Nekoliko europarlamentaraca iz grupacija zelenih i ljevice prozvalo je hrvatsku policiju za nasilje i zlostavljanje migranata uz državnu granicu. Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller ustvrdila je da se uništava njihova imovina, da ih se tuče i puca na njih, a da hrvatska vlada to nije zaustavila ni istražila. Među kritičarima hrvatske migrantske politike bila je i Šveđanka Malin Björk, koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske te navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25.000 “pushbackova”, prisilnih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. Björk je poručila da je bilo i slučajeva ranjavanja migranata te napada policijskih pasa, upozorivši da se “nijedna država članica ne bi trebala ponašati tako na svojim granicama”. Naglasila je da takvom ponašanju treba stati na kraj i da se mora “jasno reći da Hrvatska ne može ući u Schengenski prostor ako se takva situacija ne zaustavi”.

Tim povodom Nacional je razgovarao s Ognianom Zlatevom, novim voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Na mandat je stupio u srpnju prošle godine, bugarski je državljanin, a do dolaska u Hrvatsku istu je dužnost obnašao u Sofiji. Također, Predstavništvo Europske komisije u Bugarskoj vodio je tijekom bugarskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2018. godine. Govori engleski, ruski, hrvatski, makedonski i srpski jezik. Diplomirao je na Sveučilištu Svetog Klementa Ohridskog u Sofiji i magistrirao iz klasične filologije.

Prije dolaska u Europsku komisiju bio je jedan od osnivača, a i predsjednik Jugoistočne europske mreže za profesionalizaciju medija, koja okuplja 15 medijskih centara i instituta iz regije. Od 2014. član je Europske udruge direktora komunikacija i predsjednik Udruženja komunikatora javnog sektora zemalja jugoistočne Europe.

NACIONAL: Tisuće migranata zaustavljeno je u Bosni i Hercegovini, većinom muškaraca bez dokumenata, starih između 20 i 30 godina, iz Pakistana, Irana, Afganistana i zemalja zapadne Afrike. Smije li članica Europske unije na svoj teritorij puštati ljude za koje se ne zna tko su, otkud dolaze i koji nemaju ili ne žele pokazati osobne dokumente, a među njima može biti i terorista?

Ne postoje sustavni dokazi o vezama između migrantskih tokova i terorista. U biti mnogi ljudi koji traže utočište u Europi, upravo i bježe od terorizma. Naš zakonski okvir omogućuje državama članicama da odbiju zahtjev za azil ili oduzmu status izbjeglice ako pojedinac predstavlja opasnost za sigurnost države članice ili je osuđen za teško kazneno djelo. Bez ikakva statusa, takve osobe nemaju pravo boravka u Europi i moraju se vratiti u svoje zemlje porijekla. Komisija s državama članicama sustavno radi na migracijskim politikama, između ostalog i na jačanju Europske granične i obalne straže s 10.000 novih pripadnika, kako bi se pomoglo državama članicama zaštititi svoje vanjske granice i prekinuti poslovni model krijumčara i trgovaca ljudima.

NACIONAL: Puno je bilo optužbi da hrvatska policija zlostavlja migrante, imate li vi takve informacije?

Granične kontrole služe kako bi se osiguralo da ljudi ne mogu neprimijećeno prelaziti granice. Ako dođe do takvih situacija, s migrantima se treba postupati u skladu sa sustavom upravljanja migracijama. Zaštita naših granica doista je pitanje od zajedničkog interesa i zato je presudno da sve države članice upravljaju migracijama u skladu s međunarodnim obvezama, uz poštivanje temeljnih prava i prava koja proizlaze iz zakonskog okvira EU-a u području azila.

NACIONAL: Postoje li dugoročni planovi? Naime, prognoze kažu da će u idućim desetljećima milijuni migranata s afričkog kontinenta krenuti prema sjeveru, prema Europi?

Prvi službeni posjet predsjednice Von der Leyen izvan Europe bio je Etiopiji, i to netom nakon što je izglasana nova Europska komisija. Važna je to politička poruka koja puno govori o tome koliko nam je Afrika bitna kao partner. Afrika ima najmlađe stanovništvo na svijetu, a demografski će i dalje rasti i zato je iznimno važno mladima na tom kontinentu omogućiti ostvarenje svojih potencijala u svojim zemljama, dakle isto to što želimo i svojim mladima.

EU je najveći trgovinski partner Afrike, trenutno 52 afričke zemlje imaju sklopljen trgovinski sporazum s EU-om. Te zemlje plaćaju manju carinu ili uopće ne plaćaju carinu na izvoz u EU, što pridonosi njihovu rastu.

