Stanje u sigurnosti cestovnog prometa blago se poboljšava, ali i dalje raste broj nesreća (5 posto) i ozlijeđenih u prometnim nesrećama (2 posto)…

Hrvatska je 2024. godinu počela lošim stanjem sigurnosti cestovnog prometa. S 274 poginule osobe tijekom 2023. razmjerna je smrtnost na našim cestama bila 71 godišnje na milijun stanovnika (uzimajući realni broj stanovnika – 76) te su hrvatske ceste bile 51 posto pogibeljnije (realno 62 posto) od prosjeka Europske unije (47). Hrvatska je po najvažnijem pokazatelju sigurnosti cestovnog prometa bila na 24. mjestu među 27 zemlje EU-a. Lošije je stanje bilo jedino u Bugarskoj (82), Rumunjskoj (91) i Latviji (76).

Loše se stanje u 2024. počelo pogoršavati (!) te je nakon tri mjeseca na hrvatskim cestama bilo 10 posto više poginulih nego u istom razdoblju 2023., a na polugodištu čak 20 posto više. Prvog srpnja Hrvatska je, trenutačno, bila prometno najnesigurnija zemlja Europske unije!

Srećom, stanje sigurnosti cestovnog prometa u ljetnim se mjesecima počelo poboljšavati te se nakon osam mjeseci izjednačilo sa stanjem u 2023.  U rujnu je na hrvatskim cestama poginulo 19 osoba, 40 posto manje nego u lanjskom, te su u devet mjeseci ove godine poginule 182 osobe, u usporedbi sa 195 u istom razdoblju lani, dakle 6,7 posto manje.

To je ohrabrujuće, ali činjenica da je istodobno broj prometnih nesreća povećan za 5 posto, a broj ozlijeđenih osoba za 2 posto pokazuje da ipak ne možemo biti zadovoljni. Objašnjenje tog trenda je da su na našim cestama sve sigurnija vozila, premda se, paradoksalno, prosječna starost povećava! Dosegla je 14,8 godina, ali to znači da su vozila prosječno proizvedena 2009., dok su u prošloj godini bila prosječno iz 2008.  U tom su razdoblju bitno pooštreni kriteriju za ocjenu sigurnosti novih vozila Euro-NCAP.

Veća aktivna i pasivna sigurnost vozila, posebice ljeti kad je zbog turističkog prilijeva bitno smanjena prosječna starost vozila na hrvatskim cestama, doprinijeli su, uz povećan broj prometnih nesreća, smanjenju broja poginulih na našim cestama u devet mjeseci 2024., u usporedbi s istim razdobljem lani, ali i povećanju broja ozlijeđenih osoba. To pokazuje koliko je, uz ostale mjere, u Hrvatskoj važno poticati kupnju novih i sigurnih vozila, koja smanjuju broj prometnih nesreća i njihove posljedice.

Prijedlog nužnih mjera za povećanje sigurnosti na našim cestama:

1. Poticati kupnju i vožnju novih sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju starih nesigurnih vozila:
– za nova vozila s pet zvjezdica po sustavu sigurnosti Euro-NCAP ukinuti trošarinu (PPMV) i godišnji porez (do 10 godina starosti) te uvesti bonus od 25 posto na autoosiguranje od odgovornosti u prometu.
– za vozila starija od 10 godina uvesti malus na autoosiguranje, 50 posto s motorom snage od 85 kW (116 KS) i 100 posto s motorom snage od 110 kW (150 KS) i stražnjim pogonom.

2. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

3. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…