U južnoj Italiji, nekoliko stotina tisuća ljudi živi u vulkanskoj kalderi koja je nedavno doživjela porast seizmičke aktivnosti. Stanovnici su rastrgani između zabrinutosti i rezignacije, dok vlasti budno prate situaciju. U blizini Napulja, Vezuva i Pompeja, daleko je manje poznat talijanski grad Pozzuoli, koji leži na ogromnoj kalderi magme koja je tijekom tisućljeća stvorila vulkanski krajolik poznat kao Campi Flegrei. U posljednje je vrijeme ova nestabilna geologija izazvala tisuće malih potresa.
Znanstvenici iz zvjezdarnice Vesuvius iz Talijanskog instituta za geofiziku i vulkanologiju prate aktivnosti unutar kratera čije se emisije plinova čine posebno intenzivnim. “U tim područjima, emisije plinova dolaze duboko ispod zemlje”, kaže Mauro Antonio Di Vito, direktor Instituta. Dodao je da je promatranje i razumijevanje kako se te emisije mijenjaju tijekom vremena važno za karakterizaciju onoga što se događa duboko u komori magme.
Podaci u stvarnom vremenu o emisiji plinova, seizmičkoj aktivnosti te temperaturi tla i zraka prate se 24 sata dnevno iz velike kontrolne sobe u sjedištu Instituta. “U rujnu smo imali više od 1000 potresa u mjesec dana. Naravno, većina potresa je vrlo niske magnitude, s nekoliko njih koji su dosegnuli magnitude 3,8, 4,0 ili čak 4,2. Sada je proces usporen. Ali, znamo da to može promijeniti. Sve što možemo učiniti je nastaviti nadzirati područje s najvećom pažnjom,” objašnjava Mauro Antonio Di Vito.
‘Skoro smo se navikli na ovaj fenomen, postao nam je prijatelj’
Čini se da su ovdašnji stanovnici navikli na te neizvjesnosti. Povijesno sklono erupcijama, ovo područje također pokazuje geološku značajku poznatu kao ‘bradiseizam‘. Gurano magmom i plinovima, tlo se pomiče gore-dolje kao da diše. Ponekad ti pokreti rezultiraju potencijalno opasnim potresima za zgrade i ljude.
Jedna od četvrti Pozzuolija evakuirana je 1970. tijekom jednog takvog udara. Od tada je djelomično obnovljena, ali ovdje više nitko ne živi.
Lokalni slikar, Antonio Isabettini, bio je tek tinejdžer kad je njegova obitelj evakuirana s tog područja. “Ovdje je živjelo tri tisuće ljudi, koji su iseljeni u roku od dva dana. Sjećam se da je bila velika zbrka, to je sigurno, jer smo se od jutra do večeri našli okruženi vojskom, autobusima i policijskim snagama”, prisjeća se.
Sada u dobi od 68 godina, Antonio i dalje slika vulkanske krajolike koji su definirali čitav njegov život. “Slušali smo potrese. Osjetili smo ih. Kažemo da smo se gotovo navikli na ovaj fenomen, postao nam je prijatelj”, istaknuo je.
‘Nove generacije ljudi zaboravljaju da žive na vulkanu’
Ali, je li gusto naseljeno područje spremno ako se situacija pogorša? Planovi evakuacije zbog vulkanske aktivnosti postoje već godinama. Sada se razvija i poseban plan za bradiseizam, kaže Italo Giulivo, ravnatelj Civilne zaštite regije Campania, koja se brine za sigurnost 1,5 milijuna ljudi koji su potencijalno ugroženi.
Procjenjuje se kapacitet osnovnih usluga i prometne infrastrukture te se zacrtavaju komunikacijske strategije. “Činjenica da je posljednja erupcija ovdje bila 1538. godine znači da nove generacije ljudi zaboravljaju da žive na vulkanu. To smanjuje percepciju rizika. Ne želimo umiriti stanovništvo, želimo im dopustiti znaju u čemu je problem pa da ga budu svjesni”, pojasnio je.
‘Možete se stvarno nositi s tim samo ako ste dobro pripremljeni’
Bez obzira na to jesu li zabrinuti ili ih ne uznemiruju nedavni potresi, stanovnici traže točne znanstvene procjene, detaljne radnje za smanjenje rizika, izvedive planove evakuacije i jasne komunikacijske smjernice.
Anna Peluso, majka dvoje djece, na Facebooku dijeli novosti o hirovitoj geologiji tog područja. Potresi su prisilili školu njezina sina da bude evakuirana tri puta od rujna. “Vulkanski rizik je nešto što možete predvidjeti. Daje vam signale i možete se nositi s tim. Ali stvarno se možete nositi s njim samo ako ste dobro pripremljeni. Moto moje grupe je ‘Estote Parati’, što na latinskom znači ‘Budi spreman’. Mnogo je ljudi koji ne pokazuju nikakav interes za taj fenomen. Ljudi znaju u koliko sati sutra igra nogometna momčad Napolija, ali ne znaju ni gdje im je sastajalište za evakuaciju”, ističe za Euronews.
Uz planove evakuacije, područje se suočava s još jednim opasnim problemom – zbrinjavanjem zgrada koje počinju pokazivati jasne znakove krhkosti. Gradonačelnik Pozzuolija Luigi Manzoni ističe da je nova gradnja zabranjena, a javni su objekti ojačani.
Lokalne vlasti ne mogu izravno pomoći privatnim vlasnicima, kaže, ali nedavna nacionalna uredba trebala bi pomoći u procjeni broja, distribucije i stanja osjetljivih stanova. “Ova nam uredba omogućuje da napravimo procjenu ranjivosti na zgradama koje se nalaze u dijelovima zone bradiseizma. Ukupno je riječ o nekih 15.000 zgrada, od kojih je približno 9.500 u gradu Pozzuoli, 2.000 u Bacoliju i 3.000 u Napulju,” kaže Manzoni.
Turistička industrija strahuje od ‘destruktivnog’ utjecaja povišene razine upozorenja
U glavnom talijanskom gradu Rimu vlasti su nedavno raspravljale o konačnom povećanju razine upozorenja, sa trenutnog žutog upozorenja niskog rizika na daleko restriktivnije narančasto upozorenje. Taj je potez na kraju odbačen, na olakšanje sektora turizma i usluga.
“Povećanje razine upozorenja bez neupitnog znanstvenog opravdanja dovelo bi regiju natrag u stanje mirovanja poput COVID-19”, kaže Gennaro Martusciello, potpredsjednik Lokalne udruge upravitelja hotela.
“Narančasta zona bi značila da samo oni koji rade ili žive unutar granica grada mogu ući. Drugim riječima, to bi značilo uništavanje turističke djelatnosti. Kako možete posjetiti grad, a da vam se ne dozvoli ulazak ili izlazak? Naš sektor zapošljava gotovo 50.000 ljudi, tako da bi to doista bila velika katastrofa”, ističe.
Stanovnici kažu kako se nadaju da će stručnjaci i vlasti donijeti ispravnu odluku – kakva god ona bila. “Mislim da možemo mirno spavati”, kaže Antonio Isabettini i zaključuje: “Živimo u simbiozi s ovim prirodnim fenomenom. Istina je da zabrinjava, ali s druge strane, smatramo se sretnima što živimo na jednom od najljepših mjesta na svijetu, punom povijesti, punom legendi…”
Komentari