Zoran Žic, dopredsjednik Upravnog odbora Udruge pogrebnika Zagreba, govori o problemima s kojima se susreću pogrebnici i Zagrebačka groblja zbog povećanog broja ukopa

Globalna pandemija koronavirusa ne posustaje, a za razliku od prijašnjih varijanti, delta soj odnosi najviše ljudskih života. U Europskoj uniji covid-19 je postao glavni uzročnik smrti, a u Hrvatskoj je na visokom četvrtom mjestu i gotovo svakodnevno bilježimo preko 60 preminulih. U Hrvatskoj je umrlo više od 10 tisuća ljudi, što je brojka koja premašuje i broj poginulih branitelja u Domovinskom ratu.

O tim problemima, aktualnom stanju i kako uspijevaju organizirati posao u vrijeme pandemije razgovarali smo s dopredsjednikom Upravnog odbora Udruge pogrebnika Zagreba Zoranom Žicom. Uz liječnike i medicinsko osoblje, pogrebnici su također na “prvoj crti” i najbolje znaju kakvo je pravo stanje.

O kakvom se neizdrživom tempu radi najbolje opisuje komentar Zorana Žica da doslovno “padaju s nogu”, a taj tempo traje od početka pandemije i za njih nema radnog vremena. Dodatni pritisak je činjenica da nema plana i donekle predvidive situacije, osim da sa sigurnošću znaju da novi dan donosi desetke novih slučajeva.

“Mi radimo posao od javnog interesa koji se mora napraviti u zakonskom roku. Uvijek su pogrebnici bili dostupni 0-24, ali sad je situacija da doslovno krenemo u šest ujutro i ne stajemo do 11 navečer. Nakon toga nismo gotovi jer novi slučajevi samo dolaze i dolaze”, naglasio je Žic u razgovoru za Zagreb News.

“O kolikom pritisku se radi najbolje govori podatak da je smrtnost u prosincu prošle godine bila povećana mimo svih mogućih projekcija, oko 120 posto. Morali smo povećati broj vozila i djelatnike, a djelatnika ne možemo naći. Sada se to smanjilo. Radili smo po 12 sati bez prestanka s postojećim djelatnicima jer novih ljudi koji znaju posao nije bilo i nema ih još uvijek”, naglasio je Žic.

Sada se situacija malo smirila, ali i dalje predstavlja problem jer je smrtnost u ovom trenutku povećana 40 posto, objašnjava.

“Smrtnost je obično veća potkraj godine, a manja u ljetnim razdobljima pa se razdoblje čekanja uglavnom poveća za jedan dan, ali smrtnost od covida produljila je to čekanje dan ili dva. Gužva je sa sprovodima pa ih u metropoli organiziraju i subotom, da se obiteljima ne produljuje agonija”, objašnjava Žic.

Žic poručuje kako je problem novih djelatnika posebna priča s obzirom na to da je tempo smrtnih slučaja svakim danom sve veći i nemaju vremena podučavati nove ljude, za koje im zbog specifičnosti posla treba do godinu dana, a ljudi iz struke više nema na tržištu.

“Osim poduke kako treba raditi posao, pogrebnici trebaju biti i psihički u stanju odraditi taj posao i bez pandemije, a osobito u ovoj situaciji.”

S navedenim problemima ne susreću se samo pogrebnici, nego i Gradska groblja zbog povećanog ritma koji je sve teže pratiti.

“Gradska groblja maksimalno koriste svoje ljude koji rade ukope i subotom, što je prije bio slučaj u iznimnim situacijama. Prije pandemije je zadnji ukop bio u 14 sati, a sada se organiziraju do 18, što dovoljno pokazuje koliko je napregnut sustav.’’

Žic navodi kako se problem preslikava i u bolnicama jer su u svim zagrebačkim bolnicama mrtvačnice pune.

“Situacija je pod eskalacijom”, naglašava Žic.

Bez obzira na situaciju Žic pohvalio je odnose s gradskim vlastima kojima su iznijeli nekoliko novih prijedloga za poboljšanje situacije. Radi se o dodatnoj nabavi rashladnih komora i preinakom kolica za prijevoz pokojnika.

“Bili smo na sastanku u Gradskim grobljima. Razgovarali smo o dvije faze potencijalnih proširenja na grobljima jer jedan od glavnih problema upravo su nam rashladne komore, točnije činjenica da se pokojnike dosad moralo voziti na Mirogoj kako bi ih se u njih smještalo jer je ondje centralna mrtvačnica, a onda ih ponovo odvoziti na groblja na kojima će biti pokopani. Sad će se pokojnike moći smještati i u rashladne komore u Lučkom, Svetoj Klari i na Jakuševcu, odnosno na južnim grobljima koja su također opremljena hladnjacima. Na lokacije će biti raspoređena i jedna osoba koja će uvijek biti spremna da, po potrebi, otvori rashladnu komoru”, pojasnio je Žic.

Žic nam je u razgovoru rekao kako su od početka pandemije pratili situaciju u susjednim zemljama i nisu vjerovali da je moguća situacija koja se dogodila primjerice u Italiji koja je svoje pokojnike zbog povećane smrtnosti odlagala u hangare.

Žic je otkrio da je i Hrvatska imala plan u takvim ekstremnim slučajevima, do kojih na sreću nije došlo.

“Malo ljudi zna da se pripremao hangar kod Zračne luke Zagreb u slučaju da trenutni kapaciteti ne uspiju pokriti potrebe kada bi nas zadesila situacija kao u Italiji”, otkrio je Žic.

Zoran Žic je  uvjeren da će uspjeti odgovoriti na sve izazove koji su pred njima i da nećemo gledati najcrniji scenarij poput Italije i drugih zemalja.