Promjene vremena uvijek se rade vikendom, u noći sa subote na nedjelju. Prelazak na zimsko računanje vremena ove će se godine dogoditi zadnjeg vikenda u listopadu, u noći s 29. listopada na 30. listopada 2022. Kazaljke na satu bit će pomaknute za točno jedan sat unatrag, odnosno s tri sata ujutro na dva, javlja wa.de.

Ideju o ljetnom računanju vremena 1784. godine je prvi dobio izumitelj, znanstvenik, a kasnije i predsjednik SAD-a Benjamin Franklin. Svojim prijedlogom navodno se samo šalio. Imao je 78 godina i u to je vrijeme već osam godina živio u Parizu. Borio se s raznim bolestima i često nije napuštao svoj dom u pariškom predgrađu Passy. Društvo su mu pravili prijatelji. Jedan od njih je bio izdavač lista “Journal de Paris” koji ga je zbog njegovog humora uvijek hrabrio da piše kratke tekstove o svakodnevnim problemima. Franklin je u jednom članku spomenuo ljetno računanje vremena, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li doista mislio ozbiljno.

U Njemačkoj je ljetno vrijeme uvedeno za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine slijedila Velika Britanija. Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena.

Prema istraživanju Forse, 80 posto svih ispitanika u Njemačkoj smatra promjenu vremena suvišnom i zalaže se za njeno ukidanje. Ali još ostaje pitanje hoće li se odlučiti za ljetno ili zimsko računanje vremena. Većina preferira ljetno računanje vremena, prenosi Fenix magazin.