Petak, 13. ožujka, dan je u kojem se život u Istri potpuno promijenio. I dok su u ostatku Hrvatske još s čuđenjem gledali na zahtjev istarskog Županijskog stožera civilne zaštite da se od tog dana zatvore svi vrtići i škole u toj županiji, lokalni politički čelnici već su pripremali daljnje mjere zaštite od širenja koronavirusa. Prvi slučaj u Istri zabilježen je 9. ožujka u Labinu, a u tom je gradu na istočnoj obali Istre zabilježen i drugi slučaj. Zanimljivo, oba zaražena danas su ozdravila, a u Labinu u proteklih mjesec dana više nije zabilježen nijedan novi slučaj. Epicentar zaraze u tom se razdoblju preselio na zapad Istre, odnosno u okolicu Umaga, gdje je veliki broj zaraženih osoba povezan sa sprovodom oca poznatog istarskog vinara. Nakon prvih mjera koje su uvedene 13. ožujka, nekoliko dana kasnije zatvoreni su i svi kafići, restorani te sve trgovine koje nisu neophodne za život. Gradonačelnik Pule Boris Miletić izjavio je da su sve odluke donesene u koordinaciji s gradonačelnicima drugih istarskih gradova koji su najviše pogođeni ovakvim mjerama i koji će zbog izostanka turističke sezone imati velike financijske gubitke.

Gradonačelnici Poreča, Rovinja, Umaga i Labina za Nacional su opisali kako stanovnici njihovih gradova žive u vrijeme mjera zaštite od koronavirusa te kako se planiraju boriti protiv gospodarske krize koja će ostaviti velike posljedice na razvoj gradova koji su, po mnogim anketama, prije pojave koronavirusa bili u samom vrhu gradova po kvaliteti života u cijeloj Hrvatskoj.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić rekao je da su stanovnici tog grada od prvog dana pokazali veliku razinu odgovornosti i discipline, do te mjere da ne samo da su prihvatili sve prijedloge, nego su i dali dodatni poticaj lokalnim političarima da budu još uporniji u traženju jačih mjera Nacionalnog stožera. Rezultat te discipline je, ustvrdio je Glavičić, i činjenica da u Labinu nije došlo do širenja virusa nakon početnih dvaju slučaja.

„Mjere se maksimalno poštuju. Iznimaka ima, ali mjere se u promilima i mi svi skupa radimo na njihovu razvijanju svijesti da poštujući protuepidemijske mjere, štitimo zdravlje i život svojih bližnjih i svih nas kao zajednice. Imamo sjajnu komunikaciju s građanima putem svih kanala, posebice na društvenim mrežama. Vjerujem da su Labinjani prepoznali našu dostupnost i neposrednost. Pravodobna povratna informacija s terena uvelike je pomogla u tome da se potencijalni problemi riješe na samom početku. Nakon par dana ‘ispeglali’ smo uočene nedostatke, nastavljamo to raditi i danas i ništa ne prepuštamo slučaju. Ovim putem zahvaljujem svojim sugrađanima i pozivam ih na dodatan trud u idućim danima i tjednima. Ponosan sam na njih“, zaključio je Glavičić.

Slična iskustva imaju i ostala trojica gradonačelnika s kojima smo razgovarali, a koji su se u prošlog tjedna odlučili odreći dijela svoje plaće. Naime, u subotu je objavljeno da su se istarski župan i gradonačelnici odrekli trećine svoje plaće, a svojih naknada vijećnici Županijske skupštine i gradskih vijeća istarskih gradova. Sredstva koja se uštede smanjenjem plaća ići će u korist nabave neophodne zaštitne opreme zdravstvenim djelatnicima koji se bore protiv pandemije koronavirusa. Osim vijećnika istarske Županijske skupštine i gradskih vijeća Buja, Buzeta, Labina, Novigrada, Pazina, Poreča, Pule, Rovinja i Vodnjana, naknada su se odrekli i članovi nadzornih odbora javnih poduzeća čiji je županija osnivač, kao i članovi upravnih vijeća javnih ustanova koje su osnovali županija i gradovi. Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga i jedini SDP-ovac u društvu IDS-ovih gradonačelnika u Istri, na sličan se potez odlučio nekoliko dana ranije te je prvi prošloga tjedna sebi i svojim zamjenicima smanjio plaće 50 posto, a zaposlenicima gradske uprave 11 posto. Iako je u Umagu i okolici najveći broj zaraženih koronavirusom, Bassanese je rekao da velikog kršenja uvedenih mjera nema:

