Osim kamata na kredite, rasle su i kamate na štednju, što je djelomično potaknuto i izdavanjem državnih obveznica i trezorskih zapisa.

Izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa je financijski događaj godine nakon uvođenja eura po mišljenju Žigmana.

“Kroz dva procesa 80 tisuća građana dalo je povjerenje upisu državnih obveznica. Dao se aliterativni proizvod na tržištu kapitala štednji i građani su to prepoznali. Upisano je tri milijarde eura, kad se zbroje trezorski zapisi i obveznice. Time je napravljen veliki pomak na tržištu kapitala. Očekujem da će Ministarstvo financija nastaviti i dalje izdavati trezorske zapise i obveznice, najavljena je i aplikacija”, rekao je Žigman.

Čisti prinos

Naglasio je kako su mirovinski fondovi nadoknadili gubitak iz prošle godine i imaju 5 posto čistog prinosa ove godine.

“Fondovi razine A imali su prinos 15 posto što pokazuje slobodnije ulaganje. Vrijednost imovine u obveznim mirovinskim fondovima je preko 20 milijardi eura. Dakle, ove godine preko 2 milijarde eura porasla vrijednost. To je jedan dio uplata, jedan dio zarada koju su ostvarili mirovinski fondovi. Dobrovoljni su negdje na razini od milijardu i 250 milijuna eura, što je zapravo isto jedan značajan iznos kad se govori o dobrovoljnoj štednji uz obveznu”, rekao je za HRT.