Prošloga tjedna poplavljen je velik dio Hrvatske i mnogi su gradovi, osobito u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, pretrpjeli ogromnu materijalnu štetu, dok se u Zagorsko-krapinskoj županiji iz dana u dan otvaraju nova klizišta. Iako premijer i njegovi ministri tvrde da su to posljedice klimatskih promjena, kao i uvijek kada se dogode prirodne katastrofe postavlja se pitanje inertnosti države koja ne ulaže dovoljno u preventivu, održavanje i čišćenje rijeka te izgradnju nasipa i retencija. S druge strane, premijer i dalje inzistira na novom paketu porezne reforme kojim bi se ukinuo prirez, što će najviše pogoditi velike gradove i županije u kojima HDZ nije na vlasti. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa Željkom Kolarom, krapinsko-zagorskim županom iz redova SDP-a,  koji upravo odrađuje svoj treći mandat. Geodet po struci, Kolar je dugogodišnji član SDP-a. Godine 2009. izabran je za gradonačelnika Klanjca, a 2011. postao je saborski zastupnik. Prvi put je za župana Krapinsko-zagorske županije izabran 2013., također u prvom krugu, i otad je uvjerljivi pobjednik na lokalnim izborima. Bio je i jedan od protukandidata Peđi Grbinu na unutarstranačkim izborima za predsjednika SDP-a te je izgubio u drugom krugu.

NACIONAL: Prošlog su tjedna članovi Domovinskog pokreta u Kumrovcu uz taktove domoljubnih budnica ceradom prekrili Titov spomenik te položili vijence i zapalili svijeće u spomen na sve žrtve jugoslavenskog totalitarnog režima. Kako komentirate taj čin? 

Hrvatska je demokratska zemalja u kojoj je osigurana sloboda govora i gdje svatko ima pravo izreći svoje mišljenje. No postoje pojedinci koji svom silom žele da se o njima piše, da dođu u medije. Neki su na tom putu kreativniji, a neki malo manje. U svakom slučaju, riječ je o neprimjerenom performansu koji je izvela grupica ljudi u prostoru muzeja, izvan radnog vremena muzeja, ušavši neovlašteno unutra. Moje političko mišljenje i njihovo se razlikuju, a javnost neka da ocjenu što misli o tome.

NACIONAL: Posljednjih dana svjedočimo katastrofalnim posljedicama poplava. Kao što je poznato, hrvatskim rijekama i vodama upravljaju Hrvatske vode, koje se izdašno financiraju od raznih nameta. Međutim, prema ocjenama stručnjaka, ali i stanovnika koji žive na područjima uz rijeke, hrvatske rijeke su zapuštene, ne odmuljava se dno, ne grade se nasipi, ne čiste se brane… Kako je moguće da to nitko ne kontrolira?

To je pitanje koje nije jednostavno. U igri je mnogo stvari. S jedne strane, neupitne su klimatske promjene do kojih je doveo čovjek i zbog kojih se i događaju ovakvi ekstremni vremenski uvjeti. No neke stvari se mogu predvidjeti, neke i ne. U posljednjih nekoliko godina je vidljivo da retencije ili nasipi koji su projektirani 2015. ili 2016. godine prema stoljetnim rekordima više nisu funkcionalni jer su se rijeke dignule iznad tih rekordnih visina. Činjenica jest da se na prevenciji radilo nedovoljno, kao i da su se neki radovi započeli, trajali dvije godine i da nisu završeni – poput onog nasipa u Sisku, koji se urušio. S druge strane, mi smo nekada na Sutli vadili šljunak i tako održavali korito, a sada to više ne smijemo jer je Sutla ušla u Program Natura 2000. godine. I sada Sutla plavi okolna naselja. Nema nikakve sumnje da moramo puno više ulagati u nasipe, u izradu retencija i kanala. Evo, mi smo retencijom Burnjak u Gornjoj Stubici doslovce spasili Stubičke toplice i Donju Stubicu od poplave. Ima još sličnih primjera, a to su bile velike investicije u koje treba ulagati i dalje, kao i u zaštitu od poplava općenito. No s druge strane, moram i to reći,  iako nije popularno, postoji niz objekata koji su bespravno izgrađeni na vodozaštitnom području. Da imam te ovlasti i mogućnosti, ja bih radije iselio te ljude i u dogovoru s njima dao im zamjenske objekte na drugoj lokaciji jer sredstva koja treba uložiti da bi se zaštitio taj dio su stostruko veća.

