Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena. Osim velike količine kiše, zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva, no i danas je znatno niža – jutros je, primjerice u Zagrebu i Osijeku, izmjereno 10 stupnjeva.

“Mi se sad nalazimo u zoni kada imamo strujanja sa sjevera prema jugu i ta relativno hladnija zračna masa sa sjevera je prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi, jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana. I te ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake, donose za područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i preko 100 milimetara po kvadratnom metru, a to u ovom slučaju vrijedi i za šire područje, pa možemo očekivati i poplave na rijekama”, istaknuo je u emisiji “Studio 4” HRT-a klimatolog dr. sc. Krešimir Pandžić.

NEZAPAMĆENE POJAVE Ravnatelj DHMZ-a otkrio kakav nas ostatak rujna čeka

Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše, kao što je slučaj u Hrvatskoj. “Imamo duga sušna stanja, onda opet jake oborine koje se izluče u relativno kratkom razdoblju, a i to na neki način šteti formiranju stabilnih vodnih rezervi, dodao je.

Globalno gledano, smanjila se snježna površina, kao i površina stalnog leda. “Teško je reći da su ove varijacije samo posljedica globalnog zatopljenja jer je bilo u dalekoj prošlost razdoblja s manje snijega, recimo 10, 20 godina, pa bi uslijedilo razdoblje s više snijega. Još je upitnik je li manjak posljedica samo globalnog zatopljenja ili kombinacije s nekim drugim čimbenicima”, pojasnio je klimatolog.

Mora se zagrijavaju. “Slično kao i kopno, grije se more, ali nešto sporije. Ti procesi u moru su sporiji, ali mogu također uzrokovati znatne promjene u drugim elementima klime, kao što su pojave atmosferskih poremećaja, njihova učestalost, pa čak i snijeg indirektno”, zaključio je.