„Grad Umag je najzapadniji grad Hrvatske, ujedno i pogranično područje, stoga je svakako izloženiji od ostalih gradova. Još ako uzmemo u obzir i činjenicu da smo na svega 200-tinjak kilometara udaljenosti od europskog epicentra zaraze, svakako ne čudi postotak zaraženih. Točnije, trećina zaraženih u Istri trenutno ima prebivalište na području Umaga, a iz bliže okolice ukupno polovica. No smatram da to ne treba biti zabrinjavajuća okolnost, već upozoravajuća, a naši građani to su vrlo dobro shvatili. Naši građani su brzo postali svjesni ozbiljnosti situacije i okolnosti u kojima se nalazimo. Naravno da je bilo onih koji su bili neodgovorni, ali takvi građani predstavljaju manjinu. Kad ljudi shvate da su preventivne mjere najviše što mogu napraviti za sebe i bližnjega te da je zdravstveni sustav limitiran i da ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, tada se drže uputa. Zaista ih moram pohvaliti.“

Poreč i Rovinj su najveći istarski gradovi nakon Pule i njihovi su gradonačelnici Loris Peršurić i Marko Paliaga među prvima tražili da se uvedu stroge mjere. Peršurić je konstatirao da Poreč, kao i cijela Istra, već gotovo mjesec dana živi jednim drugačijim životom, ali i istaknuo da su Porečanke i Porečani ozbiljno shvatili situaciju:

„Bilo je nekoliko slučajeva neodgovornih pojedinaca, ali kao zajednica svi nekako gledamo u istom smjeru i radimo sve što možemo da nam se život što prije vrati u normalu i da se vratimo svim onim aktivnostima koje nam danas toliko fale – druženju s obitelji i prijateljima, radu, aktivnostima i hobijima.“

‘Uz kvalitetnu komunikaciju, jedna od naših prednosti je u tome što smo u ključnim trenucima, na razini cijele Istre, pravovremeno primijenili niz mjera’, kaže gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga

Marko Paliaga rekao je da su u Rovinju od prvoga dana nastojali biti potpuno transparentni i dostupni svim građanima te da su mnogo truda uložili u objašnjavanje razloga za restriktivne mjere i što se njima želi postići. On smatra da su takvim pristupom u značajnoj mjeri uspjeli ukloniti iz jednadžbe element straha te je napomenuo:

„Uz kvalitetnu komunikaciju, jedna od naših prednosti je što smo u ključnim trenucima, kad je virus buknuo u nama susjednoj Italiji, na razini cijele Istre pravovremeno primijenili cijeli niz mjera koje možda nisu bile razumljive ostatku Hrvatske i za koje su pojedinci govorili da su pretjerane, ali su se naposljetku pokazale spasonosnima. O kršenjima, konkretno, u Rovinju do sada nemamo saznanja. Dakle, ili ih nema ili su izrazito minimalna. Gradski stožer provodi redovite kontrole, oformili smo dvije ekipe koje rade u dvije smjene, tu su i komunalni redari, pripadnici Hrvatskih šuma, domari škola i vrtića, policijske patrole u noćnim satima, vatrogasci koji također rade u dvije smjene te imamo na raspolaganju i vozilo civilne zaštite. Dakle, u svakom trenutku je na terenu nekoliko ekipa koje obilaze grad.“

Istarski gradonačelnici redom su istaknuli da je blizina Italije, koja je od samog početka pandemije najveće žarište u Europi, jako utjecala na pravovremeno donošenje konkretnih mjera i pohvalili su rad kako županijskog tako i državnog Stožera civilne zaštite. Najvažnije im je bilo što su na državnoj razini odmah na početku shvatili koliko je Istra specifična u odnosu na ostatak Hrvatske u cijeloj ovoj krizi jer je s Italijom povezana obiteljima, ljudima koji svakodnevno putuju na posao u drugu zemlju i brojnim gostima. O reakciji Nacionalnog stožera, ali i premijera Plenkovića, Vili Bassanese je rekao:

„Moram naglasiti da se dosta naših prijedloga promptno uvažava, naročito zbog položaja izloženosti te zbog činjenice da nam je Opća bolnica Pula na 100 kilometara udaljenosti. Premijeru i Nacionalnom stožeru bili smo se obratili sa zamolbom za oštrijim i konkretnijim preventivnim mjerama, koje su i bile prihvaćene. Dok smo se u Umagu već borili s virusom, u ostalim dijelovima Hrvatske normalno se živjelo. Tada se trebalo djelovati hitno i odlučno, što su nam i dopustili i na čemu smo im vrlo zahvalni.“

Bassaneseovo mišljenje dijele i ostali gradonačelnici koji su pohvalili Nacionalni stožer jer je od samog početka prihvaćao sve prijedloge Županijskog stožera te se prije svega uvažavalo mišljenje zdravstvenih stručnjaka koji su prvi i predložili uvođenje mjera zaštite od koronavirusa. I dok na zdravstveni aspekt borbe protiv koronavirusa na nacionalnoj razini istarski gradonačelnici nemaju prigovora, vrlo su zabrinuti kada su u pitanju gospodarstvo i ono što će se dogoditi kada se život vrati u normalu. Prošloga tjedna gotovo su svi istarski gradovi donijeli lokalne mjere pomoći gospodarstvu koje je u proteklih mjesec dana u Istri gotovo stalo.