NACIONAL: Premijer je obišao poplavljena područja i zaključio kako je nama zapravo još i dobro. Poručio je građanima da guglaju i uvjere se kako je u Italiji. I inače se političari dođu poslikati na nastradala područja i onda ništa. Kako to komentirate?

Takva izjava premijera bila je potpuno nepotrebna. Jer on je premijer Hrvatske, a ne premijer Italije. I nema nikakve potrebe da komentira situaciju na takav način. Mi smo imali klizište u Jesenju, na koje je sa mnom došao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. E sad, nije dobro kada dužnosnici dođu, nije dobro ako ne dođu. Ja sam uvijek za to da se ide na teren, među ljude, i iz prve ruke čuju problemi. Neka me iskritiziraju i neka mi kažu što žele. To je moja obveza jer, ako ne vidite što se događa na terenu, kako ćete donositi prave odluke?

NACIONAL: Koliko je ozbiljna situacija s klizištima u Zagorju?

Posljednja 72 sata nama se otvorilo 67 novih klizišta. Od toga smo dvije obitelji morali iseliti iz njihovih kuća, iz sata u sat dobivam obavijesti o novim klizištima, neke županijske ceste su se urušile i morali smo ih zatvoriti. Nismo uspjeli u roku od 48 sati otvoriti alternativne putove jer je toliko blata i vode da mehanizacija ne može proći. Ali za klizišta na žalost nema preventive ni lijeka. Sastav tla je takav kakav jest i iako mi svake godine ulažemo ogromna sredstva u sanacija klizišta, to još uvijek nije dovoljno. Trebalo bi kroz prostorne planove dobro ocijeniti gdje su potencijalna klizišta i tamo zabraniti gradnju, a kada se grade prometnice posebno voditi brigu o odvodnji, a kada se ulazi u brijeg, dobro ga osigurati škarpama. Vjerujem da će nam država pomoći u saniranju nastale štete. No to su dugi procesi, mora se izvršiti sondiranje tla, statičari i građevinci moraju napraviti projekte, a za sve to treba najmanje šest do osam mjeseci. Bolje da ljudima kažemo istinu, pa makar bila i loša.

NACIONAL: Premijer je 1. svibnja najavio novi paket poreznih reformi koji, među ostalim, predviđa i ukidanje prireza, što bi itekako osjetile jedinice lokalne samouprave. Već su se čuli komentari kako od četiri najveća hrvatska grada HDZ ima vlast samo u jednom, a to je Osijek, pa se ovaj plan može tumačiti i kao udarac na gradonačelnike iz redova opozicije, osobito na Zagreb. Kako to komentirate? 

Ja nisam inače sklon teorijama zavjere, ali nepobitno je da ulazimo u izbornu godinu i da se hvataju pozicije, kao i da je vladajuća stranka u poziciji da vuče poteze za koje smatra da će većem dijelu biračkog tijela ići u korist…

NACIONAL: Pa, prilično ste benevolentni…

Ja samo kažem onako kako jest i nastojim biti realan. I nisam populist. Ako je nešto dobro, ja ću reći da je dobro, ako je loše, isto tako. I mislim da bi na taj način komunikacija u javnom prostoru bila puno jednostavnija i primjerenija. A ako mene pitate, ja apsolutno podržavam namjeru Vlade da se povećaju plaće građana Republike Hrvatske, ali ne na račun jedinica lokalne samouprave. Strogo sam protiv da se diraju bilo kakvi izvorni prihodi gradova ili općina. Republika Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih država što se tiče poreznog sustava. Ako se ovo doista provede i ukine prirez, bit će još centraliziranija i mislim da je to loše. To sigurno nije dobar potez, osobito ako se pogledaju prvi izračuni na temelju šturih informacija koje imamo, a koji pokazuju da će povišice plaća u tom slučaju biti minimalne.

