ŽESTOKE BITKE Smijenjen zapovjednik Harkiva, Rusi postižu taktičke uspjehe, Lavrov opet prijeti Zapadu

Autor:

epa11330779 Ukrainian rescuers work to extinguish a fire at the site of an overnight missile strike on private buildings in Kharkiv, northeastern Ukraine, 10 May 2024, amid the Russian invasion. Kharkiv was hit by an S-300 missile at night, Mayor Ihor Terekhov wrote on telegram. At least two people, a 11-year-old child and a 72-year-old woman, were injured in the attack, according to the head of the Kharkiv Regional Military Administration, Oleg Synegubov. Russian troops entered Ukrainian territory on 24 February 2022, starting a conflict that has provoked destruction and a humanitarian crisis.  EPA/SERGEY KOZLOV

EPA/SERGEY KOZLOV

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv. 

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Ukrajina smjenila zapovjednika

Ukrajina je smijenila zapovjednika odgovornog za Harkiv, priopćilo je vojno zapovjedništvo.

Nazar Vološin rekao je medijima RBC-Ukrajina da je u subotu donesena odluka da se na tu poziciju imenuje brigadni general Mihajlo Drapati, piše SkyNews.


Ukrajina najavila rekordan uvoz električne energije

Ukrajina planira rekordan uvoz električne energije iz pet europskih zemalja nakon što je izvijestila o velikim štetama na energetskoj infrastrukturi uslijed ruskih raketnih napada, priopćilo je ministarstvo energetike.

Očekuje se da će uvoz porasti na 19.484 megavat sati (Mwh), čime bi se premašio rekord od 18.649 Mwh-a na kraju ožujka, nakon prvog  vala ruskih napada na ukrajinski energetski sektor. “Suočavamo se sa značajnom nestašicom električne energije svaki dan(…)  Razlog tome je šteta golemih razmjera na našim električnim centralama koje više ne mogu proizvoditi dovoljno struje kao u razdoblju prije napada“, objavio je nacionalni operater Ukrenergo.

Ministarstvo energetike dodaje da planira uvoz električne energije iz Rumunjske, Slovačke, Poljske, Mađarske i Moldavije.


Trgovina s Kinom Gazpromu nije nadoknadila Europu

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm. Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom. Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.


Ukrajinska borbena vozila ulaze u Vovčansk

Još uvijek je prerano da bi se sa sigurnošću moglo odgovoriti na pitanje jesu li ruski napadi preko granice sjeverno od ukrajinskog Harkiva znak početka stvarne ofenzive ili samo varka kojom žele ukrajinske snage odvući s fronte na istoku.

Bitka za Vovčansk mogla bi biti jedna od prvih velikih bitaka velike ruske operacije na sjeveru. Nakon nekoliko dana manjih napada, dinamika je počela poprimati oblik, prenosi Forbes Hrvatska.

Moguće je kako je ukrajinska obrana u i oko grada slabija nego bi trebala biti. “Prva linija utvrđenja i mina jednostavno nije postojala,” tvrdio je ukrajinski časnik Denis Jaroslavski, djelomično za to okrivljujući ukrajinske teritorijalne trupe koje su ranije držale navodno nedovršenu obranu.

Ruski vojnici namjerno testiraju ukrajinske linije u potrazi za potencijalnim slabostima oko grada, a upade fokusiraju na sektore gdje im geografija pruža prednost. U slučaju Vovčanska, to znači približavanje gradu sa sjeverozapada, gdje rijeka Donjec stvara zaštitnu barijeru na desnom boku ruskih položaja. Kretanje u blizini rijeke na putu u Vovčanska “omogućuje neprijatelju da čuva snage,” objašnjeno je iz ukrajinskog Centra za obrambene strategije.

Ako je ova ruska operacija na sjeveru varka, vjerojatno im je cilj s istoka na sjever odvući ukrajinske brigade koje brane gradove poput Časiv Jara. Ako je operacija zaista početak prave ofenzive, onda bi njihovi čitavi odredi mogli napasti Vovčansk u narednih nekoliko dana.

Za ukrajinske lidere dilema je sljedeća: varka bi mogla iznimno brzo prerasti u pravu ofenzivu, dokle god Rusi mogu povući svoje snage s istoka. “Ovo je mudar potez, ako se u obzir uzmu problemi Ukrajinaca s ljudstvom,” napisao je finski analitičar Joni Askola.

Ukrajinska vojska ništa ne riskira. Elementi nekoliko brigada, uključujući 59. motoriziranu i 93. jurišnu, već su u Vovčansku ili na putu tamo. Valja naglasiti kako 93. jurišna brigada tamo dovozi svoja najbolja borbena vozila CV90.

Ukrajinski glavni zapovjednik Oleksandr Sirskij inzistira kako će se trupe premještati u odgovor na kretanje Rusa.


Pozadina smjene Sergej Šojgua

Ruski predsjednik Vladimir Putin iznenada je u nedjelju smijenio s mjesta ministra obrane svog dugogodišnjeg saveznika i prijatelja Sergeja Šojgua.

