Odvjetnik i bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer govorio je o izmjenama ZKP-a, curenju podataka iz kaznenih postupaka, kao i o stanju u DORH-u i USKOK-u, donosi N1 televizija.

Na pitanje o izmjenama ZKP-a, Žganjer kaže:

“Tih je promjena kaznenog zakonodavstva bilo jako mnogo. Kad nemate jednu stabilnu sudsku praksu onda ste u zoni pravne nesigurnosti tako da nisam pristalica tih učestalih promjena. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri participiraju izmjene zakona o kaznenom postupku u dijelu koji se odnosi na tajnost postupka – je li to radikalno ili je to minijatura. Ne vidim potrebu za promjenom jer postojeće zakonodavstvo nudi adekvatne instrumente za zaštitu tajnosti”.

Kad je riječ o curenju podataka iz postupaka i jamstvu tajnosti, bivši šef USKOK-a kaže:

“To je ranjiva faza postupka, to je inicijalna faza koja je vrlo osjetljiva i koju treba staviti pod olovno zvono jer kriminalni ambijent želi saznati što se događa od samog početka. Već se tu oni žele domoći informacije – ima li tu mene, jesu li mi stavili štipalicu na telefon, jesam li pod tajnim mjerama i kako da se pripremim, kako da sklonim dokazni materijal i obavijestim kolege”.

Komentirao je i današnju poziciju USKOK-a i DORH-a koji su na slučaju Žalac izgubili povjerenje javnosti: “Moguće je da državni odvjetnik ili ravnatelj USKOK-a pogriješi u ocjeni postoji li kriminalna količina. Ljudi su u pitanju i greške su moguće. Vidjet ćemo kako će taj predmet kojeg je preuzeo europski javni tužitelj završiti pred mjerodavnim sudom u RH. Hipotetički, ne možemo otkloniti i oslobađajuću presudu pa će onda europski javni tužitelj kojega sad svi slavimo moguće doživjeti negativnu odluku”.

U slučaju Josipe Rimac pregledavaju se čak tri milijuna razgovora. Odvjetnik kaže: “Tri milijuna razgovora – ogromna masa. To je mukotrpan posao. Strašno puno vremena oduzima. Od samog osnutka, USKOK je tražio stručne suradnike. Ako smo mi lojalni partneri SAD-a, sad ću se našaliti, neka nam posude neke informatičke programe da iz tih tri milijuna razgovora izvučemo one koji su relevantni. Dajte nam kvalitetnu opremu pa da možemo u realnom vremenu pregledati tri milijuna razgovora”.

Predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić smatra da se DORH opstruira namjerno: “Kad sam počeo raditi u USKOK-u tamo 2002. godine, to je već velika prošlost, i bio tu 3 i pol godine, ja se nisam mogao požaliti. Moja pozicija u proračunu je bila respektivna. Znao sam imati po 14 milijuna kuna, a imao sam sebe, dvojicu zamjenika i tri službenice, a prostora nisam imao. Nemam ljude gdje sjesti, imao sam novaca, ali nisam imao infrastrukturu da smjestimo ljude. Imati moćne sustave koji se odlikuju sposobnošću i neovisnošću, uvijek je prijetnja predstavnicima najviše državne vlasti. Možda je ovo smiješno što kažem ako će ti predstavnici raditi čestito, onda nikakva prijetnja nisu, ali kod nas postoji običaj da svako malo završe u zatvoru”.

“Onaj tko upravlja ljudima ne traži odanost. Onaj tko traži odanost upravlja na temelju straha, a jedan etični vođa upravlja s nekim drugim referencama. Takav sustav jednog USKOK-a, europskog tužitelja i sudova i ostalog dijela državnog odvjetništva, doista može postići vjerodostojnost koja će biti brana najvišim državnim funkcionerima. USKOK je primarno osnovan da se bori protiv korupcije na najvišoj državnoj razini. To je njegova primarna zadaća”.

Na pitanje o tome koliko je percepcija da postoji politički pritisak na DORH i USKOK utemeljena, kaže: “Sad se napadaju DORH i USKOK da su jednostavno pudlice kojima HDZ upravlja, s druge strane imamo činjenicu da su DORH i USKOK pokrenuli daleko najveći broj postupaka protiv predstavnika HDZ-a. Ovo su glasovi koji najčešće idu od oporbe. Ja ne mislim da su DORH i USKOK idealni, ali ovo su činjenice koje moramo respektirati. Možda oporba želi dodatno pritiskati te instiutucije kako bi dodatno izvukli kriminalne količine iz HDZ-a pred izbore. Kako objasniti utjecaj aktualne politike na DORH i USKOK, a koliko je državnih tajnika i ministara procesuirano. Čini mi se da nije realno braniti tezu da HDZ kontrolira DORH”.