NACIONAL: Kako bi se to konkretno odrazilo na gradove u Krapinsko-zagorskoj županiji? 

S jedne strane, imamo Krapinu, koja nema prirez, a s druge Klanjec i Stubicu, koji imaju prirez od 10 posto. To znači da bi se samo u Klanjcu i Stubici ljudima povećale plaće, a u Krapini ne. U Krapini je na vlasti HDZ, a u Klanjcu i Stubici SDP. No činjenica jest da je od velikih gradova HDZ na vlasti jedino u Osijeku, dok su u Zagrebu, Rijeci i Splitu na vlasti neke druge opcije. Duboko sam uvjeren da ovog ukidanja prireza, da su gradonačelnici tih gradova iz redova HDZ-a, ne bi bilo.

‘Ja sam osvojio svoj mandat u Saboru, koji je u mirovanju, zato što nije kompatibilan s funkcijom župana. Ali ja sam tako izabrao’, rekao je župan Željko Kolar novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Premijer i ministar financija nude svoja prilično dubiozna objašnjenja…

Ministar financija kaže da su se povećali prihodi općinama i gradovima i da ima prostora da se njima smanje prihodi. A povećali su se zato što su porasle plaće, a s obzirom na to da je osnovni prihod lokalne samouprave porez na dohodak, logično da je rastao i njihov proračun. Međutim, u međuvremenu je rastao PDV, a i inflacija. Strahovito su rasle cijene usluga, građevinskih radova i proizvoda i ono što smo mi, na primjer, u investicijskom ciklusu planirali da će koštati 54 milijuna eura sada košta 72. Država je ubrala PDV od 25 posto na 72 milijuna, a ne na 54. Logično da im se blagajna puni i nije mi jasan razlog zbog čega država nije posegnula u svoje prihode, a ne da uzima jedinicama lokalne samouprave. Inače, općine mogu uvesti prirez do 10 posto, gradovi ispod 30 tisuća stanovnika do 12 posto, iznad 30 tisuća stanovnika do 15 posto i grad Zagreb do 18 posto. Ta sredstva se strogo namjenski troše za izgradnju infrastrukture. Mi smo u Klanjcu i prije nego što sam bio gradonačelnik  raspisali referendum za prirez za izgradnju sportske dvorane. Građani su za to glasali i mi smo tu dvoranu izgradili. Nakon toga smo išli i s drugim referendumom za izgradnju infrastrukture i sada imamo 99-postotnu pokrivenost vodoopskrbe i plina. A gradovi koji to nisu napravili  sisali su državnu sisu, odnosno državni proračun. Sada na neki način kažnjavamo te gradonačelnike i načelnike koji su razvijali infrastrukturu. Da bi zadržali taj standard ulaganja u vrtiće, školu, infrastrukturu, pa i u civilne udruge, morat će negdje nadoknaditi.

NACIONAL:  Premijer tvrdi da će to lokalna samouprava moći iz poreza na dohodak…

Taj porez ima dva razreda – od 20 i 30 posto – ali mi sad ne znamo kolika će stvarno biti mogućnost povećanja tih stopa. Bilo bi prirodno da Vlada, ako se odlučuje za jedan takav potez, to iskomunicira sa Zajednicom županija, Udrugom gradova ili Udrugom općina, da se vidi što to država nudi kao kompenzacijske mjere. Ovo nije iskomunicirano ni sa kime i zato je i izazvalo veliki otpor. A osim toga nema ni smisla. Isto tako, ako na primjer napravite analizu mjera oslobađanja poreza za mlade od 25 do 30 godina, opet je to učinjeno na račun lokalne i regionalne samouprave. Zato pozivam Vladu da kada kreće u poreznu reformu zagrabi u državnu kasu, ona je puno bogatija od proračuna gradova, općina i županija.

NACIONAL: Čini se da je HDZ-u jedino u interesu da mu gradonačelnici i župani dolaze na noge i velikog vođu mole državni novac za projekte?