EU i Afrička unija pokrenuli su zajedničku platformu u okviru koje će se znatno povećati ulaganja u Africi, i to u obrazovanju, u povećanju zapošljivosti mladih, u potpori privatnom sektoru i otvaranju radnih mjesta.

‘Granične kontrole služe kako bi se osiguralo da ljudi ne mogu neprimijećeno prelaziti granice. U takvim situacijama, s migrantima se treba postupati u skladu sa sustavom upravljanja migracijama’

Posebni je fokus na ulaganja u poljoprivrednom i energetskom sektoru i poticanje trgovinske razmjene.

Europska unija koristi sve mjere koje su joj na raspolaganju, uključujući i diplomaciju, kako bi osnažila naše partnere na afričkom kontinentu. Siguran sam da će naša suradnja s vremenom donijeti pozitivne rezultate za obje strane.

NACIONAL: Europska komisija je prošloga tjedna predstavila prijedlog za izgradnju jake socijalne Europe u kojem se, između ostalog, govori o minimalnoj plaći. O čemu je riječ?

Europa danas nudi najviše standarde života, najbolje uvjete rada i najefikasniju socijalnu zaštitu u svijetu. Napredak, pravednost i održiva budućnost oduvijek su nam bili jednako važni ciljevi. Međutim, prelazak na klimatsko neutralno gospodarstvo, digitalizacija i demografski problemi nose sa sobom neke promjene za građane, zaposlene i gospodarstvo, a mi moramo osigurati da naš sustav socijalne skrbi može pratiti te promjene. U tu je svrhu Europska komisija predstavila planirane inicijative, između ostalog i pravedne minimalne plaće za zaposlene u EU-u.

NACIONAL: Znači li to da će biti određena visina minimalne plaće koja bi vrijedila za cijeli EU?

Bojim se da to nije moguće, nije moguće uspostaviti jedinstvenu europsku minimalnu plaću niti možemo nametati jedan model određivanja minimalne plaće nad drugim. Naš je cilj osigurati da svaki radnik u našoj Uniji ima primjerenu minimalnu plaću. Paradoksalna je situacija da je danas broj zaposlenih u EU-u rekordno visok, a mnogi radnici jedva spajaju kraj s krajem. Plaće su u brojnim državama EU-a u posljednjim desetljećima umjereno rasle, međutim, situacija s niskim plaćama se pogoršala, a nejednakosti u plaćama povećane su u mnogim dijelovima Europe. Minimalne plaće naprosto bi morale omogućiti dostojanstven život ma gdje u EU-u radili.

NACIONAL: Ali kako ćete tom inicijativom o minimalnim plaćama riješiti različite ekonomske situacije u državama članicama?

U konzultaciji sa socijalnim partnerima, predstavnicima radnika i poslovnog sektora, predstavnicima vlada i stručnjacima doći ćemo do zadovoljavajućeg modela. Cilj je izvući radnike s ruba siromaštva, poštujući tradiciju pregovaranja u pojedinim državama članicama i istovremeno dati dodatan zamah gospodarstvu.

Zvuči nemoguće, ali umijeće nemogućeg naš je zanat. U svakom slučaju, prije konačnog dogovora Komisija će provesti sveobuhvatnu procjenu učinka kako bismo bili sigurni da će model za koji smo se odlučili, u praksi donijeti željene rezultate.

NACIONAL: Koji su ciljevi Europskog zelenog plana?

Europska unija zadala si je cilj da do 2050. postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu. U tu ćemo svrhu usmjeriti svoja javna ulaganja i preko financijskih instrumenta EU-a privući privatna sredstava, kako bi ukupna ulaganja iznosila najmanje bilijun eura. Ukratko, Europski zeleni plan ima tri glavna cilja: povećati financijska sredstva za tranziciju i mobilizirati sredstva u iznosu od najmanje bilijuna eura za ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća, stvoriti poticajan okvir za privatne ulagače i javni sektor te osigurati potporu javnim upravama za provođenje projekata.

NACIONAL: Kako će EK osigurati sredstva za provedbu te ambiciozne ekološke pretvorbe?

Baš je prošloga tjedna Komisija predstavila svoj prijedlog mehanizma financiranja na kojem se temelji Europski zeleni dogovor. Riječ je o Fondu za pravednu tranziciju, novom fondu koji je Komisija predložila kako bi osigurala 7,5 milijardi eura svježeg novca i pomogla državama članicama, regijama i građanima koji su najviše pogođeni zelenom tranzicijom. Dodjela tih sredstava državama članicama temeljit će se na objektivnim kriterijima, između ostalog na opsegu tranzicijskog izazova u regijama s najviše ugljika koje emitiraju stakleničke plinove. Tu su zatim socijalni izazovi i potencijalni gubici radnih mjesta, potrebe za naknadnom prekvalifikacijom radnika, razina gospodarskog razvoja država članica i povezani investicijski kapaciteti.

