Nakon godina rada u korporacijama i državnom sektoru, ekonomistica Jasmina Mehić pokrenula je vlastiti konzultantski posao, sama proputovala veliki dio svijeta, objavila knjigu ‘Putevima Perzije’ i na Amazonu, a ima i podcast BrainBooks gdje se bavi temama održivosti i osobnog razvoja.

Nakon dugogodišnjeg rada u korporacijama, državnom sektoru i međunarodnim tvrtkama, gdje se kao savjetnica za menadžment bavila uglavnom unaprjeđenjem poslovne organizacije i strateških procesa, zagrebačka ekonomistica Jasmina Mehić otisnula se u samostalne konzultantske vode. Uz brojne projekte na kojima radi u struci, rado se uključuje u društveno korisne aktivnosti, a njezina velika ljubav su daleka putovanja. Upravo jedan od nezaboravnih posjeta Perziji potaknuo je strastvenu ljubiteljicu Istoka da se okuša i kao spisateljica. Tako je 2022. godine svjetlo dana ugledao njezin fikcijski putopisni roman “Putevima Perzije”, koji svojim pristupačnim stilom i filozofsko-duhovnim promišljanjima, uz nezaboravne opise te magične zemlje, osvaja na prvi pogled.

Knjigu ‘Putevima Perzije’ Jasmina Mehić objavila je pod umjetničkim imenom Yasmin Dar, a predstavila je i u Beču | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

S autoricom učitelji i pjesnici vode čitatelja kroz tajne snova, pružajući odgovore na bitna pitanja i otkrivaju skriveno blago čovjekove nutrine, uz slikovite opise Perzije, tako da je gotovo moguće osjetiti vrevu bazara u Tabrizu ili atmosferu na ulicama Jazda, grada na Putu svile, kao i mirise hramova na perzijskim brdima.

Sve počinje putovanjem prema Širazu u društvu pjesnika Hafiza iz 14. stoljeća.

“Jednostavno, kad znaš da moraš ići nekamo jer te nešto vuče”, stoji u uvodu naslovljenom “Ptica koja ne leti – umire”. I onda kreće putovanje koje uz čarobnu Perziju, otkriva skrivene svjetove.

Jasmina Mehić kaže da se knjiga “Putevima Perzije”, koju je objavila pod umjetničkim imenom Yasmin Dar, sama dogodila.

‘Ponekad nam u trčanju prođu godine da bismo onda shvatili kako smo potrošili svoje vrijeme i fokus na pogrešne stvari’

“U koroni, kad nisam mogla putovati, to je bio jedan od načina mog suočavanja s tim događajima. Prvobitno sam htjela napisati putopis, ali onda sam dobila želju prenijeti puno više od činjenica i anegdota koje ljudi mogu naći na internetu, na nekom blogu ili Instagramu. Shvatila sam da ljudi kad putuju, u većini slučajeva nemaju vremena obratiti pažnju na brojne male stvari, koje su jako bitne i čine neku kulturu. Zbog toga su nastale priče koje čine fikcijski putopisni roman, baziran na mojim putovanjima. Osobe koje provodim kroz knjigu su znanstvenici i pjesnici, neki od njih stvarni ljudi koje sam susrela. Iako je roman smješten u prošlost, mnoge teme koje obrađujem dio su naših životnih pitanja”, objasnila je autorica svoju motivaciju te dodala kako se iz “Puteva Perzije” može puno naučiti o kulturi, umjetnosti i povijesti.

‘Ponekad pomislim – pa dosta je više putovanja, što još možeš vidjeti? Ali iz nevjerojatnih situacija s ljudima svaki put nešto naučim’ | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

“Neki su mi rekli da su sad dobili želju posjetiti tu zemlju prvi put, a neki bi htjeli ponovno otići tamo jer sada drukčije vide neke stvari”, dodaje.

Zagrebačka promocija knjige održana je u kinu Tuškanac, a osim priča koje je oživio pjesnik Enes Kišević, autorica je i kroz glazbu i slike približila ljepote te zemlje. Do danas je Jasmina Mehić predstavila svoj roman i u Beču, Münchenu, Sarajevu te online u Švedskoj.

Prije nego što je počela pisati, nije se mogla oteti dojmu da su vrlo mali broj putopisa objavile žene.