Čuo sam da se na sjednici Predsjedništva HDZ-a pobunio gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, inače predsjednik Udruge gradova. Znači da ni sa Željkom to nije bilo iskomunicirano. Dakle, moj načelni stav je da treba učiniti sve da podignemo plaće ljudima jer je inflacija ogromna, ali ne na ovaj način. Uostalom, SDP je bio vrlo aktivan u Saboru i predložio je četiri protuinflacijske mjere i za dobar dio toga moram priznati da je Vlada kroz neke svoje mjere to i prihvatila. Što je nama, naravno, bilo drago.

NACIONAL: Smeta li vam što niste prepoznatljivi široj javnosti na nacionalnoj razini?

Ne. Ja sam župan Krapinsko-zagorske županije, djelujem na regionalnoj razini, a nacionalni mediji prate regionalnu politiku samo ako su u pitanju prirodne katastrofe ili ako izbije neka afera. S obzirom na to da nema nekih afera koje se vežu uz mene, onda me nema ni u medijima. Kad radite dobar posao ili realizirate neke odlične projekte, to medije uglavnom ne zanima. Na žalost. To je realnost, ja s time nemam problema. Ako želite biti nacionalno prepoznatljivi, onda se morate na nacionalnoj razini i baviti politikom. Dakle, biti ministar, biti predsjednik stranke ili biti u Saboru. Doduše, ja sam osvojio svoj mandat u Saboru, koji je u mirovanju, zato što nije kompatibilan s funkcijom župana. Ali ja sam tako izabrao. Izvršna vlast bliža je mom temperamentu i lakše je mjeriti ono što ste konkretno odradili. Meni je to puno dinamičnije i puno interesantnije.

NACIONAL: Ali vi ste željeli postati predsjednik stranke, bili ste jedan od protukandidata Peđi Grbinu na unutarstranačkim izborima za predsjednika SDP– i izgubili ste u drugom krugu. U kakvim ste danas odnosima s njim?

S predsjednikom stranke imam vrlo korektne odnose. Ne mogu reći da sam u najužem krugu njegovih ljudi. Naime, ja nisam član Predsjedništva jer sam se kandidirao samo za predsjednika stranke i nisam imao ambicija za neke alibi-položaje. Moj motiv ulaska u kampanju koja je bila već daleko odmakla bio je isključivo da pošaljem poruku kako smatram da SDP treba ostati jedinstven i da zbog privatnih netrpeljivosti ne smije stradati stranka, kao i da se protivim tome da moji bivši stranački kolege i prijatelji koji su sada u Socijaldemokratima izađu iz kluba i da sada imamo dvije stranke. Naime, dovoljno je vremena prošlo da mogu reći kako je moj tim tada zaključio kako je objektivno nemoguće sustići prednost koju je Peđa u ta dva mjeseca, koliko je krenuo prije u kampanju, već imao. Ali ja sam tada mislio da kao čovjek koji može sa svakim razgovarati mogu održati stranku na okupu.

NACIONAL: Mislite li i dalje da ste mogli bolje homogenizirati stranku od njega? 

Ja sam siguran da ne bi došlo do ovakvog raskola, uslijed kojeg je najveći opozicijski klub postala stranka Socijaldemokrati. Možda bi neki pojedinci morali otići, ali to bi sigurno bila puno manja šteta od ove koja se dogodila. No ja s predsjednikom održavam vrlo korektne kontakte. Koliko god mene stranka treba, ja sam tu. Inače, moj fokus je na županiji. Do sada sam uvijek dobivao izbore u prvom krugu, bez obzira na to koliko imao protukandidata. A to znači da ljudi ipak biraju osobu, a ne samo stranku, i da žele znati kome će dati svoj glas.

NACIONAL: Osim vas, jedini župan iz redova SDP-a je Zlatko Komadina. U medijima se sve više spekulira da će on uskoro napustiti SDP i zajedno s Matijom Posavcem priključiti se šibensko-kninskom županu Marku Jeliću i njegovoj stranci AP – Akciji za promjene. Kako to komentirate? 

