“Spomen-ploča je spomenički objekt. To je ploča kojom se obilježava mjesto koje je po nečem značajno i vrijedno i spomen je na nekoga i/ili nešto. Njima se može obilježavati uspjehe, velika i hrabra djela, rodna mjesta, mjesta smrti poput rodnih mjesta ili mjesta prirodne ili nasilne smrti poznatih osoba ili mjesta nekih tragičnih događaja. Ploče su obično od boljeg kamena poput mramora, ali mogu biti i od običnog kamena. Također ih se izrađuje od kovine, a mogu biti od bronce, čelika ili neke slitine. Ploče su obično zidne, ali mogu biti i samostojeće” – definicija je ovo spomen-ploče s Wikipedije.

E, pa jedna takva otkriva se baš danas. Naime, u dvorištu Palače Matice hrvatske svečano će biti otkrivena spomen-ploča u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku. Na svečanosti će sudjelovati i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji će se obratiti nazočnima, te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Bili su tu i Andro Krstulović Opara, Ivan Penava,…

Gavran: Želimo zahvaliti generacijama domoljuba, jezikoslovaca…

Uzvanicima se obratio predsjednik Matice Hrvatske Miro Gavran. “Postavljanjem ove spomen-ploče želimo zahvaliti generacijama domoljuba, jezikoslovaca, književnika i intelektualaca kojima je hrvatski jezik bio na srcu, a ideja o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti sastavnicom osmišljavanja kulturnog i nacionalnog identiteta”, rekao je na početku pa nabrojio kome je sve zahvalan.

“Podsjećam da je 26. siječnja čak 95 saborskih zastupnika podiglo ruku za ovaj zakon , dok ih je 14 bilo suzdržano. Bio je to jedan od onih rijetkih trenutaka kad smo mogli osjetiti radost zbog naše sloge, kad je naše zajedništvo bilo iznad stranačkih i interesnih podjela. Samo dva mjeseca potom, na prijedlog Matice Hrvatske i Družbe braće hrvatskoga zmaja, išli smo s prijedlogom da se iduća godina proglasi godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva“, dodao je.

Poručio je da Matica Hrvatska i u budućnosti želi graditi hrvatsko zajedništvo nadilazeći sve “naše uzajamne podjele”. Istaknuo je da je donošenje ovog “modernog zakona bio trenutak iskazivanja ljubavi prema jeziku, ali i jamstvo da će se o njemu institucionalno skrbiti u budućnosti“.

U izjavio za medije Gavran je poručio: “Ovo je iznimno važan trenutak. Za Maticu je ovaj proces trajao 57 godina, još od Deklaracije o književnom jeziku koja se donijela baš ovdje. Nadam se da smo napokon ostvarili san brojnih generacija”, rekao je novinarima.

Dodao je da će na pitanja o Matici Hrvatskoj rado odgovoriti, ali ne i na neka druga. Kaže, i on čita medijske napise, koji ga izdvajaju kao potencijalnog HDZ-ovog nestranačkog kandidata za predsjednika. Je li ovo početak kampanje, pitali su ga. Gavran je odgovorio:  “Ne, ne. Nikako, nikako! Imamo sad toliko toga još za napraviti da je bolje da se time bavim. Zaista moramo završiti puno toga u Matici da bih otišao…”

Koliko će razmišljati o potencijalnoj kandidaturi? “Koliko god želim. Pet godina je idealan rok”, zaključio je Gavran.

RAZMISLIT ĆE Gavran HDZ-ov kandidat za predsjednika? ‘Mnogi mi sugeriraju…’

Marija Selak Raspudić: Ne bih voljela da tako bitna institucija…

“Ne vidim tu članove oporbe, što mi je malo neobično. Ne bih voljela da tako bitna institucija kao što je Matica hrvatska ispadne da je pod nadležnosti HDZ-om”, komentirala je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić za N1.

“Čudi me da nisu pozvali šire društvo koje je sudjelovalo u inicijativama za donošenje ovog zakona, a koji ne nose breme kao HDZ kojeg prethodno nije bilo briga za zakon, pa ga oportuno odlučili izglasati uoči parlamentarnih izbora”, dodala je.

Osvrnula se i na to što je na današnjoj svečanosti sudjelovao Gavran koji se spominje kao mogući HDZ-ov kandidat za Pantovčak. “Ne bi bilo iznenađujuće da je ovo prvi korak u toj kandidaturi.”

Bauk: ‘To je tako kul’. Orešković: ‘Treba što više trivijalnosti…’

Otkivanje ploče u Saboru je komentirao SDP-ov Arsen Bauk. “To je tako kul. Hrvatski jezik preživio je Turke, Avare, Austrijance, Mađare, Mlečane, jednu Jugoslaviju, drugu Jugoslaviju, valjda će preživjeti i HDZ”, rekao je Bauk.

Saborska zastupnica Dalija Orešković o spomen-ploči je rekla: “Treba što više tih trivijalnosti, bezidejnih i besmislenih poteza kako bi se ponovno gurale pod tepih sve korupcijske afere s jedne strane, sva nesposobnost upravljanja državom Andreja Plenkovića i njemu poslušnih i odanih ljudi”:

Gavran nestranački HDZ-ov ‘as iz rukava’?

Miro Gavran se, inače, spominje kao nestranački kandidat HDZ-a za predsjednika.

“Nisam o tome nikad razmišljao. Sada sam posvećen Matici hrvatskoj, koja ima 133 ogranka i tisuće članova… Posla imam preko glave, godišnje imamo dvjesto događanja u našoj središnjici u Zagrebu i više od 600 u našim ograncima”, izjavio je Miro Gavran za Jutarnji nakon što se pojavila vijest da bi mogao biti izazivač Zoranu Milanoviću.

“Vrlo je izvjesno da će HDZ imati nestranačkog kandidata i da će to biti Miro Gavran. Predsjednik ni po Ustavu ne može biti član stranke niti participirati u radu stranke, što je Milanović radio. Vidjet ćemo koliko je važno Plenkoviću da dobije i Pantovčak pod svoju kontrolu“, izjavila je komunikacijska stručnjakinja Ankica mamić prije nekoliko dana za N1.

Dodala je: “Gavran je općoj javnosti nepoznat, a i markica HDZ-a će ići uz njegovo ime. S druge strane, on je po mišljenju oponent Milanoviću, no ja mislim da je HDZ mogao bolje”.

FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

‘Hrvatska uz bok europskih zemalja…’

Podsjetimo, riječ je o zakonu kojeg je 26. siječnja ove godine izglasao Hrvatski sabor. Tim se zakonom “po prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu”.

Glavni odbor Matice hrvatske poručio je nakon izglasavanja da je donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku Hrvatska stala uz bok europskih zemalja koje nacionalnim zakonodavstvom skrbe o jeziku čime je Sabor ostvario san generacija hrvatskih domoljuba.

MUKE PO JEZIKU Ministrica napala oporbu objavom punom grešaka. Obrisala ju je