Naglasio bih da će sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju biti dodijeljena povrh omotnice iz kohezijskih fondova koju će države članice dobiti za sljedeći dugoročni proračun EU-a. Time smo osigurali preduvjete za uspjeh te ekološke tranzicije, a uspjet ćemo ako ona u provedbi bude pravedna i ako u njoj svi budu sudjelovali.

NACIONAL: Koliko još vremena treba proći dok Hrvatska postane članica Schengena? Bugarska i Rumunjska već godinama čekaju, hoće li se isto dogoditi i Hrvatskoj?

Teško je procijeniti. Europska komisija ocijenila je da je Hrvatska spremna, kao što je svojevremeno pozitivno ocijenila Bugarsku i Rumunjsku. Sad je stvar u rukama Europskog vijeća i nadam se da će se stvari pomaknuti u pozitivnom smjeru za sve tri države.

NACIONAL: Hoće li migrantska kriza ubrzati ili pak usporiti ulazak Hrvatske u Schengen?

Na prvu, pomislili bismo da takva situacija ubrzava proces. Međutim, nisam siguran da možemo i dalje govoriti o migrantskoj krizi. Nisu sve rute zatvorene, migranti i dalje pristižu, međutim, daleko je to od onih trendova s kojima smo bili suočeni 2015. godine.

NACIONAL: Kao prvu zadaću hrvatskog predsjedanjem Vijećem Europske unije premijer Andrej Plenković naveo je dogovor o višegodišnjem financijskom okviru. Mogu li zemlje članice s jugoistoka Europe sustići svoje zapadne susjede bez jakog kohezijskog i poljoprivrednog fonda?

Europska komisija iznijela je svoj prijedlog proračuna i smatramo ga ambicioznim i realnim. Predlažući proračun za razdoblje 2021. – 2027. pažljivo smo gledali u kojim je područjima moguće ostvariti uštede i povećati učinkovitost, istovremeno uzimajući u obzir nove okolnosti i prioritete. Na primjer, udvostručit će se proračunska sredstva za Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. Ulaganja u područja kao što su istraživanje i inovacije, mladi, digitalno gospodarstvo, upravljanje granicama, sigurnost i obrana – neodgodiva su.

Zato smo predložili blago smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, za otprilike pet posto po politici. Međutim, te će se politike modernizirati kako bismo mogli postići ciljeve koje smo si zadali, primjerice, kroz dodatno smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i upravljačka tijela. Vjerujem da će sve te izmjene dovesti do toga da će proračun EU-a imati veći učinak u svim državama članicama.

NACIONAL: Ima li šanse da se novi europski proračun usvoji tijekom hrvatskog predsjedanja?

Ima, naravno, iako je nezahvalno prognozirati kako će proces teći s obzirom na to da su to najsloženiji pregovori oko proračuna u povijesti Unije zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Europsko vijeće zadužilo je predsjednika Charlesa Michela da preuzme pregovaračku ulogu oko europskog proračuna, a on je najavio svoje prve bilateralne sastanke s čelnicima država članica u siječnju i obećao pojačati tehnički i politički rad kako bi se što prije postigao konsenzus.

‘Pomislili bismo da migrantska kriza ubrzava proces ulaska Hrvatske u Schengen, no nisam siguran da možemo i dalje govoriti o migrantskoj krizi. Nisu sve rute zatvorene, migranti i dalje pristižu’

NACIONAL: Tijekom hrvatskog predsjedanja započet će i Konferencija o budućnosti Europe; o čemu je točno riječ i što je cilj tog projekta?

Ideja je da se dodatno unaprijedi i osnaži demokratski proces. Sjetit ćete se rekordno velike izlaznosti građana na europskim izborima 2019., što je dokaz da su građani i dalje angažirani, dapače, traže veću ulogu u procesu donošenja odluka i utvrđivanju prioriteta. Zeleni plan za Europu tako je i nastao, jer su europske institucije reagirale na sve glasnije zahtjeve građana da se time prioritetno bavimo. A tu govorimo o mladima, čak mlađima od 18 godina koji možda nisu ni imali pravo glasa na izborima.