Moram priznati da ne mogu zamisliti kombinaciju u kojoj bi ova trojica mojih kolega zajedno nastupili na izborima. Zlatko je doajen socijaldemokracije i SDP-a u Republici Hrvatskoj i njegov politički put ne možete razdvojiti od SDP-a. Po meni, Zlatko bi sam sebi pljunuo u zdjelu iz koje je jeo da tako nešto napravi. Ne mogu si uopće predočiti takav scenarij. Da nakon toliko godina koliko je predstavljao SDP i bio jedan od simbola SDP-a, nakon što je gotovo 15 godina bio potpredsjednik stranke na nacionalnoj razini, nakon šestog mandata župana Primorsko-goranske županije napusti stranku i krene s nekim drugim. Naime, ti ljudi su u županiji glasali za lijevu opciju – dakle za SDP, a naravno i za Zlatka Komadinu. Zlatko Komadina je potreban SDP-u, ali je i SDP potreban Komadini. Ako je odlučio da ne ide na sljedeći mandat župana, onda ga vidim kao zastupnika u saborskim klupama, gdje svojim argumentima i iskustvom čvrsto brani vrijednosti i stavove SDP-a.

NACIONAL: Jeste li razgovarali s njim o tome?

Često se čujemo, ali ovo nije bila tema. Sreli smo se prije nekoliko tjedana u Opatiji na obilježavanju 20. obljetnice Zajednice županija i kad sam to usput u prolazu s njim prokomentirao, to je bilo više odmahivanje rukom nego neki ozbiljan komentar.

NACIONAL: Komadini prigovaraju da malo predobro surađuje s Vladom. Kako izgleda vaša suradnja s Vladom? Nedavno ste izjavili kako ste devet puta zvali ministra Butkovića da vas posjeti, pa nikako…Naime, on je najavio radove na brzoj cesti Varaždin-Ivanec-Krapina, a vi ste izrazili nezadovoljstvo time da dvije županije taj projekt ne provode istom dinamikom…

Da, točno, pozvao sam ministra Butkovića devet puta da dođe u posjet Krapinsko-zagorskoj županiji i još uvijek se nije odazvao. U međuvremenu sam bio na sastanku kod njega nekoliko puta u kabinetu i kad god se nađemo i vidimo, vrlo srdačno razgovaramo, čak i solidno surađujemo, Ali nikako da presiječe i dođe u našu županiju. Ne znam boji li se klizišta, ali u Zagorje ga ne mogu dobiti nikada. A što se tiče brze ceste Varaždin-Ivanec-Krapina, ja sam jako sretan što radovi brzo napreduju na području Varaždinske županije, gdje je HDZ na vlasti. Ali čak i ministar mora shvatiti da se u dvije županije mora raditi istom brzinom kako bi se brza cesta završila. Mi smo sada u situaciji da još nismo odredili konačnu trasu, a na području Varaždinske županije već su izabrani izvođači za pojedine dijelove trase. To dokazuje da se nije s istim žarom krenulo u izgradnju autoceste s jedne i druge strane, a to su činjenice koje su nepobitne. Dogovorili smo da ćemo u roku 15 dana, koji su doduše prošli, održati zajednički sastanak s direktorom Hrvatskih autocesta, da krenemo u ubrzano projektiranje. Vjerujem da bi i HDZ-u u izbornoj godini završeni infrastrukturni projekti u Krapinsko-zagorskoj županiji dobro došli.

NACIONAL: Nedavno vas je posjetio ministar graditeljstva Branko Bačić i svečano najavio početak obnove tri godine nakon potresa. Što je u te tri godine uopće napravljeno, koliko kuća je stradalo i koliko ljudi još uvijek živi u kontejnerima?

Ja inače imam princip da ljudsku nesreću ne koristim za dnevnu politiku, pa neću ni sad. I sam premijer je rekao da je obnova nestvarno spora, za što su, naravno, krivi Vlada i nadležna ministarstva. Za to nema opravdanja i točka. Ono što je činjenica jest da su izmjena Zakona i ukidanje Fonda za obnovu omogućili ubrzavanje procedure i smanjenje birokracije i papirologije. Mi smo na području Krapinsko-zagorske županije srušili 16 kuća od 44, za deset kuća izabran je izvođač radova. Dali smo si rok, zajedno s ministrom Bačićem, da će do kraja svibnja srušiti sve kuće, što zbog loših vremenskih prilika ipak neće biti moguće. Počeli smo izgradnju šest zamjenskih kuća, a dogovor s Ministarstvom je da do kraja godine započne gradnja svih zamjenskih kuća i da one budu gotove do jeseni 2024. To je realan rok, oko kojeg ne bi trebalo više biti rasprave.

