Iako zima još uvijek postoji, sve su češće one blaže, što je izravno povezano s klimatskim promjenama.
Klimatološka zima počinje 1. prosinca, a astronomska zima započinje tek 21. prosinca, kada je i najkraći dan u godini. Tog dana, u Hrvatskoj, sunčevih sati bit će između 8,5 i 9, a najkraće će trajati na sjeveru zemlje, dok će na jugu, osobito u Dalmaciji, biti nešto više dnevnog svjetla.
“Posljednju prosječnu ili normalnu zimu imali smo prije osam godina, što znači da današnji osnovnoškolci imaju potpuno drugačiji dojam zime od nas starijih”, ističe meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić.
Ako pogledamo posljednjih 30 godina, bilo je 15 toplih, 13 prosječnih i samo dvije hladne zime. Ako pak uzmemo posljednjih 20 godina, bilo je 12 toplih i 8 prosječnih. Još je zanimljivije ako pogledamo posljednjih 10 godina. Bilo je čak 9 toplih i samo jedna prosječna zima pa je trend zagrijavanja je očit.
ZIMA U RUJNU Klimatolog o nagloj promjeni vremena: Možemo očekivati i poplave na rijekama
Zima u Europi
Kada je riječ o prognozi vremena za Europu, ono će ovisiti o nizu faktora. Među njima su ključna zbivanja nad Atlantskim oceanom, uključujući temperaturu površine mora i raspodjelu tlaka zraka, kao i stanje snježnog pokrivača u Sibiru u listopadu. Viši snijeg u toj regiji obično donosi hladniji zrak prema kraju zime.
Na vrijeme također utječe El Niño, klimatski fenomen u Pacifiku, iako je njegov utjecaj na Europu slab, zbog udaljenosti. Ove zime, El Niño je u svojoj hladnoj fazi, poznatoj kao La Niña. Na kraju, veliki faktor ostaju klimatske promjene, koje uzrokuju porast temperatura i mijenjaju cirkulaciju atmosfere.
ZIMSKI KAOS Europa okovana snijegom, u Hrvatskoj promet paraliziran. Lika i Gorski kotar odsječeni
S obzirom na sve ove faktore, ove zime sjever Europe mogao bi biti hladniji od prosjeka, dok bi jug mogao biti topliji, uz mogućnost kraćih hladnih prodora. Zbog češćih sudara hladnog i vlažnog zraka, može biti više snijega nego inače. Također, očekuje se da bi Velika Britanija, Irska, dio Francuske i Beneluks mogli doživjeti više oluja s jakim vjetrom koje će dolaziti s Atlantika.
Zima u Hrvatskoj
U Hrvatskoj će zima biti nešto toplija od prosjeka, ali i hladnija nego prošle, a moguće i hladnija nego u posljednjih nekoliko godina, navodi meteorolog Nove TV. Očekuje se da će najizrazitiji prodori hladnog zraka biti u drugoj polovici siječnja. Zima će biti i vlažnija nego prošlih godina, s većom količinom oborina, posebice na obali.
Prosinac će početi s relativno normalnim temperaturama, ali u drugoj polovini mjeseca raste mogućnost za zatopljenje. Ove godine, Božić će vjerojatno biti bez snijega u većem dijelu Hrvatske, što je uobičajeno. U Zagrebu je snijeg za Božić pao samo osam puta u posljednjih 40 godina, a posljednji put 2007. godine. Na obali će prosinac biti kišovitiji nego u unutrašnjosti.
Siječanj će vjerojatno biti najhladniji mjesec ove zime, što je česta pojava. Očekuje se 3 do 4 prodora hladnog zraka koji bi mogli donijeti kraće epizode bure i snijega, a jedan od njih mogao bi biti posebno izražen, vjerojatno u drugoj polovici mjeseca. Na Jadranu se u siječnju predviđa manja količina kiše.
Veljača će donijeti povremene hladne prodore, ali i sve češća toplija razdoblja. Ovaj mjesec mogao bi biti prilično promjenjiv, s izmjenama sunčanih razdoblja, kiše i snijega.
Općenito, pred nama je zima koja će biti blaga u prosjeku, s češćim toplim razdobljima nego hladnima. Ipak, očekuje se da će biti hladnija od prošle zime, uz veće prodore hladnog zraka, osobito u siječnju. No, ni približno neće dosegnuti hladnoću kakvu pamtimo iz prošlih desetljeća, rekao je meteorolog Nove TV.
ZIMSKI KAOS Europa okovana snijegom, u Hrvatskoj promet paraliziran. Lika i Gorski kotar odsječeni
Komentari