Građani, mladi pogotovo, sve više žele biti nositelji promjena. Konferencija o budućnosti Europe omogućila bi im da se izjasne o tome što smatraju važnim za EU i za njegovu budućnost. Komisija će u tom procesu dodatno učvrstiti svoje partnerstvo s Europskim parlamentom, predstavnikom građana. Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica najavila je da će dvogodišnja konferencija početi 9. svibnja ove godine, kada Europa slavi 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, te da uskoro slijede razgovori predsjednika triju europskih institucija oko te inicijative.

NACIONAL: Je li Konferencija o budućnosti Europe svojevrsni nastavak Junckerove „Bijele knjige“?

Konferencija o budućnosti Europe svojevrsni je nastavak javnih rasprava pod nazivom Dijalog s građanima, koji su se redovito održavali diljem Europe prethodnih godina, na stotine, pa tako i u Hrvatskoj, i to u raznim gradovima.

NACIONAL: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasila je da o Velikoj Britaniji ovisi koliko blizu želi biti Europskoj uniji te kako se nada da će Britanija s Unijom dijeliti iste vrijednosti kada je riječ o klimatskim promjenama i europskoj sigurnosti. Koliko je Brexit, proces razdruživanja, zapravo veliki posao?

Najveći izazov u tom procesu je u tome što je rok kratak, imamo otprilike samo 11 mjeseci da dogovorimo i uredimo sve svoje buduće odnose, i to na svim područjima. Radi se o svim četirima temeljnim slobodama, slobodi kretanja ljudi, robe, usluge i kapitala. U svakom slučaju, Komisija i u tom procesu računa na potporu Hrvatske kao predsjedateljice Vijećem EU-a.

NACIONAL: Kada govorimo o proširenju, stav je Komisije da su Albanija i Sjeverna Makedonija ispunile uvjete za početak pregovora i da ih EU sada ne bi trebao mijenjati, nego samo poboljšati metodologiju pristupnih pregovora. Što to konkretno znači?

Da, obje države uložile su puno truda kako bi ispunile uvjete za otvaranje pregovara o pristupanju Europskoj uniji. Predsjednica Von der Leyen najavila je da će Europska komisija predložiti unapređenje metodologije. Konzultacije o tome su u ranoj fazi pa ne mogu reći u kojem smjeru bi ta poboljšanja išla.

NACIONAL: Ima li šanse da tijekom hrvatskog predsjedanja dođe do pomaka prema otvaranju pregovora s tim državama?

Mi se tomu nadamo. Komisija na tome intenzivno radi, a vidimo da i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković ulaže jako puno napora kako bi se taj proces nastavio željenim tempom.

NACIONAL: Je li se Hrvatska dobro pripremila za predsjedanje Vijećem EU-a?

Kao najmlađa članica Europske unije i država koja je nedavno obilježila 28 godina od svog međunarodnog priznanja, Hrvatska je, predstavljajući svoja četiri prioriteta tijekom predsjedanja Vijećem EU-a, pokazala ambiciju i spremnost. Hrvatsku očekuje vrlo izazovno predsjedanje s najmanje trima vrlo složenim pitanjima, a to su pokretanje procesa uređenja naših odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom, približavanje stavova država članica oko europskog proračuna i oko suradnje Europske unije s državama jugoistoka Europe. To je, naravno, pored svih ostalih prioriteta koji si je Europa zadala, od Zelenog plana do digitalne tranzicije i Konferencije o budućnost Europe, a sve to u nimalo jednostavnom političkom kontekstu rastućeg populizma, demagogije i dezinformacije.

NACIONAL: Prije 12 dana svečanim koncertom u HNK-u i sastankom Europske komisije, odnosno Kolegija povjerenika, s hrvatskom vladom, Hrvatska je službeno otvorila svoje prvo predsjedanje Vijećem Europske unije. Kakvi su vaši dojmovi?

Dojmovi su odlični! Sve se odvijalo prema planu, svečani i radni dio. Poznato je da kad jedna država članica prvi put predsjeda Vijećem EU-a, čini to s puno žara. Hrvatska se s ponosom predstavila Europi svojom kulturnom baštinom i ujedno uspješno pokrenula novi ciklus političkog odlučivanja o europskim prioritetima. Taj petak bio je veliki dan za Hrvatsku, ali i za Komisiju koja je svoje funkcije tek nedavno preuzela. Sada predsjedanje ide dalje, na redu su brojni sastanci na ministarskoj razini u raznim resorima, a u svibnju nas očekuje važan summit o suradnji Europske unije sa zemljama jugoistočne Europe.