“Autori većine putopisa na našim područjima su muškarci. Imam osjećaj da su žene uvijek znatno više samokritične. Mislim da je bitno ohrabriti mlade, posebno u ovom slučaju žene. Drago mi je vidjeti i da ima sve više žena koje putuju samostalno, kao i da sada sve hrabrije ustaju u obranu svojih prava. Vjerojatno je i pokret MeToo pomogao u tome. Nevjerojatno je da samo prije stotinjak godina žene nisu imale pravo glasa. Napredak ide sporo, ali ipak ide. Možda kad gledamo u razdoblju od pedesetak godina neke stvari ne izgledaju najbolje, ali zato je potrebno napraviti i ‘zoom out’. Naravno, i ništa ne uzimati zdravo za gotovo. Demokracija je krhka stvar ako se o njoj ne vodi računa”, smatra Jasmina Mehić, koja je “Putevima Perzije” objavila i u engleskoj verziji na Amazonu.

Uz slikovite opise Perzije autorica jedinstvenim stilom prenosi čitateljima atmosferu na ulicama Jazda, grada na Putu svile, kao i mirise hramova na perzijskim brdima | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

Primila je poruke brojnih čitatelja, a ističe kako upravo to smatra najvećom nagradom.

Autorica otkriva i da joj je knjiga donijela još neke projekte, kao što je, primjerice, suradnja s multimedijalnom kompanijom koja surađuje s muzejima i posjetiteljskim centrima. Posebno ju je veselio rad na projektu Kids Corner na zagrebačkom aerodromu. Radi se o interaktivnim panelima učenja kroz igru za najmlađe, koji mogu dosta naučiti kroz interaktivne sadržaje o zrakoplovstvu, svemiru, ali i o našoj lijepoj zemlji i gradovima.

‘Autori većine putopisa na našim prostorima su muškarci. Imam osjećaj da su žene više samokritične’

“Ponekad pomislim – pa dosta je više putovanja, što još možeš vidjeti? A onda se dogode neke nevjerojatne situacije s ljudima i shvatim kako svaki put nešto novo naučim. Da ne govorim o stvaranju novih prijateljstava na putovanjima, upoznavanju kulture i povijesti i još brojnim stvarima. A možda dođe i inspiracija za pisanje nove knjige”, kaže naša sugovornica.

Podcast o knjigama koje se bave poslovnim i privatnim razvojem

Jasmina Mehić za sebe kaže da je stanovnica Zemlje, da je to njezin dom.

“Putujem otkad znam za sebe i imam dovoljno sredstava. Nisu to neka luksuzna putovanja. Nekome je prioritet novi automobil, a nekome su to putovanja. Mislim da ona jako oplemenjuju ako se ne svode samo na brzinski ‘tick the box’ i idem dalje. Volim putovati samostalno jer mi to ostavlja dovoljno prostora za fleksibilnost i stvari koje me zanimaju. Osim toga, volim upoznavati lokalnu kulturu, ljude s tih područja, naučiti što više o zemlji u kojoj boravim”, objašnjava naša sugovornica, koja je prije godinu dana pokrenula i podcast pod nazivom “BrainBooks”.

‘Prvobitno sam htjela napisati putopis, ali onda sam dobila želju prenijeti više od činjenica koje ljudi mogu naći na internetu’, ističe autorica | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

Vodi ga s kolegom, a bavi se različitim temama – od motivacije, kvalitetne komunikacije i pregovora, preko postizanja željenih rezultata do poslovnog razvoja.
“Prije više od godinu dana prijatelj i ja smo shvatili da čitamo slične knjige za koje zna manji broj ljudi ili uopće ne zna, a smatram da su jako bitne za poslovni i privatni razvoj. On je inače IT stručnjak u multinacionalnoj kompaniji AWS u Njemačkoj, u kojoj se koriste brojna znanja i metode iz tih knjiga. Htjeli smo s drugima podijeliti ta saznanja, i to baš s ljudima iz ove regije. Zato smo pokrenuli podcast na našem jeziku gdje na ležeran i jednostavan način govorimo o tim knjigama. Nadam se da smo neke potaknuli i na čitanje te korištenje nekih od alata. Vjerujem da su mnogi zainteresirani iako smo stalno bombardirani novim informacijama pa je teško držati korak sa svime. Ponekad nam u trčanju prođu godine da bismo onda shvatili da smo potrošili svoje vrijeme i fokus na pogrešne stvari. Planiramo uskoro napraviti i epizodu o poznatom autoru Adamu Grantu i njegovim knjigama u kojima piše o tome, ali i o našoj svrhovitosti unutar zajednice te koliko je ona bitna i za nas, ali i za društvo u cjelini. A da ne govorimo o obrazovanju. Možda je naš podcast doprinos zajednici u tom smjeru”, tumači Jasmina Mehić.

