Direktor Zagreb Film Festivala, Boris T. Matić, rekao je da su se na ovogodišnjem izdanju, koje završava u nedjelju, morali boriti za svakog gledatelja, no u konačnici je zadovoljan posjećenošću i svime što su napravili u pandemijskoj godini.

S konačnom procjenom broja posjetitelja treba još pričekati s obzirom na to da se festivalske projekcije nastavljaju i u nedjelju, kao i one online, no ne očekuju se predpandemijske brojke.

Matić kaže da je ZFF unatoč svemu vjerojatno imao više gledatelja nego što mnogi drugi festivali u Hrvatskoj imaju u normalnim uvjetima, u kinu Tuškanac imali su čak i nekoliko rasprodanih projekcija, dok je premijera filma “Zbornica” popunila dvoranu Kina SC.

“Bila je to borba za svakog gledatelja, a znali smo da će biti tako i prije samog otvaranja jer su nam dragi prijatelji otkazivali, nisu se osjećali ugodno doći u kino ili imaju više godina”, rekao je Matić za Hinu.

Nakon prošlogodišnjeg online izdanja, ZFF se održao u kinima uz epidemiološke mjere – smanjeni kapacitet gledališta i mjerenje temperature te covid potvrde, što je prošlo bez problema, no izazvalo i pokoju negativnu reakciju.

“Prvi put smo na našim stranicama imali komentare da smo zagrebački fašistički filmski festival. To nam se nikad nije dogodilo, ali nismo se obazirali jer svi dobro znaju kakav je naš festival”, napominje Matić.

Objasnio je da su se za covid potvrde odlučili u skladu s onim u što vjeruju, a to je znanost. “Gledali smo i iskustva iz zapadne Europe, veliki i važan festival dokumentarnog filma IDFA  koji je trebao biti otkazan jer Nizozemska ide u lockdown održava se na isti način”, dodao je.

U Kinu SC je dobro, ali u kinu Europa bilo bi bolje

Festival se ove godine vratio na mjesto odakle je 2003. krenuo, u Kino SC. Matić je zadovoljan kvalitetom zvuka i projekcija u tom kinu, no smatra da ima prostora za poboljšanje, primjerice na starim stolcima u gledalištu i dalje su navlake koje je njihov glavni sponzor stavio još 2007. godine.

Razočaran je i odnosom Studentskog centra prema njima jer su, kaže, drugim festivalima u pandemiji omogućili 50 posto popusta, a njima samo 15 posto. “Jako je neobično i žalosno da jedna neprofitna organizacija drugoj neprofitnoj organizaciji ne pruži malo više ruku u trenutku kada smanjujemo mjesta, imamo manje publike i kad s prodanim ulaznicama teško možemo namiriti taj trošak”, istaknuo je.

Smatra da bi mogući razlog za to mogao biti raniji odnos ZFF-a s bivšim gradonačelnikom Milanom Bandićem., a slična iskustva imao je i s HRT-om koji im u vrijeme bivšeg ravnatelja nije otkupljivao filmove.

Još na otvorenju festivala Matić se prisjetio kina Europa, izrazivši nadu da će se ZFF i drugi festivali već iduće godine vratiti u to i dalje zatvoreno zagrebačko kino kojim je ranije upravljala Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival.

Problem je, napominje, što u nedavno objavljenom prijedlogu proračuna Grada Zagreba kino Europa ne postoji, pa ne zna što će se dalje događati, no ima šture informacije da je projekt obnove gotov.

“Ono što znam od prošle godine, kada je prethodna vlast korumpiranog gradonačelnika objavljivala pojedinosti, da su obnovili samo fasadu, a nisu dirnuli krovište. To su čista Potemkinova sela”, ocijenio je.

Dodaje da im je ono što su dosad doznali o planu obnove čudno, osobito što se predviđa smanjenje gledališta na 400 mjesta i prostor za glazbenike za nijeme filmove, koji smatra nepotrebnim za tih desetak koncerata godišnje kakve su i oni radili.

“Ne treba smanjivati prostor, treba nam velika dvorana, to je jedino premijerno i festivalsko kino”, istaknuo je.

Također, ne misli da bi dvoranu Mueller trebalo ponovno pretvoriti u foyer jer je ona, podsjeća, bila jako dobro posjećena, pa bi radije kada bi od tog prostora napravili bolju dvoranu za prikazivanje filmova.

“Ima puno stvari koje ne korespondiraju sa suvremenim kinoprikazivaštvom, oni žele vratiti kino da izgleda kao da je 1925., ali više nije ta godina”, zaključio je Matić.