Istra bi u normalnim vremenima u tjednu prije Uskrsa već bila puna gostiju, u kafićima bi se ispijala kava, a restorani bi bilježili prvi veći promet. No od toga ove godine neće biti ništa i lokalne su zajednice svjesne da je pred njima razdoblje puno neizvjesnosti te se zapravo nitko ne usudi prognozirati kako će se ova kriza odraziti na istarsko gospodarstvo. Vlada je prošloga tjedna predstavila novi set mjera pomoći gospodarstvu, ali ono što brine lokalne čelnike u Istri je izostanak sezonskog zapošljavanja u turističkim tvrtkama i hotelskim lancima. Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga komentirao je gospodarski paket Vlade:

„Lako je biti kritičar, ali činjenica je da smo suočeni s krizom globalnih razmjera bez presedana. Nije lako sada biti u koži Vlade i donositi odluke ne znajući zapravo razmjere krize i njezin stvarni utjecaj na gospodarstvo. Međutim, ove nepoznanice ne smiju biti alibi za nečinjenje. Vlada mora početi jasno govoriti što planira poduzeti, pod hitno zaustaviti neizvjesnost te uključiti gospodarstvenike u izradu mjera za spas gospodarstva. Iz ove situacije moramo ubrzano učiti i zadati si strateške ciljeve za budućnost, a to su forsiranje domaće konkurentne proizvodnje, poticanje izvoza u svim granama gospodarstva, supstitucija uvoza domaćim proizvodima, smanjivanje nerealnih poticaja u poljoprivredi s kompletnom promjenom poljoprivredne politike i raspolaganja zemljištem uopće, smanjivanjem birokracije posebno kod provedbe projekata EU-a s raznim agencijama i stostrukim kontrolama.“

Vili Bassanese rekao je da mu se čini kako mi svi još nismo svjesni što je pred nama te napomenuo da u takvim nestvarnim trenucima, koji se događaju jednom u 100 godina, treba stati i razumno odraditi sve pripreme koje su potrebne za donošenje efikasnih mjera. On smatra da se u ovom trenutku nije potrebno utrkivati s vremenom i donositi površne mjere koje ne drže vodu te je dodao:

“Po mom sudu, uvjet je detaljnim, razumnim i održivim širim društvenim mjerama doći do nacionalnog konsenzusa i tada donijeti održive mjere na razini cijele države. Dakle, ne radi se samo o jednostranim gospodarskim, ekonomskim ili poduzetničkim mjerama. Problem je kompleksniji i treba dubinski ući u svaku sastavnicu društva i procijeniti sve promjene potrebne da bi se društvo resetiralo s troškovne strane, kako bi moglo podnijeti realan trošak svih mjera pomoći. Kad govorim o mjerama pomoći, ne mislim samo na ekonomske ili gospodarske mjere. Jednostavno rečeno, ne možete nekome pomoći samim time što nekom uzmete, a istovremeno mu ne osigurate mjere samoodrživosti. Europska unija dozvolila je proračunski deficit, no pitanje je hoće li ukupni trošak biti 20 ili 40 milijardi, jer to nije isto i tada se pristup mjerama pomoći mijenja. No imam osjećaj da su odgovorni ljudi u Hrvatskoj napokon shvatili da se znanje ne nalazi samo u njihovu okruženju, već da rješenje zahtijeva angažman sviju.“

Sličnog je stava i gradonačelnik Labina Valter Glavičić. Rekao je da Vlada mora donijeti dugoročne mjere koje će omogućiti da nakon „stand by modea“, u kojem se gospodarstvo trenutno i nalazi, krenemo u brzi „restart“ te da odluke moraju biti jasne, precizne i provedive. Smatra i da ovaj strahoviti ekonomski udar koji je pred nama moraju podjednako podijeliti i javni i privatni sektor, a da se to napravi, morat će se ići u puno jače rezove u javnom sektoru. Loris Peršurić dodao je da iz pozicije lokalne samouprave ponovno osjećaju koliko je Hrvatska kao država centralizirana te da, zapravo, najveći dio mjera za pomoć gospodarstvu može donijeti upravo Vlada, a da se na lokalnim razinama onda tim mjerama moraju prilagoditi u granicama svojih mogućnosti, pratiti situaciju iz tjedna u tjedan i predlagati konstantno nove mjere iz njihova djelokruga kojima bi mogli pomoći. O odnosu Vlade i lokalnih zajednica Peršurić je dodao:

„Lokalni stožeri zaduženi su za provođenje mjera – kod nas u gradskoj upravi veliki broj ljudi radi na izdavanju propusnica, a komunalni i prometni redari koji su non-stop na terenu pomažu policiji, vatrogasci Crvenom križu. Ne zaboravimo i na zaposlenike Doma za starije i nemoćne osobe Poreč koji se brinu o najugroženijoj skupini 24/7, djelatnike komunalnih poduzeća koji provode dezinfekciju, čiste i održavaju grad. Svima njima itekako moramo osigurati plaće kako bi sustav i dalje mogao funkcionirati. Država bi lokalnim samoupravama trebala omogućiti nenamjensko trošenje proračunskih sredstava, oko čega je već bilo pomaka. Dodatno, preko Ministarstva financija i HNB-a trebalo bi inzistirati na tome da banke osiguraju moratorije na kredite, što bi uvelike pomoglo kako građanstvu tako i tvrtkama.“

‘Želim vjerovati da će se situacija početi stabilizirati kako se budemo približavali ljetu i da će biti sezone. Naravno, puno drugačije sezone od onih na koje smo prošlih godina navikli’, kaže Loris Peršurić

Upravo je Poreč proteklih godina doživio veliki gospodarski uzlet te je nekoliko godina u nizu proglašavan jednim od najpoželjnijih gradova srednje veličine za život. Gradili su se novi vrtići, nedavno je izgrađena moderna škola, a Poreč je i jedan od rijetkih gradova s pozitivnim prirodnim prirastom. Peršurić je naveo da je svaka šesta osoba u Istri posao našla upravo u Poreču i kako je sigurno da će ova gospodarska kriza na to ostaviti trag, što će događati i u cijelom svijetu, te dodao:

„Kod nas će kriza ostaviti možda i još više traga jer smo jedno od najvećih turističkih središta, a tu onda ne ovisimo više o sebi samima, već o gostima koji dolaze iz zemalja koje su trenutno jako pogođene pandemijom. Želim vjerovati da će se situacija početi stabilizirati kako se budemo približavali ljetu i da će biti sezone. Naravno, puno drugačije sezone od onih na koje smo prošlih godina navikli, ali ipak dovoljne da obrti, poduzetnici i svi turistički radnici počnu izlaziti iz ove krize. Grad Poreč je posljednje tri godine odgovorno i racionalno upravljao gradskim proračunom iako su se u istom periodu provodile velike investicije poput gradnji škola, vrtića ili uređenja rive. Jedan smo od rijetkih gradova koji nemaju prirez, a ne planiramo ga ni uvoditi. To odgovorno poslovanje danas itekako osjetimo jer nam daje mogućnost da odmah pomognemo tamo gdje je trenutno najpotrebnije – našem zdravstvenom sustavu.“

Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga smatra da bi kada je u pitanju lokalna razina, Vlada trebala odmah poduzeti određene jasne poteze, odnosno hitno bi trebala uvesti institut rada od četiri sata koji je sada jako limitiran za javnu upravu i administraciju. Trebala bi uvesti jasne mjere i kredite za refinanciranje proračunskog manjka s osnova poreza na dohodak i prireza koji su najvažniji lokalni porezi i prihodi te bi do kraja godine trebala dopustiti nenamjensko trošenje prihoda od prodaje zemljišta i sličnih naknada za financiranje smanjivanja i ublažavanja posljedica koronavirusa za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Osim toga, Paliaga je naglasio da bi trebalo poticati sve lokalne razine na smanjivanje proračunske potrošnje, osim dijela koji se direktno odnosi na investicije, a koje će biti prijeko potrebne za oporavak gospodarstva u cijelosti. Paliaga je rekao i da je proračun Grada Rovinja, kao i svakog priobalnog grada, u izazovnoj situaciji tim više što nije poznato hoće li i kako će Vlada nadoknađivati porezne gubitke od poreza na dohodak i prireza koji su osnova financiranja lokalnih sredina. O tom problemu gradonačelnik Rovinja još je rekao:

