Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić pokazao se kao vjerodostojna, angažirana i odgovorna osoba, kada je riječ o rješavanju ili početku rješavanja zahtjeva hrvatske zajednice koje smo mu predstavili 20. veljače  nakon njegova službena posjeta Zagrebu, izjavio je u petak za Hinu predsjednik DSHV i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, te kazao da sve preuzete obveze ipak nisu riješene.

Komentirajući Vučićevu izjavu u četvrtak da je ispunjeno svih 26 zahtjeva za poboljšanje položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji po Subotičkoj deklaraciji, Žigmanov je rekao da su zahtjevi koje je predsjednik Srbije nabrojao realizirani zahvaljujući upravo “Vučićevom izravnom angažiranju”.

Žigmanov je naveo da je “riječ o konkretnim problemima s kojima su se pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji suočavali” u konktekstu ostvarivanja manjinskih prava.

“Napose, u dijelu financiranja rada pojedinih udruga, otvaranja lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, te otvaranja novih obrazovnih profila na hrvatskom jeziku u srednjim školama, zatim rješavanja komunalnih i infrastrukturnih objekata u naseljima gdje u većini žive Hrvati – most Šmaguc u Monoštoru i Dom kulture u Tavankutu, pitanje kupnje dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, otvaranje dijaloga s biskupima Katoličke crkve, uključivanje predstavnika hrvatske zajednice u tijela Vlade Autonomne pokrajine Vojvodine”, istaknuo je Žigmanov.

“Jedini prijepor koji je ostao jest pitanje povrata Hrvatskom doma u Sremskoj Mitrovici tamošnjoj hrvatskoj zajednici, što je – na koncu – i sam predsjednik Vučić priznao”, naveo je Žigmanov za Hinu.

On je, istodobno, istaknuo kako “Hrvati u Srbiji još uvijek bilježe i probleme u ostvarivanju svojih prava”.

“Najnoviji slučaj su opstrukcije oko otvaranja razreda na hrvatskom jeziku u Beregu ili podizanja poprsja pjesniku Aleksi Kokiću u Subotici”, naveo je Žigmanov, uz ocjenu da je riječ o “posljedici deficita u vladavini prava i nerazvijenih manjinskih politika”.

Žigmanov je to okarakterizirao “izostankom proaktivnog odnosa dijela javne uprave kada su u pitanju legitimni interesi pripadnika hrvatske zajednice”, ocijenivši  kako “to onda znači da imamo situacije da se novi problemi otvaraju”.

Predsjednik DSHV ukazao je na prvu točku Subotičke deklaracije o unaprjeđenju bilateralne zaštite manjina – hrvatske u Srbiji i srpske u  Hrvatskoj – temeljem međudržavnog Sporazuma dviju država “gdje se izričito govori i o zastupljenosti manjina u zakonodavnoj razini vlasti na svim razinama, te u izvršnoj na lokalnoj razini”.

“To još uvijek nije riješeno”, istaknuo je Žigmanov, naglasivši da tome treba pridružiti i “pitanje razmjerne zastupljenosti u tijelima državne uprave”, te “pitanje prava na upravu u obrazovnim i kulturnim ustanovama, prava na službenu uporabu jezika i pisma”.

“I na koncu, ali ne i manje važno, imamo kao posljedicu nesporazuma i napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima gotovo stalno i snažno antihrvatsko raspoloženje u dijelu javnosti, što onda za posljedicu ima raširen strah i nespremnost Hrvata da sudjeluju u javnom životu”, ocijenio je Žigmanov.

Jedini predstavnik hrvatske manjinske zajednice u aktualnom sazivu Skupštine Srbije, ali kao zastupnik s oporbene liste Demokratske stranke,  Žigmanov poručuje kao hrvatska zajednica u Srbiji  “bilježi i pozitivno doživljava sve pomake kao posljedicu neposredne angažiranosti predsjednika Vučića”.

“No, ujedno ukazujemo da još uvijek nailazimo i na probleme, koji se ne rješavaju po slovu zakona”, istaknuo je Žigmanov za Hinu.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ustvrdio je u četvrtak da je ispunjeno svih 26 zahtjeva za poboljšanje položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, predviđenih Subotičkom deklaracijom koju je u lipnju prije dvije godine, tada kao premijer Srbije, potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Mislim da se mi Srbi trebamo ponositi time što činimo za poboljšanje položaja hrvatske manjine u Srbiji”, rekao je Vučić i naglasio da je popis “100 posto završen” jer je država ispunila svih 26 zahtjeva, te najavio kako će o tome detaljnije govoriti “za 20 dana”.

Subotičku deklaraciju o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske Vučić je, tada kao premijer Srbije, potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović u Subotici 20. lipnja 2016. nakon što su zajedno posjetili predstavnike manjinskih nacionalnih zajednica Srba u istočnoj Slavoniji i Hrvata u Bačkoj.