Svjestan je da nema novaca i da ima puno više prioriteta u Gradu Zagrebu, no nada se da će u razgovoru s gradskim vlastima imati priliku dati svoje mišljenje.

“Javit ćemo se ako natječaja bude, ali volio bih da, kao  s bivšim upraviteljima koji znaju kako se taj posao radi i koji su dovodili u kino Europa 130 tisuća ljudi godišnje, porazgovaraju s nama o obnovi”, zaključio je.

Niz filmskih  naslova za zadnji dan festivala

Posljednji dan Zagreb Film Festivala donosi i u nedjelju niz naslova, među kojima i nekoliko pobjedničkih, kojima su u subotu dodijeljene nagrade.

Osim u kinima SC, Tuškanac i Teatru &TD te Uraniji, gdje se održava 6. izdanje KinoKino Festivala, još se mogu pogledati filmovi i u online programima ZFF-a, najavljeno je.

Dobitnik Zlatnih kolica u dugometražnoj konkurenciji, “Konačna sloboda” Sebastiana Meisea, prikazuje se u 16 sati u Kinu SC. Taj austrijski kandidat za Oscara, ovjenčan nagradom žirija u canneskom programu Izvjestan pogled, isprepliće osobno, senzualno i političko kroz portret nesvakidašnjeg odnosa dvojice muškaraca koji se upoznaju u zatvoru.

Kosovska drama koja je prošle nedjelje otvorila 19. ZFF, “Košnica” Blerte Basholli, na programu je u istom kinu u 18,30 sati, a “uvrnuta francuska fantazija”, film “Titan” Julije Ducournau u 21 sat.

Laureati Međunarodnog filmskog festivala za djecu KinoKino prikazuju se u Uraniji – dobitnik nagrade profesionalnog žirija KinoKina, “Sestre i njiove supermoći” Silje Salomonsen i Arilda Østina Ommundsena, najavljen je za 11 sati, a “Ulja Funk na zadatku” Barbare Kronenberg, dobitnik nagrade KinoKina prema odluci dječjeg žirija, za 18 sati.

Dok prvi prati epsku pustolovinu dviju sestara kroz norveške planine, protagonistica potonjega upušta se u uzbudljivu avanturu istočnom Europom kako bi vidjela pad asteroida, napominje se u najavi.

Kao i prethodnih dana, i u nedjelju će posjetitelji KinoKina imati priliku ocijeniti filmove te svojim glasovima odlučiti o dobitniku nagrade publike.

Kino Tuškanac tijekom popodneva i večeri donosi svih pet naslova iz programa Velikih 5 – njemački triler o antifašističkoj mladeži “A sutra i cijeli svijet” Julije von Heinz (13 sati), “Veliki gazda” Fernanda Leóna de Aranoe s Javierom Bardemom (15,30 sati) de Aranoe s Javierom Bardemom u naslovnoj ulozi.

Britanski film o hektičnoj večeri u prestižnom londonskom restoranu, “Točka pucanja” Philipa Barantinija, prikazuje se u 18 sati, francuska socijalna drama posvećenu socijalističkom projektu kolektivnog stanovanja “Gagarin Fanny Liatard i Jérémyja Trouilha, u 20 sati, a talijanska obiteljska drama “Sestre Macaluso” Emme Dante u 22 sata.

Festivalski program Ponovno s nama završava projekcijom u 18 sati u Teatru &TD, kada će publika moći pogledati film “Amira” egipatskog redatelja Mohameda Diaba, koji je prije desetak dana odabran za službenog predstavnika Jordana u kandidaturi za Oscara.

Tada će gledatelji i posljednji put imati priliku svojim glasovima odlučiti o dobitniku nagrade publike u navedenom programu.

Kao dio programa Mreža festivala Jadranske regije u 20,30 sati uslijedit će jugoslavenski klasik “Dan četrnaesti” crnogorskog redatelja Zdravka Velimirovića, politička drama, koja se u službenom programu festivala u Cannesu borila za Zlatnu palmu.

Još se u nedjelju mogu pogledati filmovi u online programima ZFF-a, PLUS, Ledolomke, LUX i Festival pod reflektorom, koji su dostupni na platformi kinoeuropa.hr.

Filmovi iz Mreže festivala Jadranske regije dostupni su online na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba, a iz programa Kockice za online na croatian.film.

U okviru ovogodišnjeg ZFF-a od 14. studenog prikazano je rekordnih 134 filmova u svim programima. Dobitnici nagrada publike za najbolji film iz programa Ponovno s nama i festivala KinoKino bit će poznati nakon brojanja glasova u ponedjeljak, 22. studenoga.