„Danas svi na neki način love u mutnome, koriste priliku da govore o ne znam kakvim lokalnim opterećenjima, o komunalnoj naknadi i sličnim naknadama koje su strogo namjenske. Svi moraju biti svjesni toga da ako nema naplate komunalne naknade, nema sigurnosti i čistoće u gradu. Isto vrijedi i za odvoz otpada. Neplaćanje odvoza otpada i ugrožavanje sanitarnih uvjeta u lokalnoj zajednici imat će učinak na zdravlje ljudi. Nedostatak poreza na dohodak i prireza ugrožava funkcioniranje rada dječjih vrtića i osnovnog školstva. Dakle, sve je povezano i isprepleteno. U ovoj situaciji i mediji i javnost moraju biti upoznati s time da većina gradova nema proračunskih zaliha ni rezervi, a da im je zaduživanje zakonski otežano i limitirano, zapravo gotovo nemoguće. Netko će reći: pa neka gradonačelnik i birokracija idu na biro. Ja odgovorno tvrdim, to je najlakše. Gradska administracija najmanji je problem. Pitam se gdje su u toj priči vatrogasci, vrtići, osnovne škole, ustanove, komunalna poduzeća. Sve se to financira iz lokalnih proračuna. Naravno da je svima jasno – ako nema gospodarstva, nema proračunske potrošnje. Država će morati već kratkoročno donijeti mjere za hitnu proračunsku sanaciju lokalnih zajednica. U Rovinju ćemo predložiti gradskim vijećnicima rebalans koji će, uz mjere štednje, imati i rezervu u bitnim javnim radovima i investicijama koje su započete i ugovorene, a koje neće stati, kako bismo pridonijeli održavanju dijela gospodarstva na životu.“

‘Nije me strah, no priznajem da sam zabrinut. Trenutno vlada panika, a ta ista panika prelila se i na gospodarstvo, što nije dobro. Samo zajedništvom možemo sačuvati standard’, kaže gradonačelnik Umaga Vili Bassanese

Prvi čovjek Umaga Vili Bassanese smatra da bi se Vlada u početku trebala oduprijeti pritisku gospodarskih lobija. Objasnio je da je iznimno bitno pomoći gospodarstvu, ali da u prvom redu pomoć mora biti usmjerena na radnike i radna mjesta. Bassanese navodi i da lokalni porezi, koji su u ingerenciji gradova, gotovo nemaju utjecaja na mogućnost pomoći gospodarstvenicima jer je riječ o porezima koji se ostvaruju i naplaćuju u trenutku rada i gospodarskih aktivnosti. Stoga, kada nema gospodarske aktivnosti oni se ne naplaćuju, ali niti ostvaruju. Zato će, rekao je Bassanese, na lokalnoj razini sasvim sigurno, određenim oslobađanjima te solidarnim i socijalnim mjerama, pomoći sugrađanima, no to je samo kratkoročna mjera koja nije održiva. Naglasio je da ako nema punjenja proračuna, upitno je kako će se uopće financirati redoviti posao te će to biti veliki problem o kojem se sad ne razmišlja. Samo radikalne izmjene i sveobuhvatne mjere cjelokupnog sustava, koje donose održivost, nastavio je Bassanese, predstavljaju izlaz iz krize koja je pred nama. Postoji li kod njega strah da Umag zbog cijele krize neće više biti toliko atraktivan za život i gospodarski uspješan kao što je bio prije krize? „Nije me strah, no priznajem da sam zabrinut. Trenutno vlada panika, a ta ista panika prelila se i na gospodarstvo, što nije dobro. Samo zajedništvom i uključivanjem svih čimbenika u donošenje cjelokupnih mjera, kao i jedinstvom u provođenju istih te disciplinom prema našim javnim obvezama, možemo sačuvati standard i benefite koje smo godinama mukotrpno gradili“, rekao je Bassanese.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić rekao je da su tom gradu svjesni toga da će punjenje proračuna biti puno manje od planiranog, najviše zbog upitne turističke sezone. No u Labinu postoji i vrlo jaka poslovna zona u kojoj je glavna uzdanica prerađivačka industrija. U njoj proizvodnja ne samo da nije stala, već će se za dva mjeseca otvoriti još jedna nova tvornica s 90 zaposlenika. Glavičić je rekao i da su u Labinu proizvodnja i turizam na istoj razini, tako da su po tom pitanju u povoljnijoj situaciji u odnosu na gradove koji su striktno oslonjeni na turizam. Međutim, unatoč toj povoljnijoj situaciji i on je priznao da će u Labinu gotovo sigurno doći do rebalansa proračuna i da svatko razuman zna da je to neizbježno:

„S jedne strane će biti smanjeni prihodi, a s druge je nužna preraspodjela zbog novonastalih prioriteta. Svaku kunu okrenut ćemo dvaput kako bismo što više sredstava mogli preusmjeriti u zdravstvo i gospodarstvo. Budite sigurni da će ti rezovi biti adekvatni. Svim sugrađanima u privatnom sektoru želim poručiti da me se njihovi problemi itekako tiču. Uostalom, na gospodarstvo u Labinu gledam kao na svojevrsnu zajednicu, a u toj cjelini svako radno mjesto ima jednaku važnost, bilo da je u privatnom ili javnom sektoru.“

