da smo u poslovnom smislu surađivali i da smo sve što smo zajednički trebali odraditi, na kraju i realizirali. No ja ne mogu preuzimati odgovornost za nerealizirane projekte samih gradova i općina.
NACIONAL: Problem je i u tome što je Marko Filipović, kandidat SDP-a za gradonačelnika i dugogodišnji Obersnelov zamjenik, potpuno nepoznat u javnosti?
O kolegi Marku Filipoviću mogu reći sve najbolje. On je vrlo vrijedan i odgovoran čovjek. Ono što se Rijeci dogodilo jest da se ispraznila stolica i sada je juriš na nju sa svih strana. Vidim da Marko intenzivno radi na pretkampanji i vjerujem da će uspjeti.
NACIONAL: I SDP i HDZ kao velike stranke imaju problema u velikim gradovima, gdje nemaju baš prepoznatljive kandidate, a umjesto njih niču neovisni kandidati ili manje stranke.
Kritike s lijeva o tome kako je SDP napustio svoje korijene slušam već deset godina. Većina tih stranaka koje su nastale kao protestne stranke, poput ORaH-a i Živog zida, izgorjele su poput bljeska meteorita. Ne želim nikoga podcjenjivati, ali najlakše je obećavati sve i svašta kada nikada niste bili na vlasti. Čudi me da lijeve stranke unaprijed odbacuju suradnju s SDP-om, jer smo, za mene, mi prirodni saveznici. I konačno, ako postignu rezultat, opet ćemo sjesti za stol i dogovoriti se.
NACIONAL: Čudi li vas činjenica da HDZ uz sve svoje skandale, kritike na račun upravljanja krizom uzrokovanom pandemijom i prespore reakcije na potres u Zagrebu i Petrinji i dalje ima najbolji rejting, oko 30 posto, dok SDP stoji na 17,2 posto? Jesu li tome krivi promjena vodstva i raspuštanje gradskih organizacija u Vukovaru i Zagrebu?
Korona ide u prilog vladajućima. Ljudi u krizama ne vole mijenjati garnituru na vlasti. Osim toga, HDZ ima stabilno biračko tijelo, a naše se podijelilo. Kolegice i kolege izabrali su novo vodstvo i na njima je da sada potegnu naprijed. Naravno, lokalni izbori su samo jedna dionica.
NACIONAL: Predsjednik Milanović igra tako da se sve više sviđa desnici i povlači poteze koji su nespojivi s SDP-om, plješću mu generali. Kako to komentirate?
Koliko ja vidim, predsjedniku Milanoviću plješću i mnogi s ljevice. Narodu se sviđa takav njegov stil komunikacije iako je, po mom mišljenju, ponešto atipičan za predsjednika.
NACIONAL: Premijer vas kritizira jer je Stožer vaše županije najavio da neće cijepiti starije od 65 AstraZenecom, dok je najavu otvaranja terasa u Istarskoj županiji proglasio predizbornim populizmom. Kako to komentirate – trebaju li takve odluke biti centralizirane?
Tu se razlikujemo mi u Istri i Primorsko goranskoj županiji i Vlada HDZ-a. Oni nas optužuju da politiziramo odluke o epidemiološkim mjerama, što nije točno. Kao što znate, Nacionalni stožer donosi odluke, a lokalni mogu donijeti samo strože od toga, a ne mogu blaže. Istra je samo dala prijedlog za ublažavanje mjera, a nije vršila pritisak, kao što to tvrdi premijer. Regionalni stožeri najbolje znaju situaciju u svojim županijama. Ne vidim zašto nam država ne bi izašla ususret. Taj spor koji je premijer imao s našim Nastavnim zavodom za javno zdravstvo oko AstraZenece nastao je kada sam ja uzeo u zaštitu naš Zavod, čiji su epidemiolozi sukladno deklaraciji poštovali upute na cjepivu. A cjepivo, kao što znamo, nije dovoljno testirano na starijima od 65. Zato su oni odlučili zvati i nešto mlađe od 60, ali s kroničnim bolestima. Što je tu problem ako se svi ionako trebaju cijepiti? Tu je nastala bespotrebna polemika jer kada je stigao državni protokol, oni su prema njemu postupili. No ne stanuje sva pamet u Banskim dvorima i nisu epidemiolozi u Primorsko- goranskoj županiji nepismeni. Pa valjda i sami liječnici obiteljske medicine i građani mogu odlučiti čime će se cijepiti.
Komentari