NACIONAL: Kako komentirate tu inerciju države koja je dobila novac iz Fonda solidarnosti, a u tri godine gotovo da ništa nije napravila?

Fond solidarnosti je vrlo kompleksan i nije odobren samo za obnovu. Ako želimo biti objektivni – u godinu dana, a to je bio onaj prvi rok, nemoguće je odraditi projektnu dokumentaciju, provesti natječaje i izvesti radove. Ovo će zapravo biti generalna proba za Europsku komisiju, za slične buduće kataklizme, kojih će nažalost biti.

NACIONAL: Pokazujete malo previše razumijevanja za Vladu…

Meni nije potrebno da Vladu napadam na dnevnoj razini da bih dobio neki politički poen. Ovo su objektivne okolnosti. Uostalom, je li premijer priznao bilo koju svoju drugu grešku osim ove? Zar nije rekao da obnova nestvarno sporo napreduje? Uostalom, on po zapovjednoj liniji ima odgovornost. No, ja ću ponoviti, minimalno su potrebne tri godine za obnovu. I svi oni koji će možda nastradati u budućnosti zbog potresa, poplava ili slično, na primjeru Hrvatske moći će učiti da je to realno vrijeme.

NACIONAL: Bunili ste se i zbog najavljene centralizacije upravljanja bolnicama. Prema novom Zakonu, sve bi bolnice trebale postati državne. Zašto mislite da je to loše? 

Zakon je loš, užasan, katastrofalan i kratkoročno i dugoročno u dijelu koji je vezan za uzimanje osnivačkih prava županijama nad općim bolnicama, i najgore od svega je da nema ni u čemu uporište ni ikakvih argumenata za njegovo donošenje. Kada se govorilo o novom zakonu, rekli su da će samo domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo ostati pod županijama, a da će zavodi za hitnu medicinu i specijalne bolnice postati državni. Ja sam tada reagirao i pitao znači li to tihu privatizaciju općih bolnica. Jer ako je to tako, znamo i mi uzeti pare. Sigurno da mi bolje razumijemo prilike i da ćemo njima bolje upravljati, tim više što smo u njih uložili ogromna sredstva. Osobito u Specijalnu bolnicu Stubičke toplice i Krapinske toplice, u kojima se liječi 75 posto pacijenata iz cijele Hrvatske.

NACIONAL: Nakon što je Ustavni sud najavio kako neće priznati rezultate izbora prema sadašnjem Zakonu o izbornim jedinicama, HDZ je formirao „radnu skupinu“ koja kroji izborne jedinice po njegovoj mjeri. U njoj su Vladimir Šeks, Ivan Malenica, Ivan Anušić i Karlo Ressler. Model demografa Nenada Pokosa GONG smatra lošim jer dodatno narušava ionako teritorijalno nelogičan izgled izbornih jedinica, a HDZ ne želi neovisne stručnjake i opoziciju uzeti u radnu skupinu. Kako to komentirate? 

Nemam ništa protiv da je HDZ to napravio stranački. Pa i SDP je napravio svoj prijedlog sa šest izbornih jedinica. Međutim, oni su kao vladajuća stranka to trebali napraviti u Saboru. Njihova obveza je bila da osnuju saborsko povjerenstvo koje će transparentno raspravljati o odluci Ustavnog suda i dati neki prijedlog. HDZ ima saborsku većinu i može donijeti zakon kakav želi, ali su u ovom slučaju barem mogli poštovati proceduru i toj odluci dati legitimitet. Jedanaest profesora ustavnog prava s katedre Pravnog fakulteta od njih dvanaest reklo je da izrada zakona mora biti transparentna, depolitizirana, izrađena na temelju stručnih analiza i izglasana u Saboru s po mogućnosti što većim konsenzusom. U svakoj demokratskoj državi bilo bi tako. Ali u Hrvatskoj to nije slučaj.