Prometni kaos u Zagrebu, koji je kulminirao proteklih dana, objektivno je uvjetovan, ali i posljedica lošeg upravljanja gradskim prometom, posebice u protekle tri godine
Broj vozila u gradskom prometu u proteklih se deset godina povećao za više od 30 posto, što je loše stanje u cestovnom prometu, zbog manjkave prometne mreže, s premalo denivelacija pruge koja presijeca grad, mostova preko Save, nedostatka sjeverne obilaznice i nekontrolirane stambene izgradnje koja kompromitira izgradnju cestovnih poveznica, te vršno preopterećenog i neučinkovitog javnog prometa, učinila gorom.
Nažalost, aktualna gradska vlast pokazala je kako loše i gore stanje u zagrebačkom gradskom prometu može biti najgore, čemu upravo svjedočimo. Nestručno i nekompetentno upravljanje gradskim prometom, nažalost uz potporu službene “prometne struke”, koja profitira od pogrešno određenih prioriteta i projekata dovelo je kaosa u gradskom prometu. Izravne i neizravne štete za građane, gospodarstvo, turizma… su goleme, neprocjenjive.
Veliki problemi, nažalost nisu došli zbog jednog, nego niza uzroka, u negativnoj sinergiji, što je rezultiralo prometnim kaosom, koji će potrajati, odnosno ponavljati se ako ne stanje ne počne sustavno poboljšavati. Stanje u zagrebačkom prometu dugoročno se treba poboljšavati rješavanjem sljedećih problema:
1. Loša prometna strategija i prioriteti u poboljšanju gradskog prometa
Problemi zbog izostanka kvalitetne prometne strategije upravo su kulminirali. Trebala bi se temeljiti na smanjenju broja vozila u širem središtu i poboljšanju prometa u gradu. Broj vozila u prometu treba raditi dugoročnim izmještanjem svih državnih i gradskih službi te medicinskih ustanova i velikih sportskih objekata iz šireg gradskog središta.
Treba poticati rad od kuće, poslovanje dostavnih službi, taksija i dijeljenja automobila te graditi podzemne i nadzemne garaže, kvartovske garaže te čvorna parkirališta kao temelj Park& Ride sustava.
Posebno treba poticati mikroprijevoz na dva kotača i pješačenje, ali ne nauštrb postojećih, već potkapacitiranih gradskih cesta, nego stvaranjem novih prometnih mogućnosti.
Za poboljšanje gradskih mogućnosti prvenstveno treba izgraditi mostove u području Jaruna i Bundeka, Špansko i Malešnicu sa središtem dodatno spojiti produženjem ulice Ivane Brlić-Mažuranić na istok u pravcu Baštijanlove, Mandlovu i Branimirovu denivelirano s prugom s Vukovarskom i Domovinskim mostom, izgraditi sjevernu obilaznicu, napraviti bolju sinergiju željezničkog i tramvajskog prometa.
Tek kad se uspostavi balans propusne moći i opterećenja prometnica, u središtu i širem okruženju pomoći će mjere adaptivnog upravljanja prometnica i “pametnih” semafora
PROMETNI KOLAPS Dosta vam je kolona i čekanja? Pripremite se, još dugo će biti naša realnost
2. Loše upravljanje javnim gradskim prometom
Smanjen broj autobusa i tramvajskih kompozicija u prometu, što stvara neredovitost u prometovanju i smanjuje privlačnost javnog prijevoza za građane, posljedica je lošeg održavanja, a iskakanja iz tračnica posljedica su preopterećenosti kompozicija, zbog smanjene frekvencije polazaka tramvaja i lošeg održavanja tračnica.
3. Loše ugovoreni, planirani i izvođeni radovi na gradskim prometnicama
Neiskustvo i nestručnost aktualne gradske uprave, odnosno prometnog sektora, najbolje se vidi po planiranju, ugovaranju i izvođenju radova na prometnicama. Nakon katastrofalnog tsunamija u Fukushimi Japanci su bitne prometnice obnovili u dva tjedna (!), a u Zagrebu će za obnovu Jadranskog mosta trebati možda dvije godine.
Svi ostali sanacijski radovi trebali su biti gotovi preko ljeta te je trebalo voditi računa da se istodobno ne obnavljaju glavni i alternativni pravci. Proces javne nabave otežava poslove, ali i tu pomaže dobra pravna potpora te stručnost i odgovornost za javni interes. Poslove održavanja i sanacije gradskih prometnica trebalo je kvalitetno ugovoriti, s obvezom organiziranja rada u tri smjene i odštetnim klauzulama u slučaju kašnjenja, kako izvođač radova ne bi nonšalantno kasnio (građani svjedoče o gradilištima s ogradama i signalizacijom, a bez radnika) te osigurati kontrolu i nadzor obavljanja poslova.
Aktualna gradska vlast snosi odgovornost što su istodobno zatvoreni praktički svi sjeverni alternativni prometni pravci, koji mogu rasteretiti promet kroz šire središte Zagreba.
4. Odgađanje izgradnje Jarunskog mosta
Aktualna gradska vlast je 2021. zatekla gotove planove za izgradnju najvažnijeg zagrebačkog prometnog projekta i više od dvije godine ga pasivizirala. To treba biti glavni prioritet u svim budućim planovima za rješavanje prometa u Zagrebu, jer bi doprinio rasterećenju glavnih uzdužnih i poprečnih prometnih pravaca, posebice Slavonske Avenije, Jadranskog mosta, Remetinečkog rotora te bi se bitno poboljšala prometna komunikacija istok-zapad te osigurale nove razvojne mogućnosti za jugozapadni dio Zagreba sa sinergijskim učinkom na promet u gradu (prebacivanje medicinskih sadržaja iz središta u kompleks sveučilišne bolnice Blato).
5. Nekontrolirano širenje biciklističkih staza i pješačkih zona nauštrb cestovnih prometnica i traka
Postojeći prometni resursi u gradu trebaju se optimalno koristiti, a uvođenje biciklističkih staza i pješačkih zona ne smije se raditi nauštrb bitnih cestovnih pravaca, kao što je napravljeno u ulici Gjure Deželića, Masarykovoj i zatvaranjem Tesline ulice, čime je kompromitirana i presječena jedna od tri jedine poveznice zapad-istok te zatvaranjem Stare Vlaške, što je multipliciralo gužve na pravcu Ksaver-Medvešćak-Pavelićeva i dodatno povećalo gužve na Zelenom valu, kojem je gužve već povećalo sužavanje i presijecanje sjeverne poveznice.
I onda “prometna struka” kaže kako je problem u starim analognim semaforima (koji u postojećim uvjetima dobro reguliraju promet, op.a.), ne bi li ih se zamijenilo “pametnim”, premda bi u prezagušenom prometu od njih bilo više štete nego koristi.
Komentari