Četrnaest udruga i građanskih inicijativa iz koalicije “Zero Waste Hrvatska” u subotu su u zajedničkom priopćenju upozorili na posljedice, kako su rekli, nerazumnog forsiranja izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom (CGO) koji sve izraženije utječu na okoliš, zdravlje i ekonomiju.

Pozivaju vlasti u Hrvatskoj na odustajanje od tih “centara za smeće” te hitnu uspostavu kvalitetnih lokalnih sustava odvajanja, ponovne uporabe, kompostiranja i recikliranja otpada. Također, najavljuju da će i sudskim putem zatražiti zakonito postupanje s otpadom.

“Isplate milijuna u tvrtkama koje ne rade ništa, povećanje računa građanima, gomilanje smeća, požari i zagađenja samo su neki od problema, nastali zbog manipulacija sa smećem kroz te centre”, istaknuli su. Smatraju da je na djelu “kaos u centrima za (ne)gospodarenje otpadom”.

“Nakon isplate milijunskog bonusa Mladena Jozinovića, predsjednika Grupacije centara za gospodarenje otpadom, napokon je na svjetlo dana izašla činjenica na koju upozoravamo već godinama – da centri služe kao privid da se nešto radi, a zapravo su važan faktor u osiguravanju nereda u sustavu gospodarenja otpadom koji služi bogaćenju pojedinaca kroz štete za okoliš i građane”, izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije.

Navode i kako su početkom godine nakon izbijanja niza požara upozorili na rezultate analiza koji pokazuju da odlagalište Piškornica ne zadovoljava zakonski propisane uvjete jer se nekontrolirano dovozi smeće “zbog pohlepe za profitom Jozinovića”.

“On je ovaj tjedan napokon razriješen, ali se diljem Hrvatske nastavlja gurati isti koncept regionalnih centara za smeće,” ističu. Prema medijskim navodima, manipulacije s novcem u centrima već događale i u Centru Split, a nefunkcionalnost regionalnih centara vidljiva je na primjeru Marišćine kod Rijeke, kažu udruge. “Zbog njegova nefunkcioniranja se smeće iz Rijeke i okolice počelo prevoziti diljem Hrvatske do Koprivnice, kamioni se prevrtali po autocesti, a mjesečni računi građanima Rijeke nedavno narasli više od 110 posto”, navode udruge i inicijative.

Podsjećaju da su prilikom donošenja Plana gospodarenja otpadom RH početkom godine upozorili da će realizacija centara za gospodarnej otpadom štetno djelovati na postotak recikliranja i na cijenu usluge za građane. “Ta su se upozorenja nažalost pokazala točnima.” ističu.

Tvrdnje ‘stručnjaka’ o skupoći sustava odvajanja demantirane su u praksi, poručuju i navode kako je otok Krk izračunao da je odvojeno prikupljanje i lokalna obrada duplo jefitnija od odvoženja u Marišćinu na obradu i deponiranje.

Unatoč tim saznanjima, Ministarstvo nije odustalo od daljnjeg forsiranja zastarjelog koncepta centara, a Vlada je u svibnju usvojila Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom koja, “suprotno odredbama samog Plana, bez ikakvih revizija i studija dalje gura sporne lokacije, potiče zastarjelu tehnologiju i definira velike kapacitete,” tvrde udruge. Navode pritom kao veoma spornu lokaciju na krškom terenu Lećevicu, te Lučino Razdolje. Također, potiče se prevoženje velikih količina smeća diljem Hrvatske pa se tako propisuje širenje centra Piškornica na nove dvije županije, kao i pripajanje Zagrebačke županije Gradu Zagrebu.

Prelog, Čakovec i Krk su dokazali da se otpad može odvajati 

Nije moguće preko noći reciklirati 100 posto otpada, ali to treba biti cilj, poručuju. Neki gradovi poput Preloga, Čakovca i Krka dokazali su da se kvalitetnim mjerama može doći do 50 do 60 posto odvajanja i kreću prema višim ciljevima, a drugi su taoci zaostalog koncepta centara za smeće”, kažu udruge i inicijative.

Zahtijevaju od gradova i općina da po zakonskom načelu blizine formiraju sustave prilagođene građanima i zaštiti okoliša, a to se odnosi na efikasne lokalne sustave odvajanja, kompostiranja i recikliranja uz pravednu naplatu kojom građani sami mogu formirati mjesečne račune odgovornim ponašanjem prema svom otpadu.

Ministarstvo zaštite okoliša pozivaju “da počne štititi okoliš, a ne štetiti mu, i to na način da odustane od svih nabrojanih štetnih projekata te hitno raspiše natječaje za izgradnju lokalnih sortirnica, kompostana, reciklažnih dvorišta, centara za ponovnu uporabu te sve potrebne infrastrukture za odvajanje otpada i sustav pravedne naplate”.

Traže da javnost bude uključena u planiranje svih projekata kroz proces javnog savjetovanja, sukladno Aarhuškoj konvenciji, kako se “ispod stola” ne bi gurali projekti štetni po okoliš i društvo.