‘Kad znaš da moraš ići nekamo jer te nešto vuče’, stoji u uvodu naslovljenom ‘Ptica koja ne leti – umire’. I onda kreće putovanje kroz čarobnu Perziju | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

Na pitanje postoji li, po njezinu mišljenju, univerzalni recept za osmišljavanje održivog načina života, tako da pojedinac može istodobno funkcionirati kao koristan član zajednice, a ujedno i ostvariti dobrobit za sebe, odgovara kako je većina ljudi sve svjesnija toga koliko nam je svima Zemlja jedini dom, kao i da se naše male akcije odražavaju na sve nas.

“Čini mi se, bez obzira na to koliko govorimo neke negativne stvari o generaciji Z, da je to generacija koja nosi promjene, koja je sve više svjesna međusobne ovisnosti i važnosti ekoloških promjena. Ili sam previše optimist. S druge strane, baš smo i to obrađivali u epizodi o knjizi ‘Poriv’, koliko je važno da imamo neku svrhu u svom radu i zajednici, posebno kad smo se kao starija generacija već ostvarili u brojnim područjima – od poslovnog do privatnog života. U tim godinama često težimo da naš posao ima i ‘veću’ svrhu, a ne samo da se svodi na zarađivanje. A znamo da je starija generacija sad sve dominantnija na području Europe, Japana, Kine. I to treba iskoristiti na pravi način”, poručuje.

Jasmina Mehić kaže da je stanovnica Zemlje, da je to njezin dom i da putuje otkad zna za sebe | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

Prošle zime Jasmina Mehić ponovno je posjetila Indoneziju, Tajland i Filipine, gdje je kratko vrijeme i boravila. Ističe kako se na tim područjima znatno poboljšao standard lokalnog stanovništva.

“Neimaština je u nekim dijelovima i dalje prisutna, ali je puno bolje nego prije 12-13 godina. Novac od turizma, koji se u međuvremenu razvio, omogućava mnogima bolji život i daje priliku za obrazovanje djece iako je to još daleko od onoga kad uspoređujemo prosjek Europe s prosjekom tih zemalja. Ali da ne bude zabune, u tim zemljama postoji određeni broj izuzetno bogatih ljudi. Generalno, te zemlje grabe velikim koracima naprijed. O tome govorimo i u svom podcastu BrainBooks u epizodi ‘Faktologija’ – o izuzetnoj knjizi koja govori o navedenim trendovima”, kaže Jasmina Mehić te dodaje kako je znakovito bilo uočiti i trend promjene strukture turista:

Prošle zime Jasmina Mehić ponovno je posjetila i Tajland te ističe da novac od turizma utječe i na bolje obrazovanje | Foto: Privatni album Jasmine Mehić

“Prije bih u sjevernom Tajlandu više vidjela turiste iz Europe, a sada su većinom iz Azije. To sam primijetila i drugdje. Znamo i sami koliko je ojačao srednji sloj u Indiji i Kini. U Filipinima je, ovisno o regiji jer je to ogromna zemlja s više od 7000 otoka, uobičajeno vidjeti lokalne turiste. Usprkos problemima s kojima se suočavaju, smanjuju se stopa siromaštva i dohodovna nejednakost. Sigurno je i da novčana sredstva njihove dijaspore značajno doprinose gospodarstvu zemlje. Ali ponekad kad turizam postane najvažnija grana, kao na Baliju, onda kao u vrijeme Covida to postaje pogubno. Zato je bitna diverzifikacija, a jako dobar primer su Ujedinjeni Arapski Emirati.”

‘Knjiga ni je donijela i projekte kao to se suradnja s mulitmedijalnom kompanijom koja surađuje s muzejima’

Na posljednjem putovanju Filipini su joj bili otkriće, posebno otok Luzon.

“Žao mi je kad vidim koliko ljudi ima predrasuda prema radnicima koji dolaze iz te zemlje. Ali za sve treba vremena. To su izuzetno vrijedni ljudi koje je ekonomska situacija natjerala na te poteze, kao što su nekoć naši gastarbajteri išli na rad u Njemačku da bi osigurali bolju budućnost svojoj obitelji, iako im nije bilo lako”, zaključuje Jasmina Mehić.

‘Drago mi je vidjeti i da ima sve više žena koje putuju samostalno, kao i da sve hrabrije ustaju u obranu svojih prava’ | Foto: Privatni album Jasmine Mehić