Iako je Glavičić ustvrdio da Labin ne ovisi o turizmu, u tom je gradu najveća domaća hotelijerska tvrtka Valamar izgradila Centar za pripremnicu hrane iz kojeg će se jednom kada se otvore hoteli, hrana razvoziti u hotele u obližnjem Rapcu, ali i do hotela u Poreču i na Krku. O tome kako bi slabija turistička sezona mogla utjecati na Labin, Glavičić je rekao:

„Turistički sektor na istočnoj obali Istre, a prije svega u Rapcu, bilježi veliki rast kvalitete i ponude, a prekretnica je bilo Valamarovo ulaganje u Rapcu 2017. godine, vrijedno više od 450 milijuna kuna. Svi hoteli sada pripadaju kategoriji četiri ili pet zvjezdica, čime je Rabac postao jedna od najatraktivnijih destinacija na jadranskoj obali. Nitko ne zna koliko će trajati ova situacija s koronavirusom, tako da je izgledno da će oni radnici koji nemaju stalan posao u turizmu, pronaći svoje mjesto u poslovnoj zoni, gdje se događa evidentan manjak radne snage. Ali budimo pozitivni, zaista želim da nam se hoteli otvore već u lipnju.“

‘S jedne strane bit će smanjeni prihodi, a s druge je nužna preraspodjela. Svaku kunu okrenut ćemo dvaput kako bismo što više sredstava preusmjerili u zdravstvo i gospodarstvo’, kaže Valter Glavičić

Slična je situacija i u ostalim gradovima, a svi su gradonačelnici uvjereni da će najveće turističke kompanije uspješno proći ovu krizu. Loris Peršurić napomenuo je da je Valamar nedavno pokrenuo svoj program „Pauza, restart“ kojem je glavni cilj bio očuvanje postojećih radnih mjesta, a vjeruje da i Plava Laguna ide u tom smjeru, pogotovo jer bi sa smirivanjem situacije trebalo biti barem malo turističke sezone, a oni je moraju dočekati spremni. Marko Paliaga naglasio je da je turistički sektor iznimno osjetljiv na svaku, pa i na najmanju promjenu na globalnoj razini, te dodao:

„Naš turizam se do sada uspješno nosio s promjenama u okruženju, ali ova pandemija zapravo pogađa sve i blokira sva naša emitivna tržišta. Ugroženo lokalno gospodarstvo preslikava se na porast nezaposlenosti, manju osobnu i javnu potrošnju i, naravno, lokalni pad standarda, lošije komunalne usluge, općenito degradaciju lokalne sredine. Nadam se da će kriza vrlo brzo proći i da ćemo zajednički s gospodarskim sektorom ubrzano raditi na revitalizaciji lokalne ekonomije.“

I dok se svakodnevno bore s posljedicama krize i spašavaju radna mjesta svojih sugrađana, sva četvorica gradonačelnika ističu da su ih u ovoj krizi najviše iznenadili upravo njihovi sugrađani, kao i humanost i solidarnost koje građani iskazuju u ovome trenutku. Vili Bassanese dodao je da ga je, s druge strane, razočaralo što i u ovakvim trenucima ima bešćutnih i sebičnih pojedinaca koji misle samo na sebe te i dalje gaze sve pred sobom da stignu do cilja. Tu prije svega misli na one gospodarstvenike koji u ovim trenucima podižu cijene ili one pojedince koji ukradu jedini auto čovjeku koji je 24 sata bio u smjeni u bolnici. No, kako je rekao, on uvijek optimistično gleda na svijet te ga stoga veseli što će nam ova kriza pomoći da se vratimo istinskim vrijednostima zajedništva, obitelji i solidarnosti, koje će nam pomoći da, na koncu, izađemo iz ove situacije kao bolji ljudi.

Loris Peršurić naveo je da mu je, iako je gradonačelnik tek tri godine, ova kriza potvrdila ispravnost toga što radi te da se racionalno, odgovorno pa čak i štedljivo mora postupati dok se ima, a ne dok se nema. Drago mu je što je zato Poreč ovu krizu dočekao spreman te ga je ugodno iznenadila velika podrška sugrađana, kao i njihova želja da svojim savjetima i idejama pomognu u ovoj situaciji.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić je, kao i mnogi drugi, ostao zatečen spoznajom „koliko smo zapravo krhki i slabi, a opet, samo smo ljudi“. Smatra da se možda upravo u tome krije i najveća prilika u ovim teškim vremenima: da shvatimo kako su najveće vrijednosti koje imamo nematerijalne i nevidljive, jer tek one život čine posebnim. Naučio je i da pojedinac sam ne može ništa, ali ako budemo svi kao jedan, izvući ćemo se i pobijediti ovaj virus i sve njegove posljedice. Slično razmišlja i gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, koji je zaključio:

