Luka Dubrovnik jedan je od stupova gospodarskog razvoja Grada Dubrovnika i cijele dubrovačke regije. Kao jedna od najvažnijih tvrtki u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Luka Dubrovnik ne samo da posluje uspješno i ostvaruje značajan prihod, već i osigurava veliki broj radnih mjesta. Na mjesec prosječno prihvati od 45 do 50 kruzera s desecima tisuća gostiju koji posjećuju grad, što drugim riječima znači da Luka Dubrovnik na svoje gatove tijekom godine prihvati i više od 400 kruzera iz cijeloga svijeta, osiguravajući tako Gradu respektabilan prihod od turizma. Naime, najveći dioničar koji posjeduje 48,65 posto udjela u tvrtki je Grad Dubrovnik, još 25,39 posto dionica ima Zagrebačka banka (skrbnički račun), Luka Dubrovnik posjeduje devet posto trezorskih dionica, još 2,75 posto u vlasništvu je Ugostiteljsko-turističkog društva „Ragusa“ koje je u većinskom vlasništvu Grada, a preostalih oko 14 posto dionica je u rukama malih dioničara, pretežito bivših i sadašnjih zaposlenika. I upravo kroz „ruke“ 70 zaposlenika Luke Dubrovnik prođe svaki od tih golemih brodova koji zahtijevaju visoku razinu usluge. Prvi čovjek Luke Dubrovnik, predsjednik Uprave Željko Raguž, u intervjuu za Nacional ispričao je s kakvim se sve izazovima susretao tijekom posljednjih šest godina koliko je na čelu tvrtke i kakvi ga sve planovi i projekti čekaju u budućnosti.

NACIONAL: Punih ste šest godina na čelu Luke Dubrovnik. Kad se danas osvrnete na tih šest godina, što su vam bili najveći izazovi s kojima ste se suočili na početku, odnosno po dolasku u Luku, i kako ste ih uspjeli savladati?

Moram priznati da je Luka Dubrovnik i prije mog dolaska na mjesto predsjednika Uprave bila stabilna i dobro je poslovala. U trenutku mojeg dolaska 2018. godine financijska situacija u tvrtki je bila dobra, no međuljudski odnosi su bili na vrlo niskoj razini. Vjerujem da smo taj problem kroz pojedinačne razgovore sa svakim djelatnikom uspjeli riješiti i da smo stvorili tim zadovoljnih djelatnika koji nema limite i nepremostive prepreke. Uostalom, to najbolje potvrđuju i naši dobri poslovni rezultati i u potpunosti ispunjeni poslovni planovi. Uspjeli smo čak i onaj najzahtjevniji period trajanja pandemije, kada u Luku nije pristao niti jedan kruzer, proći relativno dobro, bez gubitaka i na pozitivnoj nuli. I sada, nažalost, bilježimo smanjeni broj dolazaka megajahti i to prvenstveno zbog rata u Ukrajini jer je značajan dio tih jahti bio u vlasništvu ruskih državljana. No bez obzira na teškoće, kad podvučemo crtu pod protekle godine ja sam u potpunosti zadovoljan našim poslovanjem.

NACIONAL: Kakvi su vam bili planovi na početku rada i što se od tih planova ispunilo, a što je još ostalo za realizirati?

Moj je cilj bio da svaki segment poslovanja zajedno, kao kolektiv, dovedemo na veću razinu i to smo uspjeli sa svim odjelima počevši od odjela priveza i odveza, operative, radione i parking službe. Obnovili smo do tada zastarjeli vozni park, modernizirali smo i automatizirali parking, uložili smo značajna sredstva u ljude, lučku infrastrukturu i informatičke programe, čime stvaramo daljnje temelje za uspješnu budućnost. Ono što je ostalo za dovršiti jest naš veliki budući projekt novog lučkog terminala. To je, uz već realiziranu gradnju Pelješkog mosta i terminala u Zračnoj luci Dubrovnik, treći najveći infrastrukturni projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. MI smo sa svoje strane učinili sve na pripremi projekta, sada čekamo suglasnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva financija. Kad te suglasnosti stignu, možemo krenuti s realizacijom projekta. To bi bila kruna poslovanja Luke Dubrovnik.

‘Kapaciteti Luke Dubrovnik su ispunjeni do maksimuma’, kaže Željko Raguž. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kako biste ocijenili poslovanje Luke Dubrovnik u proteklim godinama?

Moje je najveće zadovoljstvo kad su djelatnici zadovoljni i kada dioničari dobiju svoje dividende. Dobro upravljanje pokazuje se kroz iznimno dobre turističke i financijske rezultate. Prikaz temeljnih pokazatelja poslovanja tvrtke govori da Luka, osim što je efikasna i likvidna, 90 posto svojih obveza financira iz vlastitih sredstava, što nam omogućuje zavidni financijski položaj. Prošle godine, unatoč utjecaju globalne inflacije te i dalje prisutnom sukobu u Ukrajini i nestabilnostima na Bliskom istoku, glavna turistička sezona ostvarila je iznimno dobre rezultate, čak i iznad planiranih. Rezultati su bili slični onima iz rekordne 2019. godine. Novi lučki terminal koji planiramo izgraditi omogućit će nam da postanemo „home port“ destinacija, odnosno matična luka polaska i povratka kruzera, što bi se odrazilo na cjelokupnu lokalnu zajednicu kao i na većinu gospodarskih subjekata u ovom dijelu Hrvatske.

