Hrvatska književnost tek nakon 2000. godine dobiva pozornost u Austriji i Njemačkoj, a posebno nakon 2008. kada je Hrvatska bila zemlja partner na Sajmu knjiga u Leipzigu te poslije ulaska u Europsku uniju, istaknuo je slavist i germanist Tihomir Glowatzky u petak na 38. Zagrebačkim književnik razgovorima (ZKR) održanim u Društvu hrvatskih književnika (DHK).

U predavanju “Hrvatska književnost na njemačkom tržištu knjiga” Gowatzky je ocijenio da raspadom Jugoslavije počinje nova faza hrvatske književnosti, naglasivši kako od tada ona više nije  dio organiziranog jugoslavenskoga tržišta knjiga.
Za promociju hrvatske književnosti u Njemačkoj bili su važni nastupi na sajmovima knjiga, pojedini prevoditelji te hrvatsko Ministarstvo kulture, dodao je slavist i germanist Gowatzky .
Mađarski povjesničar književnosti Csaba G. Kiss ocijenio je da mađarska recepcija hrvatske književnosti, zbog stoljeća zajedničkoga suživota, međusobno izgrađene slike i predrasuda te mentalnoga srodstva – ima specifičan kontekst.
Leszek Malczak s Instituta za slavensku filologiju Šleskoga sveučilišta u Katowicama podijelio je hrvatsko-poljske kulturne veze na pet razdoblja – prvo od 16. do kraja 18. stoljeća, drugo od 19. do 1914., treće od 1918. do 1939., četvrto od 1944. do 1989. a peto od 1990. do danas.
Istaknuo je da u najnovijem razdoblju,  umjesto države kao vodećega i jedinog patrona u međunarodnim kulturnim odnosima, u hrvatsko-poljskim vezama zauzimaju inicijative pojedinaca.
Oni svojim inicijativama podupiru stvaralaštvo u prvom redu autora kritički nastrojenih prema redefiniranju  hrvatskoga kulturnog identiteta, rekao je poljski filolog  Malczak.
Po ocjeni profesorice Helene Peričić stanje prihvaćanja i neprihvaćanja hrvatske književnosti u inozemstvu vrlo je složeno i otvara intrigantna pitanja. Vjerujem da bismo i sami, u cilju što kvalitetnije i vjerodostojnije recepcije hrvatske književnosti, trebalo poduzeti niz konstruktivnih poteza, poručila je Peričić.
Predavač hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Oldenburgu Goran Krnić naveo je kako u Njemačkoj ima 89 studija slavistike, ali ni na jednom nije moguće upisati samostalno studij kroatistike, nego samo u kombinaciji s nekim drugim kolegijem.
Krnić se zauzeo da se umjesto pokušaja na više sveučilišta, Hrvatska usredotoči na potporu jednom sveučilišnom središtu u Njemačkoj gdje bi se mogao upisati studij kroatistike.
Profesorica hrvatskoga jezika u Saarbrueckenu Lucija Šarčević istaknula je kako bi širenje društava za kroatistiku potpomoglo boljem statusu hrvatskog jezika u Njemačkoj.
Zagrebački književni razgovori nastavlju rad sutra, a raspravljat će se, između ostaloga i o Mediteranu kao prostoru susreta, sučeljavanja i stapanja na primjerima djela Bogdana Radice, Ivana Meštrovića i Nedjeljka Fabrija te novopovijesnom hrvatskom romanu u europskom kontekstu i hrvatskim pjesnicima u Italiji.