Ovosezonska posljednja operna premijera HNK u Zagrebu bit će ‘’Stanac’’ Jakova Gotovca koji će se od 30. lipnja izvoditi na neobičnoj lokaciji – u Galeriji Klovićevi dvori. Nekoliko dana prije toga počet će prvi Opera Zagreb festival, u sklopu kojeg će publika do 5. srpnja moći vidjeti pet opera svih četiriju nacionalnih opernih kuća plus ‘’Fausta’’ SNG-a Ljubljana. Veliki su to pomaci za Operu HNK u Zagrebu Željke Barišić Pulig, v.d. ravnateljice, u samo jednoj sezoni koja je započela grandioznim gala opernim koncertom. Opera je, za razliku od mandata prethodne intendantice Dubravke Vrgoč, u ravnopravnoj poziciji, operni umjetnici su zadovoljniji, a puno je planova za još bolju budućnost.

Željka Barišić Pulig v.d. je ravnateljice Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u kojem je kao akademska glazbenica oboistica zaposlena od 1995. godine. Prva je žena na čelu Opere i kaže da je već u ovoj sezoni operne predstave zagrebačke nacionalne kuće pogledalo 50.357 posjetitelja, što je porast za 42 posto u usporedbi sa sezonom 2018/19.

NACIONAL: Posljednja opera ove sezone je ‘’Stanac’’ Jakova Gotovca koja se dugi niz godina nije izvodila. Zašto ste odabrali baš tu operu?

Jakov Gotovac jedan je od najvećih domaćih opernih skladatelja, a komična jednočinka ‘’Stanac’’ je djelo koje po svim kriterijima zavrjeđuje biti dijelom repertoara HNK u Zagrebu. Jedna od zadaća naše najveće i središnje nacionalne kuće svakako je i očuvanje identiteta. Na neki način predstavu vraćamo kući jer je opera 1959. praizvedena upravo u našem kazalištu. Ovaj put njom će ravnati Ivo Lipanović i Josip Šego, a režira je mladi i perspektivni Hrvoje Korbar. Premijera se približava, probe su u tijeku, a prvi dojmovi izvođača ukazuju nam na to da nas čeka izvrsna predstava.

NACIONAL: Koliko je važno da se na pozornici nacionalnog kazališta izvodi opera hrvatskog skladatelja?

To je iznimno važno. I ‘’Stanac’’, baš kao i ‘’Ero s onoga svijeta’’ te ‘’Nikola Šubić Zrinjski’’, koji su već dugi niz godina dio našeg repertoara, pripadaju nacionalnome stilskom izrazu koji je bio važan u pozicioniranju Hrvatske na mapi europskoga civilizacijskog i kulturnog kruga. Osim tih kanonskih djela, ove smo godine predstavili i ‘’Lennona’’ suvremenoga hrvatskog skladatelja Ive Josipovića, ali i ‘’Amfitrion’’ Borisa Papandopula koji je nastao u koprodukciji s umjetničkim akademijama.

NACIONAL: Zanimljiva je lokacija na kojoj će se izvoditi ‘’Stanac’’, Galerija Klovićevi dvori, kako je došlo do te suradnje i što to znači za HNK? Jeste li morali posegnuti za novom scenom zbog kroničnog nedostatka još barem jedne u zgradi HNK, ili je to put kojim ionako želite ići?

Iako s nestrpljenjem iščekujemo otvorenje druge scene u Adžijinoj čija je realizacija u tijeku, činjenica da nam prostora nedostaje nije bila prijelomna za ovu suradnju. Radi se o umjetnički, a ne o logistički intoniranoj odluci. Klovićevi dvori prava su oaza na Gornjem gradu, a postpotresna obnova završena je neposredno prije ulaska naše produkcije. Riječ je o prostoru u kojem je HNK i 1997. izvodio Mozartovu ‘’Otmicu iz Saraja’’, u čijoj sam izvedbi i sama sudjelovala, te se uvjerila u to da se radi o divnom ambijentu koji mi je ostao u vrlo lijepom, ‘’ljetnom’’ sjećanju. I u budućnosti namjeravamo, uz repertoar na matičnoj pozornici, ostvarivati suradnje s drugim institucijama te producirati posebne projekte koji će razvijati publiku nudeći im inovativne programe.