NACIONAL: Luka Dubrovnik je deseta svjetska i treća mediteranska luka po broju putnika na jednodnevnim posjetima na kružnim putovanjima. To drugim riječima znači veliki broj putnika i kruzera koji godišnje pristaju u Luci. Kako Luka i infrastrukturno i ljudstvom uspijeva zadovoljiti visoke zahtjeve tih plovećih hotela i s kojim se problemima pritom najviše susrećete?

Luka Dubrovnik je od iznimne važnosti za grad Dubrovnik i lokalnu zajednicu u kojoj turizam ima primarni značaj u gospodarskom razvoju, a zbog svog strateškog položaja postaje nezaobilaznom poveznicom Jadrana, Mediterana i srednje Europe. Najznačajnija smo destinacija brodova na kružnim putovanjima na hrvatskom dijelu Jadrana, a prema posjećenosti smo u samom vrhu na Mediteranu te je u fazi progresivnog rasta. Da bismo kvalitetno prihvatili i servisirali sve kruzere koji nam dolaze, najvažnije je dobro ih rasporediti u dolasku. Prije 10-ak godina imali smo gotovo jednak broj kruzera koji su pristizali u grad kao što ih pristiže i danas, no tada su svi bili nabijeni u svega četiri mjeseca turističke sezone, pa se događalo da u istom danu u Luku pristanu tri ili četiri velika kruzera . Zbog toga je grad trpio strašne gužve i ta dinamika bila je loša ne samo za kruzere i goste, već i za domicilno stanovništvo. Danas je posve druga priča. Jednak broj kruzera raspoređen je na gotovo 10 mjeseci sezone, a u gradu u istom trenutku može biti najviše 4500 turista. To je projekt koji je uveo Grad Dubrovnik pod nazivom „Respect the City“, odnosno „Poštujmo grad“. Važna odrednica toga projekta je upravo i Luka Dubrovnik, jer mi, kako bismo ispoštovali pravilo maksimalnog broja od 4500 turista u istom trenutku u gradu, u isto vrijeme možemo primiti najviše dva veća ili tri manja kruzera.

NACIONAL: Je li projekt „Poštujmo grad“ olakšao suživot Dubrovčana i kruzera?

Svakako jest. No moram priznati da jedan dio Dubrovčana ne gleda blagonaklono na goste s kruzera, prigovarajući da samo stvaraju gužvu, a malo troše. No podaci prikupljeni od tih gostiju s kruzera pokazuju da će 20-ak posto tih gostiju koji su ove godine u gradu ostali nekoliko sati, biti toliko oduševljeno gradom da će se iduće godine vratiti s cijelom obitelji i ostati u Dubrovniku tri ili više dana. Pa ako imamo 700.000 gostiju s kružnih putovanja koji su tijekom godine posjetili Dubrovnik, onda je lako izračunati da će se iduće godine njih najmanje 130.000 ili 140.000 vratiti i ostati duže, a time i potrošiti više. Dio njih vrlo vjerojatno će i odsjesti u apartmanima nekog od protivnika kruzera.

NACIONAL: Luka Dubrovnik nedavno je dobila vrijedno priznanje. Dobitnik je nagrade Zlatna bilanca u čak dvije kategorije: za najuspješnijeg dugovječnog poduzetnika i najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti Prijevoz i skladištenje. To je potvrda uspješnog poslovanja. Jeste li vi zadovoljni i što se moglo bolje učiniti?

Ne samo da sam zadovoljan, nego sam i izuzetno ponosan na to vrijedno priznanje. Za razliku od nekih drugih nagrada koje gledaju samo jedan segment poslovanja, ovdje su vrlo jasni kriteriji, njih devet, koje morate ispuniti da biste se uopće kandidirali. I svaka tvrtka dobro zna zbog čega je nagradu dobila. Ovdje se gledaju svi parametri poslovanja, od ukupne dobiti, prometa, likvidnosti, plaća zaposlenika i mnogih drugih. Mi smo jedini koji smo za 2023. dobili nagrade u dvije kategorije. Stoga treba zahvaliti svim djelatnicima Luke Dubrovnik bez kojih ispunjenje kriterija ne bi bilo moguće, ali i Gradu Dubrovniku na podršci. Ove su nam nagrade svakako čast, ali i obaveza da nastavimo istim putem kako bismo narednih godina bili jednako uspješni.

NACIONAL: Kakvi su planovi? Postoje li projekti za godine koje dolaze i kakvi su to projekti?

Naši su kapaciteti već ovoga trena ispunjeni do maksimuma, odnosno prihodi od priveza brodova, naplate parkinga i pružanja svih ostalih usluga su iskorišteni u potpunosti. Naš je cilj kvaliteta, a ne kvantiteta. Drugim riječima, nije nam cilj povećanje broja kruzera, već isključivo povećanje kvalitete prihvata kruzera i gostiju. Upravo zato nam je novi terminal nužan. To je veliki plan za koji smo mi u potpunosti i financijski i logistički spremni, čekamo samo odobrenja resornih ministarstava za koja se nadam da će stići uskoro. A onda krećemo u realizaciju i vjerujem da ćemo vrlo brzo razgovarati o početku gradnje i rokovima dovršetka. Kad dovršimo terminal postat ćemo doista „home port“, odnosno početna luka ukrcaja i iskrcaja gostiju, a to onda znači i posao za taksi prijevoznike, autobusne tvrtke, ugostitelje, iznajmljivače u privatnom smještaju, hotelske kuće i sve ostale prateće uslužne djelatnosti. A od toga onda koristi ima i cijeli Grad Dubrovnik.

Tekst se objavljuje u suradnji s lukom dubrovnik