Šojgu je na toj poziciji bio još od 2012. godine i trebao bi biti imenovan tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti, umjesto Nikolaja Patruševa. Novi ruski ministar obrane bit će dosadašnji zamjenik premijera Andrej Belousov.

Šojgu i Putin godinama su bili vrlo bliski, zajedno su dane provodili u stepama Sibira, išli u ribolov i duge šetnje, piše BBC. Prošle je godine Šojgu ušao u javnu svađu s vođom Wagnera Jevgenijem Prigožinom oko načina na koji Rusija vodi rat u Ukrajini, ističe britanski medij.

Prigožin, koji je predvodio kratkotrajnu pobunu protiv Moskve, optužio je tada Šojgua da je “smećar” i “klaun”. No, šef plaćeničke grupe poginuo je u kolovozu prošle godine u zrakoplovnoj nesreći, dok je svojim avionom letio od Sankt Peterburga do Moskve. U Kremlju su demantirali da su umiješani u to. Više možete pročitati OVDJE.

VOJNO PRESLAGIVANJE Putin neočekivano smjenio Šojgua, ima novu funkciju


Napredak Rusije

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa. Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine. U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

Foto: EPA/GEORGE IVANCHENKO

Lavrov zaprijetio Zapadu: Spremni smo boriti se protiv vas

Ako se Zapad želi boriti za Ukrajinu na bojnom polju, Rusija je spremna na to, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a prenosi državna agencija RIA. Kremlj je prošlog tjedna rekao da bi slanje NATO trupa u Ukrajinu potencijalno bilo izuzetno opasno i da Moskva pozorno prati ukrajinsku peticiju koja poziva na takvu intervenciju.


Napad na Belgorod

Ruski protuzračni sustavi uništili su 16 projektila i 31 dron koje je u noći na ponedjeljak na ruski teritorij lansirala Ukrajina, uključujući 16 projektila iznad pogranične oblasti Belgorod, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, dodajući da je u nedjelju u ukrajinskom napadu na to područje poginulo 15 ljudi.

Belgorodski guverner Vjačeslav Gladkov napisao je na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da je, prema preliminarnim podacima, u današnjem napadu oštećeno pet kuća.

Rusko ministarstvo navodi u ponedjeljak da je 12 navođenih projektila ispaljeno iz ukrajinskih višecjevnih raketnih bacača Vilkha te da su iznad Krima oborena četiri krstareća projektila Storm Shadow, koji se ispaljuju s aviona, te sedam dronova.

Osam dronova je oboreno iznad oblasti Kurska, a četiri su presretnuta iznad Lipetska, dodaje ministarstvo.

Prije točno godinu dana Velika Britanije je postala prva država koja je najavila isporuku projektila dugog dometa Storm Shadow. Ti krstareći projektili imaju domet veći od 250 kilometara.

U električnoj centrali u Kursku, dron je izazvao manji požar koji je brzo ugašen, ali žrtava nema, rekao je guverner te oblasti Igor Artamanov.

U nedjelju su uslijed ukrajinskog napada na Belgorod fragmenti projektila iz sovjetskog razdoblja pogodili stambeni blok koji se potom urušio, a živote je izgubilo 15 ljudi, dok je 20 ranjeno.

Radi se o jednom od najsmrtonosnijih napada na oblast Belgoroda, navode ruski dužnosnici i dodaju da je ukrajinska strana u tom napadu koristila balističke projektile Točka i Adler te sustave višecjevnih raketnih bacača RM-70 Vampire (MLRS).

Prema snimkama, u tom ukrajinskom napadu se urušilo najmanje 10 katova jedne zgrade. Snimke prikazuju ljude koji su panično bježali iz zgrade dok se urušavala i hitne službe koje pretražuju ruševine kako bi pronašli preživjele. Među nestalima je i jedno dijete, navodi ruska strana.


Zelenski: Sela pretvorena u sive zone

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da se borbe odvijaju u nizu sela u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, dok se ruske snage pokušavaju probiti preko granice.

Tijekom svoga noćnog obraćanja Zelenski je također rekao da se odvijaju žestoke bitke u raznim dijelovima regije Donjeck prema jugoistoku.

Zelenski je rekao da se “obrambene bitke” odvijaju uz velike dijelove granice u Harkivu, gdje su ruske snage pokrenule veliki oružani proboj u petak.

“Postoje sela koja su de facto pretvorena iz ‘sive zone’ u ‘zonu neprijateljstava’, rekao je predsjednik. “Okupator se također pokušava učvrstiti u nekima, dok se nekima koristi za proboj naprijed.”

Rekao je da borbe “nisu ništa manje akutne” u nekim područjima regije Donjeck, žarišne točke ruskog sporog intenziteta okupacije istočne Ukrajine.

Trideset oružanih sukoba dogodilo se u protekla 24 sata, rekao je, u sektoru Pokrovsk, sjeverozapadno od grada Avdijivke, a također i u područjima oko Limana, Kupjanska, Kramatorska i drugih područja.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.