„Nepojmljivo mi je da i u ovoj situaciji ima ljudi koji vode brigu samo o sebi i isključivo o svojim interesima i profitima. Nikako ne mogu razumjeti ljude koji krše mjere samoizolacije. Ljudska drskost i oholost nisu nikad bile opasnije. Kako god, optimizam nas ne smije napustiti. Iza kiše uvijek dolazi sunce. Rovinj će se pripremati za sunce, hrabro, kao i uvijek do sada. Bili smo složni i jaki u antifašističkoj borbi, odani u Domovinskom ratu, a pobijedit ćemo zajedno i ovu krizu.“

‘Odluke koje danas donosimo uvelike će odrediti intenzitet buduće gospodarske krize’

Bivši župan Istarske županije Valter Flego prije nešto manje od godinu dana izabran je na listi Amsterdamske koalicije u Europski parlament. U kratkom razgovoru Flego je objasnio kako u ovim trenucima kao zastupnik u Europskom parlamentu može pomoći Istri, ali i cijeloj Hrvatskoj, te kako Europska unija može pomoći svojim državama članicama.

NACIONAL: Kako kao bivši župan gledate na trenutnu situaciju u Istri? Jeste li zadovoljni reakcijom svih državnih i lokalnih tijela i može li se ta reakcija usporediti s onom u Belgiji?

Nalazimo se usred globalne pandemije i svjesni smo svi da je situacija itekako ozbiljna, bili u Istri, Zagrebu ili Bruxellesu. Tko god je pratio razvoj situacije u Italiji, svjestan je da su reakcije Županijskog stožera bile nužne i pravovremene. Veliko hvala i Nacionalnom stožeru koji je prepoznao specifičnost situacije u Istri i podržao naše prijedloge. Nije jednostavno donijeti odluku o zatvaranju škole, vrtića ili ugostiteljskog objekta, ali sada je već jasno da su mjere usporile i ograničile širenje virusa. U Belgiji je situacija kao i u većini europskih zemalja. Svakodnevno raste broj oboljelih, ali nažalost i broj mrtvih. Nije uvedena potpuna karantena, ali izvjesno je da će Belgija već od ove subote uvesti rigoroznije mjere. Za razliku od naše vlade, nemam informaciju da Belgijanci planiraju nadzirati telefone svojih građana. Teško da bi u Belgiji nekome to uopće palo na pamet, a kamoli da u hitnu proceduru upute prijedlog zakona koji je opasan, ekstreman i neefikasan. Ovim putem pozivam Vladu da odustane od tog prijedloga. Ugroziti teško stečeno povjerenje građana u stručne službe ugrozit će i njihovu vjerodostojnost kod donošenja teških odluka, kao i ono najvažnije, motivaciju građana da se tih odluka pridržavaju uz velika osobna odricanja.

NACIONAL: Kako kao europarlamentarac možete pomoći da Istra, ali i cijela Hrvatska, što manje osjeti posljedice ove krize?

Jasno je već da mi iz epidemiološke krize ulazimo u gospodarsku krizu i zato sam na sjednici 10. ožujka već zatražio konkretnu financijsku pomoć za ugrožene sektore. Potezi koje danas povučemo i odluke koje danas donesemo uvelike će odrediti intenzitet buduće gospodarske krize. Zato je važno ne čekati i djelovati odmah. Kao član Odbora za promet i turizam borim se da EK maksimalno sagleda posljedice virusa za sektor turizma koji je za nas krucijalan, budući da generiramo čak petinu hrvatskog BDP-a. Očekujem konkretan i koordiniran odgovor EU-a na ovu krizu, s konkretnim planom za spašavanje turističkog sektora koji će uključivati mehanizam za koordinirano upravljanje kriznim situacijama na europskoj razini, osigurati da su nacionalni programi za pomoć aktivirani pravovremeno te biti na snazi dovoljno dugo dok se ne otklone posljedice. Iznimno je važno da se u sva financijska sredstva i pomoć Unije zemljama članicama uključi sektor turizma. Posebice u novu mjeru Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus, od koje je za Hrvatsku predviđeno 1,158 milijardi eura. Tu će ključnu ulogu odigrati i Vlada koja bi trebala biti najsvjesnija važnosti turizma za Hrvatsku. Zalažem se za to da sektor morskog prometa dobije središnju ulogu u sveobuhvatnom akcijskom planu oporavka EU-a te da se posebno posveti pozornost malim i srednjim poduzetnicima. Zastupnici kroz rad u svojim odborima mogu pridonijeti spašavanju ključnih sektora gospodarstva u ovoj globalnoj krizi. Osiguravanje jasne financijske potpore najpogođenijim sektorima, gdje turizam, rekao bih, prednjači, uz održavanje likvidnosti poslovanja, mora biti naš prioritet.