‘Plaće su u brojnim državama EU-a u posljednjim desetljećima umjereno rasle, međutim, situacija s niskim plaćama se pogoršala, a nejednakosti u plaćama povećane su u mnogim dijelovima Europe’

NACIONAL: Prije Hrvatske istu ste dužnost obnašali i u Bugarskoj, čiji ste državljanin. Kako to da ste iz Bugarske došli u Hrvatsku?

To je bila moja želja i za to sam se sustavno pripremao i, između ostalog, učio i položio hrvatski jezik. Kako sam bio na čelu Predstavništva EK u Bugarskoj za vrijeme bugarskog predsjedanja Vijećem EU-a, želja mi je bila to iskustvo iskoristiti. S druge strane, kada imam izbor, prednost dajem radu u državama članicama, nekako smo bliže građanima. Naravno, ne treba trošiti previše riječi o tome koliko je Hrvatska lijepa i atraktivna zemlja.

NACIONAL: Kako to da za šefa jednog tako važnog ureda nije postavljen netko iz Hrvatske?

Nije uvjet da je voditelj Predstavništva Europske komisije građanin te države članice, imate primjere Predstavništva u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Cipru, Grčkoj itd. Dužnosnici su u Predstavništvima postavljeni na mandat od nekoliko godina, nakon čega slijedi njihova rotacija, mogu se vratiti u sjedište ili se mogu odlučiti za rad u državama članicama. Ja sam se prijavio u sklopu redovite natječajne procedure za voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i prošao sam.

NACIONAL: Koja je uloga i zadaća Predstavništva Europske komisije u pojedinoj zemlji članici, posebice u mlađim članicama?

Europska komisija ima predstavništva u svim državama članicama EU-a i naša zadaća prvenstveno je predstaviti i objasniti pogodnosti članstva u EU-u za građane, potrošače, mala i srednja poduzeća i regije te rastumačiti europski zakonski okvir; jednostavno, biti spona između Bruxellesa i „terena“.

U toj komunikaciji pozorno slušamo što nam druga strana govori, bitno nam je čuti i razumjeti građane jer problemi nisu isti svugdje u Europskoj uniji pa tako ni očekivanja. Važno nam je što mladi misle i kako vide budućnost Europske unije, a njima pridajemo posebnu pozornost. Tu ulogu dijelimo s cijelom mrežom Europskih informacijskih centara, kojih je u Hrvatskoj deset, od Osijeka do Splita, Rijeke i Slavonskog Broda. Ti su centri na raspolaganju građanima za sve informacije o europskim politikama i inicijativama. Tu je i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj koji je jako aktivan u komunikaciji sa svim partnerima.

NACIONAL: Što Predstavništvo Europske komisije konkretno radi?

Rekao bih da stvaramo prilike da se pogodnosti iz članstva u EU-u pretvore u konkretne koristi za građane, uglavnom kroz informiranje. Naša komunikacija s građanima odvija se vrlo neposredno, u okviru događanja koja organiziramo, tijekom naših posjeta srednjim školama i fakultetima, kod nas u Kući Europe.

Koristim priliku da takvo jedno događanje najavim, a to je LEAP summit koji će se održati krajem ožujka u Zagrebu i koji će okupiti više od 3000 sudionika iz 40+ zemalja – poduzetnika, mladih profesionalaca i lidera koji mijenjaju svijet. Takva su događanja savršena prilika za razmjenu informacija i iskustava u području digitalne tehnologije i poduzetništva. Kroz takva druženja rađaju se nove ideje koje se kasnije pretvaraju u uspješne projekte. Isto tako organiziramo studijska putovanja za studente i medije kako bi iz prve ruke upoznali rad europskih institucija u Bruxellesu.

NACIONAL: Koliko je važna suradnja europskih i nacionalnih institucija za razumijevanje i provođenje zajedničkih europskih politika?

Uska suradnja nacionalnih i europskih institucija temelj je funkcioniranja Europske unije. Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije jasan je primjer takve suradnje. Svojim predsjedanjem Hrvatska je odredila europske prioritete za sljedećih šest mjeseci, naravno, u suradnji s dvjema državama članicama koje su joj prethodile, a ti su prioriteti usklađeni s prioritetima Europske komisije. To vam zorno govori koliko nacionalne i europske institucije sustavno surađuju, jer uspjeh dolazi jedino kada zajedno vučemo u istom smjeru.

Institucije države članice, odnosno ministarstva, zastupljena su u Vijeću Europske unije i svi zakonski prijedlozi koje Europska komisija podnosi, prvo se raspravljaju u različitim sastavima Vijeća EU-a, ovisno o resoru, kako bi se osigurala podrška tim prijedlozima. Tu suradnja ne prestaje jer jednom kada su zakonski prijedlozi usvojeni, ključna je i njihova provedba.