Predstavnici šest država zapadnog Balkana prihvatili su u utorak na samitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, a BiH u zadnji je trenutak uoči samita prihvatila dokumente o  uspostavi “mini Schengena” u tom dijelu Europe.

U izjavi od osam točaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za nesmetani prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o podrijetlu i kvaliteti roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetano djelovanje tvrtki koje pružaju različite usluge.

Predviđen je i zajednički angažman na privlačenju investitora, smanjenje naknada na usluge plaćanja, potpora inovativnom ekosustavu i digitalnoj transformaciji, širenje internetske mreže s ciljem pokrivanja 95 posto kućanstava u svakoj državi, uvođenje 5G mobilne mreže te postupno smanjenje cijena roaminga unutar regije i s državama-članicama EU.

Zajedničko regionalno tržište koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju temeljit će se na pravilima i standardima EU, a ključni cilj tog projekta je približavanje Uniji s ciljem stvaranja pretpostavki potpune integracije.

Samit u Sofiji, koji je u on-line formatu održan u sklopu Berlinskog procesa, pokrenutog s ciljem jačanja suradnje između EU i šest država koje pretendiraju na članstvo, zbog pandemije je održan u online formatu, a na njemu je prihvaćen i akcijski plan za uspostavu zajedničkog tržišta te “Zelena agenda” za regiju.

“Znamo da akcijski plan za zajedničko regionalno tržište neće transformirati regiju preko noći ili u skladu s našim nadanjima. Postavljanje ambicioznih ciljeva, međutim, može biti od pomoći i ubrzati promjene ukoliko možemo raditi zajedno. Ova transformacija neće imati žrtava, samo koristi”, kazala je glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Pet država regije ranije su se suglasile s izjavom o zajedničkom tržištu te akcijskim planom za njegov razvitak u razdoblju od 2021. do 2024., no BiH je s tim kasnila praktično do zadnjeg trenutka jer se na Vijeću ministara BiH hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti hoće li, kao subjekti koji trebaju sudjelovati u provedbi odluka vezanih za te izjave, biti naznačeni i entiteti odnosno županije u Federaciji BiH.

Kako taj spor nije bilo moguće riješiti na razini Vijeća ministara ti su dokumenti u ponedjeljak proslijeđeni na razmatranje i usvajanje Predsjedništvu BiH, koje ih je odobrilo u utorak prijepodne   na telefonskoj sjednici, no u oskudnom priopćenju koje je nakon toga objavljeno nije pojašnjeno jesu li županije dobile mjesto kakvo su za njih tražili hrvatski ministri.

Projekt zajedničkog regionalnog tržišta ranije je dobio naziv “mini Schengen”, jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu suradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članicama Unije. Težište projekta za sada je na prometnoj i gospodarskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala i regiji.