NACIONAL: Ova je sezona, vaša prva na čelu Opere, bila iznimno plodna kad su operne premijere u pitanju, ali i reprizne izvedbe. Koliko je bilo premijera, repriza, gledatelja, kako ste zadovoljni?

Čak 50.357 posjetitelja pogledalo je naše operne predstave u ovoj sezoni. U usporedbi sa sezonom 2018/19., to je porast za 42 posto. Taj doista fascinantan podatak, baš kao i onaj da je operna pretplata narasla 128,15 posto, potvrđuje da Opera HNK u Zagrebu ima svoju publiku koju iznimno poštujemo i koja nas potiče da dajemo sve od sebe kako bi naše predstave bile još kvalitetnije, a naši naslovi još atraktivniji.

Tijekom ove sezone izvedene su četiri premijerne predstave na pozornici – ‘’Nabucco’’, ‘’Šišmiš’’, ‘’Lennon’’ i ‘’Amfitrion’ – jedna u Klovićevim dvorima, dakle ‘’Stanac’’ te jedna u Tonskoj dvorani,opera rosa – opera za bebe. Uz to, imali smo osam repriznih naslova na glavnoj pozornici, operu ‘’Medij’’ u Dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji te dva gala događanja – Koncert otvorenja sezone te izvedbu ‘’Traviate’’ na Valentinovo.

Intendantica HNK-a u Zagrebu Iva Hraste-Sočo i ravnateljica Opere Željka Barišić Pulig. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Osim toga, Ciklus komornih koncerata HNK u Zagrebu i Zagrebačke filharmonije, koji se tijekom osam nedjelja odvijao u foyeru, naišao je na izniman odaziv publike. Stoga ćemo s programom ‘’Klasika nedjeljom’’ nastaviti i u sljedećoj sezoni: na četiri koncerta predstavit će se umjetnici Zagrebačke filharmonije, a na četiri glazbenici našega orkestra. Ciklusom ‘’Doajeni opere’’ u foyeru HNK imali smo priliku čuti naše proslavljene operne umjetnike i publika ga je posebno emotivno doživjela.

Naše uspješnice za dječji naraštaj ‘’Vještica Hillary ide u operu’’ i ‘’Vještica Hillary i uvrijeđeni kontrabas’’ bile su izvedene 17 puta i sve su bile rasprodane, kao i opera za bebe koju smo u Tonskom studiju izvodili u suradnji s Muzičkim biennaleom Zagreb. Sudeći po velikom interesu naše najmlađe publike, vjerujemo kako je budućnost opere u Zagrebu blistava.

NACIONAL: Osim što je protekla sezona započela briljantnim koncertom ‘’Opera gala’’, prvi put organizirate i operni festival. O čemu se radi i otkud ideja da se to napravi?

U skladu s programskom misijom koju je postavila intendantica, organiziramo ‘’Zagreb opera festival’’ kako bismo predstavili najzanimljivije operne produkcije iz Hrvatske i inozemstva. Riječ je o prvome takvom festivalu u Hrvatskoj, stoga se ideja nametnula posve prirodno. Prvo izdanje okupilo je operne ansamble svih hrvatskih nacionalnih kazališta, uz gostovanje SNG Opera in Balet Ljubljana. Publika će tako od 25. lipnja do 5. srpnja imati priliku uživati u ‘’Nabuccu’’ (HNK Zagreb), ‘’Cavalleriji Rusticani’’ (HNK Split), ‘’Ljubavnome napitku’’ (HNK Osijek), ‘’Pikovoj dami’’ (HNK Ivan pl. Zajc Rijeka) te ‘’Faustu’’ (SNG Ljubljana). Osim iz gledališta, izvedbe će se uživo moći pratiti i ispred kazališta, i to u sklopu audioprijenosa nazvanog ‘’Operna slušaonica’’. Također, organiziramo i bogat popratni program u sklopu kojeg će izvedbama prethoditi razgovori s autorskim timovima na istočnom platou kazališta, a nakon predstava će se publika imati priliku družiti sa solistima i autorskim timovima, ali i sudjelovati u opernim nagradnim kvizovima.

NACIONAL: Zašto je važno da Zagreb ima takav jedan festival?