NACIONAL: Očekujete li od Europske unije pomoć hrvatskom gospodarstvu? Koliko bi ona mogla iznositi i kojim bi sektorima bila namijenjena?

Da. U suprotnom, građani svih država članica EU-a sasvim bi se opravdano mogli zapitati čemu Europska unija služi. EU od samog početka izbijanja epidemije sve svoje napore ulaže u borbu protiv virusa, ali i u pokušaje minimalizacije negativnih posljedica na gospodarstva. Europska komisija već je osigurala pomoć državama članicama. Ono što zasad znamo konkretno, Hrvatskoj će za pomoć u oporavku tržišta rada, malog i srednjeg poduzetništva te drugih grana gospodarstva biti na raspolaganju iznos od 1,158 milijardi eura. To je važna i velika financijska pomoć koju će trebati pametno iskoristiti kako bismo očuvali radna mjesta i osigurali likvidnost. Na plenarnoj sjednici zastupnici su potvrdili i novu mjeru kojom se proširuje područje korištenja Fonda solidarnosti EU-a. Osim pomoći u slučaju prirodnih katastrofa, poput požara, potresa i poplava, po novome će države članice iz Fonda solidarnosti EU-a moći tražiti i sufinanciranje mjera za borbu protiv epidemija poput ove COVID-19. Dakle, to su dvije iznimno bitne mjere za Hrvatsku, a na nama je onda da ih maksimalno iskoristimo. Moram naglasiti da su to tek prve mjere usvojene na europskoj razini, može se očekivati da će ih biti još u narednim mjesecima, ovisno o razvoju situacije. EU će učiniti sve što može da spriječi novu ekonomsku krizu. Virus je prostom oku nevidljiv, ali njegove su posljedice dalekosežne. Zato su s gospodarskog aspekta, kao i onog zdravstvenog, ključne pravovremena reakcija i zajedničko djelovanje europskih institucija i zemalja članica. Jedino nam to može osigurati stabilnost europskog gospodarstva.

NACIONAL: Što točno EU čini sa zdravstvenog aspekta u borbi protiv koronavirusa, a što kako bi spriječio novu veliku gospodarsku krizu?

Pandemija koronavirusa test je za sve nas. Od samog početka izbijanja epidemije EU usmjerava sve svoje napore u pomaganje državama članicama da se što bolje nose s ovakvom zdravstvenom situacijom te društveno-gospodarskim posljedicama pandemije. Bitno je prije svega zaustaviti širenje virusa, zatim opskrba medicinskom opremom poput zaštitnih maski i respiratora u onim članicama gdje toga manjka, dodatna ulaganja u istraživanja za liječenje i razvoj cjepiva te podrška gospodarstvu. Tako smo 26. ožujka na izvanrednoj Plenarnoj sjednici u Bruxellesu, na kojoj smo prvi put mogli glasati na daljinu, kao što sam i učinio, izglasali tri izvanredne mjere za borbu protiv pandemije koronavirusa. Prvo – 37 milijardi eura iz kohezijskih fondova za rješavanje posljedica ove krize. Od toga, Hrvatskoj je namijenjeno 1,158 milijardi eura. Dakle, to su neiskorištena sredstva država članica za projekte iz strukturnih fondova, koje bi u normalnim okolnostima države morale vratiti u europski proračun, a sada ih mogu zadržati. Drugo – proširenje djelokruga Fonda solidarnosti EU-a za 2020. koji iznosi 800 milijuna eura za pomoć javnom zdravstvu u državama članicama. Treće – mjera kojom se želi ublažiti negativne učinke u zrakoplovnoj industriji, odnosno zaustaviti trend prometa praznih zrakoplova (tzv. fantomskih letova). Dodatne mjere za pomoć zdravstvenom sektoru država članica je 50 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, poput zaštitnih maski i respiratora. Zatim, 47,5 milijuna eura iz programa Obzor 2020 za 17 projekata koji bi trebali omogućiti bolje razumijevanje Covida-19 i poboljšati kliničko upravljanje. U tijeku je i poziv na iskaz interesa za liječenje i dijagnostiku aktualne i budućih epidemija koronavirusa u okviru Inicijative za inovativne lijekove u iznosu 45 milijuna eura. To su sve, dakle, tek prve usvojene mjere, a vidite koliko ih je. U narednim mjesecima, ovisno o razvoju situacije, bit će ih još mnogo.

[adrotate banner=”19″]