Emmerson Mnangagwa, koji je zbog svoje nemilosrdnosti zaradio nadimak “Krokodil”, postao je 2017. drugi zimbabveanski predsjednik svrgnuvši uz vojnu pomoć dugogodišnjeg šefa države Roberta Mugabea. U dobi od 80 godina ne pokazuje želju da odstupi s vlasti.
Mnangagwa, kojeg analitičari smatraju većim autokratom od njegovog prethodnika i smatraju da nema Mugabeov intelektualni dar i ideološka vizija, želi produžiti svoju vlast na izborima u srijedu, za koje malo tko očekuje da će biti slobodni i pošteni.
Njegova je vladavina obilježena hiperinflacijom, nezaposlenošću i optužbama za korupciju, a kritičari mu predbacuju gušenje oporbe.
“On je veoma represivna, autoritarna ličnost”, rekao je Brian Raftopoulos, zimbabveanski politički istraživač.
Mnangagwa je imenovan predsjednikom nakon borbe protiv Mugabeove supruge Grace, za koju se isprva činilo da je izgubio.
Mugabe je 2017., kada su mu bile 93 godine, smijenio Mnangagwu s potpredsjedničke pozicije kako bi pripremio put da ga naslijedi prva dama.
Tvrdolinijaš Mnangagwa je u strahu za vlastiti život pobjegao iz zemlje u susjedni Mozambik.
Njegov sin opisao je kako je Mnangagwa sjedio na autobusnoj postaji noseći prašnjavo odijelo i potrgane cipele nakon cjelonoćnog bijega preko brda.
Nije imao ništa sa sobom osim aktovke s dolarima.
No situacija se unutar nekoliko tjedana drastično izmijenila jer su šefovi vojske svrgnuli Mugabea i odabrali Mnangagwu za nasljednika.
Međunarodna izolacija
Mugabeova 37 godina duga vladavina je okončana, a Mnangagwa se trijumfalno vratio u domovinu.
Zastupnici vladajuće stranke ZANU-PF okupili su se odmah oko njega i proglašen je novim predsjednikom.
“Nikada nisam mislio da će se onaj kojeg sam odgojio … jednog dana okrenuti protiv mene”, rekao je naknadno Mugabe.
Mnangagwa je pobijedio na izborima iduće godine tijesnom većinom od 50,8 posto glasova. Vojska je ugušila opozicijske prosvjede i pritom ubila šest osoba.
Mlađahan vođa oporbe Nelson Chamisa osporavao je izborni rezultat na sudu, no izgubio je parnicu.
Njih dvojica će se ponovno sučeliti na izborima u srijedu.
Gospodarstvo Zimbabvea je u problemima te se mnogi u državi na jugu Afrike nadaju boljoj budućnosti nakon predsjedničkih izbora.
Predviđa se da će izbori, na kojima može glasati 6,6 milijuna Zimbabveanaca, podijeliti naciju.
“Ceste nisu dobre, škole nisu dobre, naša privreda nije dobra. Očekujemo (da će izbori) promijeniti sve te stvari”, rekao je Tendai Kativhu, stolar na tržnici u Mbareu, siromašnom predgrađu glavnog grada Hararea.
Premda mnogi to otvoreno kažu, “promjena” ovdje znači Nelson Chamisa, vođa oporbe čiji je portret naslikan na malim žutim posterima zaljeplijenim na predizborne oglase.
No u državi s dugom povijesti nepoštenih izbora kojom je od nezavisnosti dominirala stranka pokojnog Roberta Mugabea, malo tko vjeruje da će se 45-godišnji odvjetnik pokazati kao jasan pobjednik.
Nedavno izvješće nevladine organizacije za ljudska prava Human Rights Watch je reklo da će se izbori održati po “ozbiljno manjkavom izbornom postupku”, nekompatibilnim s međunarodnim standardima slobode i poštenja.
Chamisina Građanska koalicija za promjene (CCC) se dugo žali na nepoštene postupke vlasti prema njoj, uhićenja njezinih članova, blokiranje desetaka događaja te malo ili nikakvo vrijeme u eteru na nacionalnoj televiziji.
Stranka se ipak nada da će izvući korist iz vala nezadovoljstva te možda ostvariti pobjednički izborni rezultat.
“Ljudi se muče. Možda će stvari nakon izbora biti bolje”, rekao je 28-godišnji kuhar Tawanda Gwanzura.
Kakav potez! Putin predsjedniku Zimbabvea darovao – helikopter
Najlakši izbori (kad bi sve bilo u redu)
Nadarenom govorniku Chamisi osporavanje izbornog rezultata nije strano.
Mnangagwa ga je tijesno porazio na izborima 2018., koje je Chamisa proglasio lažnim.
Prvi izbori nakon 37-godišnje Mugabeove vladavine, kasnije okaljani smrtonosnim gušenjem postizbornih prosvjeda, stvorili su nadu u novi, slobodni i demokratski Zimbabve nakon više godina lošeg upravljanja koje je uništilo gospodarstvo i otjeralo ulagače.
No analitičari kažu da su se stvari pogoršale od 2018., a parlament je izglasao zakone za koje skupine za ljudska prava tvrde da guše civilno društvo i onemogućavaju kritiziranje vlade.
Oporavak privrede je otežan unatoč Mnangagwovom obećanju da je Zimbabve “otvoren za poslovanje” i da nikoga neće “ostaviti na cjedilu”.
Rezultati lipanjske ankete su pokazali da su gospodarstvo i nezaposlenost glavne brige birača.
Velika većina sudionika je rekla da je vlada loše odradila svoj posao.
Inflacija u ovoj poljoprivrednoj i mineralima bogatoj zemlji s više od 15 milijuna stanovnika je službeno iznosila 101 posto u srpnju, no neki ekonomisti kažu da je stvarna brojka viša.
Kada ne bi bilo izbornog inženjeringa, predsjednička utrka bila bi oprobi “najlakša za osvojiti u 15 godina”, rekao je zimbabveanski politički analitičar Brian Kagoro.
Mnangagwa se, međutim, ne misli predati tek tako.
Komentari