HNK Zagreb kao matično kazalište u Hrvatskoj tako se pozicionira na nacionalnoj i europskoj kulturnoj mapi, a zagrebačka kulturno-turistička ponuda postaje bogatijom za program iznimne kvalitete. Neka od djela primjerice, ‘’Fausta’’ i ‘’Pikovu damu’’, zagrebačka publika desetljećima nije imala priliku vidjeti i drago nam je da na ovaj način možemo omogućiti gledanje nekih od najzanimljivijih recentnih projekata gostujućih opernih kuća.

NACIONAL: Koliko je to financijski zahtjevno, što je bio najveći izazov?

Festival realiziramo uz podršku Ministarstva kulture i Grada Zagreba, naših osnivača, uz potporu naših partnera, sponzora i pokrovitelja, koji su vrlo važni u produkciji festivala. Izazovi su brojni, ali uz pravovremeno planiranje i ugodnu suradnju s drugim opernim kućama, sve izazove smo uspješno premostili.

NACIONAL: Kraj sezone obilježio je i koncert stipendista Opere HNK u Zagrebu, o čemu se radi, kakve su to stipendije, tko su stipendisti i kakva je njihova budućnost?

Podrška i razvoj mladih opernih nada važni su za budućnost zagrebačke Opere. Stipendijski program rezultat je nastojanja Opere da nadogradi suradnju s Muzičkom akademijom, ali i pruži podršku studentima za umjetnički razvoj te ih pripremi za ulazak u profesionalni svijet. Nakon prolaska stipendijske audicije, studentima se otvaraju vrata za usavršavanje s renomiranim hrvatskim i gostujućim umjetnicima, neposredan kontakt i rad s umjetničkim i produkcijskim timom Opere, stjecanje iskustva radom na ulogama, izvedbama na pozornici, ali i sudjelovanjem u posebno organiziranim ‘’masterclassovima’’ s uglednim umjetnicima. Lijepe su vijesti da se trima studentima pjevanja od sljedeće godine u stipendijskom programu podrške za profesionalni razvoj najviše razine pridružuje i student dirigiranja.

NACIONAL: Vi ste prva žena na čelu Opere u povijesti HNK u Zagrebu, kakav je osjećaj biti prva, na što ste najponosniji?

Da sam prva žena na toj poziciji, saznala sam tek nakon imenovanja. Osjećaj je od samog početka isključivo pozitivan. U suštini bih ga mogla okarakterizirati kao mješavinu ogromne odgovornosti, zahvalnosti na ukazanome povjerenju, ali i izravne mogućnosti za donošenje boljitka. Možda je upravo ovo posljednje tijekom protekle sezone davalo najveći vjetar u leđa – zadovoljna publika i ugodna radna atmosfera koja nam je pomogla dosegnuti taj cilj.

NACIONAL: Još uvijek ste v.d., planirate li se javiti na natječaj za ravnateljicu ili vam je plan vratiti se u Orkestar? Vi ste, naime, već tri desetljeća zaposlenica HNK u Zagrebu i članica Orkestar, akademska glazbenica oboistica.

Članica sam HNK Zagreb od 1995. godine. Tada sam stigla iz osječkog HNK gdje se dogodila moja prva ljubav s operom koja traje i danas. Jedino što je sigurno jest da ostajem u svome kazalištu, a na kojoj poziciji, mojoj dugogodišnjoj orkestralnoj ili ovoj upravljačkoj, znat ću u rujnu, po isteku v. d. mandata.

NACIONAL: Orkestar je uvijek nekako u sjeni, a zapravo je stup svega, kako biste opisali taj segment HNK u Zagrebu, gdje su najveći problemi, a koje su prednosti?

Možda ste stekli takav dojam zbog same pozicije orkestra koji je u kazalištima smješten u orkestralnoj rupi. Osim u opernim predstavama, naš orkestar sudjeluje i u baletima, a od ove sezone i u već spomenutom ciklusu ‘’Klasika nedjeljom’’. Jedan dirigent rekao nam je kako se na pozornici izmjenjuju svi – dolaze i odlaze pjevači i plesači, a orkestar je jedini uvijek tu, od prve do posljednje note. Orkestar Opere našeg HNK homogen je i iznimno kvalitetan ansambl te, uz sjajni zbor i soliste, sačinjava najveću umjetničku cjelinu unutar kazališta. Opera, naime, broji čak 160 članova i iznimno je kompleksna. Osim velikih napora koje ulažemo u obnovu instrumentarija, svakako bismo voljeli popuniti ansambl i nastaviti se kretati u smjeru kvalitete i razvoja koji smo, zajedno s našim počasnim šefom dirigentom Pierom Giorgiom Morandijem, jasno definirali. Cilj nam je dosegnuti maksimalan umjetnički nivo; taj poznati ideal kojem streme svi umjetnici.

