U noći sa subote na nedjelju, točnije 31. listopada u 3 sata završit će ljetno računanje vremena i početi zimsko kada se kazaljke pomiču jedan sat unatrag.

Ovakvo računanje vremena je, smatra se, zapravo ispravno, a u njemu sudjeluje otprilike 70 posto zemalja diljem svijeta. Amerikanci pomiču satove prve nedjelje u ožujku, a vraćaju ih na standardno vrijeme prve nedjelje u listopadu. Europljani ljetno računanje vremena započinju zadnjom nedjeljom u ožujku i završavaju zadnjom nedjeljom u listopadu.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat dulje.

Promicanje sata odrazit će se i na željeznički promet, u kojem će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom.

Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.

Vozači automobila prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dužni su paliti dnevna svijetla od 1. studenoga do 31. ožujka.

Iako je Europska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata to se još nije dogodilo jer se države članice o tome još nisu dogovorile.