Nedjelja na Zagreb Film Festivalu donosi u glavnom programu dvije drame s različitim predznacima – “Visoka djevojka” Kantemira Balagova bolna je poslijeratna ruska priča, dok je “Patrick” Tima Mielantsa crnohumorna belgijska drama smještena u nudistički kamp.
Inspiriran pričama ruskih žena iz 2. svjetskog rata, objavljenima u kontroverznoj knjizi “Rat nema žensko lice” nobelovke Svetlane Aleksijevič film “Visoka djevojka” prati dvije mlade žene u Lenjingradu nakon 2. svjetskog rata.
Visoka i mršava Ija radi kao medicinska sestra u bolnici za ratne veterane, gdje ponekad vodi i malenog Pašku, sina svoje nepredvidljive i ćudljive prijateljice Maše, koja joj je čista suprotnost.
Balagov je oduševio kritiku već svojim prvim filmom “Bliskost”, za koji je u Cannesu 2017. osvojio nagradu FIPRESCI u programu Izvjestan pogled. Svojim drugim filmom, “Visoka djevojka” opravdao je povjerenje kritike, osvojivši u Cannesu nagradu za najbolju režiju i nagradu FIPRESCI u istom programu. Film je aktualni ruski kandidat za Oscara.
Film “Patrick” Tima Mielantsa, najavljuje se kao “otkačena crnohumorna drama o ekscentričnim ljudima, sitnim zadovoljstvima i važnim alatkama.”
Naslovni lik živi u nudističkom kampu svoga oca gdje je zadužen za održavanje i popravke, no savršeno posloženu svakodnevicu poremeti mu gubitak omiljenog čekića. Kada kreće u potragu među gostima kampa, saznaje da oni iako su bez odjeće otkrili sve imaju još neotkrivenih tajni.
Mielants je režirao epizode popularnih serija “Legion” i “The Terror” te cijelu treću sezonu serije “Peaky Blinders”. Za svoj prvijenac, film “Patick” u Karlovim Varima je osvojio nagradu za najbolju režiju. U jednoj od uloga pojavljuje se i glumac Jemaine Clement (“Orao protiv morskog psa”, “Kad padne mrak”).
“Božanska ljubav” Gabriela Mascara u programu Ponovno s nama
Program Ponovno s nama prikazuje futurističku dramu “Božanska ljubav” Gabriela Mascara, brazilskog redatelja, scenarista i umjetnika, autora nagrađivanog “Neonskog bika”, prikazanog na ZFF-u prije četiri godine.
Film “Božanska ljubav”, premijerno prikazan na Sundanceu, a potom i na Berlinaleu, smješten je u 2027. godinu, u Brazil koji se, iako je službeno i dalje sekularan, ubrzano pretvara u religijsku distopiju kojoj je svrha pojedinca da uđe u bogobojaznu bračnu zajednicu.
Jedna od njih birokratkinja je Joana koja je strastveno predana vjeri, pa koristi svoju poziciju kako bi sabotirala razvode klijenata, dok u društvu u kojem javni skeneri objavljuju koja je žena trudna i sama očajnički pokušava zanijeti.
Kako stoji u najavi, riječ je o “omamljujućem ostvarenju u kojem se gospel i erotika miješaju kako bi ispripovijedali relevantnu priču o vjeri i moći.”
Popratni program posvećen padu Berlinskog zida – “Dva Berlina – filmom preko zida” donosi u Dvoranu KIC dva filma, od kojih “B-film: zvuk i strast Zapadnog Berlina 1979. – 1989.” Jörga A. Hoppea, Heika Langea i Klausa Maecka, s mnogim svjedocima vremena podsjeća na glazbenu scenu u Zapadnom Berlinu tijekom osamdesetih.
Nakon toga će se prikazati i film “Zec na berlinski” u režiji Bartosza Konopke o fenomenu zečeva koji su do rušenja zida živjeli na ničijoj zemlji, a potom slijedi tribina na temu 30. obljetnice rušenja Berlinskog zida, koju će moderirati povjesničar Hrvoje Klasić.
U sklopu programa Fragmenti Egzila prikazuje se film “Obećanje”, kojim su braća Dardenne stekla međunarodnu slavu.
To je mučna priča o sazrijevanju, dijelom inspirirana Braćom Karamazovima, u kojoj je Europa prikazana kao bezdušni kapitalizam koji slabije razvijeni svijet podvrgava novom obliku roblja.
U središtu radnje nalaze se mehaničarski šegrt Igor i njegov otac Roger koji se bavi krijumčarenjem imigranata, koji se posvađaju kada treba pomoći udovici afričkog radnika.
U NS Dubrava nastavlja se program Bibijada namijenjen osnovnoškolcima, koji je ove godine posvećen temi ekologije i inpirirano globalnim pokretom mladih za klimu.
Na rasporedu je nizozemski film “Taiki” redateljice Mirjam de With.
Festival se održava i u KUC Travno, gdje se u nedjelju prikazuje “Mlijeko”, islandski film u režiji Grímura Hákonarsona, dok su prijepodnevni sati u tom kvartovskom kinu rezervirani za one najmlađe i program kratkih filmova Moj prvi odlazak u kino.
Komentari