NACIONAL: Ono o čemu se već dugi niz godina govori jest činjenica da su plaće zaposlenika u HNK u Zagrebu male, manje nego što je slučaj s drugim umjetnicima koji su na proračunu Zagreba. Do funkcije ravnateljice Opere bili ste dugogodišnja članica sindikata zaposlenika HNK i potpredsjednica Kazališnog vijeća, pa ste stoga jako upućeni u problematiku. Je li moguće povećati plaće i što se treba napraviti da bi se to ostvarilo?

Od 2013. do 2022. bila sam članica Središnjeg odbora Sindikata djelatnika u kulturi, a od 2018. do 2022. članica i potpredsjednica Kazališnog vijeća HNK u Zagrebu, drugi mandat na toj poziciji predstavnika umjetnika prekinula sam zbog odlaska na ovu poziciju. Naše plaće formira Uredba o koeficijentima u javnim službama. Godinama ukazujemo na činjenicu da su koeficijenti zaposlenika našeg kazališta mnogo manji nego u ostalim kazalištima u Zagrebu, unatoč tome što smo mi ti koji se bavimo najkompleksnijim projektima. Radi se o problemu koji muči sve zaposlenike, a osobito našu Tehniku te se, sukladno naporima koje je naša intendantica ulaže, vjerujemo kako smo sve bliže pronalasku rješenja za taj iznimno velik problem.

NACIONAL: Do dolaska Ive Hraste-Sočo na mjesto intendantice HNK-a u Zagrebu, u tom kazalištu bilo je velikih problema, prosvjeda, svađa, štrajkova, tužbi za mobbing. Sudjelovali ste u razgovorima sa zaposlenicima i pregovorima s Upravom, kako gledate na to razdoblje?

To je iza nas i svu svoju energiju usmjeravamo prema dobrom i ulažemo u napredak koji će zadovoljiti publiku, ali i djelatnike. Iz vlastite kože znamo o koliko se teškom pozivu radi i stoga se trudimo biti tu jedni za druge.

NACIONAL: Posebno je Opera bila zanemarena u vrijeme prošle uprave, je li to ostavilo posljedice?

Nesrazmjer koji je svojevremeno postojao među trima umjetničkim cjelinama uspjeli smo tijekom ove sezone dovesti u ravnotežu. Trenutačno je ujednačen broj naslova i broj izvedbi među sva tri ansambla, što u ovom trenutku ukazuje na jednakopravnost i vrlo jasno nezanemarivanje bilo koje umjetničke cjeline.

‘U idućoj sezoni opernu publiku očekuju četiri premijere, a tu su i ciklusi koncerata u Foyeru’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Što je nužno riješiti danas kad je riječ o boljem položaju umjetnika HNK u Zagrebu?

Opernim umjetnicima najvažniji su kvalitetni dirigenti i redatelji; izvrsni kompletni autorski timovi, odlučna i mudra uprava te mir kako bi mogli stvarati i kreirati. Kao što sam već spomenula, trebalo bi poboljšati materijalni status umjetnika. Dodatna financijska sredstva kulturi uopće svakako bi dobro došla. Dobar prvi korak jest novi Kazališni zakon koji je napokon omogućio da nakon probnog roka i ugovora na četiri godine umjetnici mogu dobiti ugovor na neodređeno vrijeme. To su pravo, naime, do prije tri mjeseca, umjetnici stjecali tek nakon dugih 20 godina staža.

NACIONAL: Kakvu Operu vidite na kraju svog mandata, što publiku očekuje u idućoj sezoni, što biste željeli napraviti?

U kratkom periodu uspjeli smo popularizirati operu, o čemu svjedoče brojke, osmijesi naše publike, ali i osvrti kritike. U idućoj sezoni opernu publiku očekuju četiri premijerna naslova, mnogo repriznih, a tu su i ciklusi koncerata u foyeru, kao i nov, vrlo zanimljiv projekt za najmlađe. Također, nastavljamo s koprodukcijama kako bi naša publika imala priliku uživati u radu domaćih i stranih vrhunskih umjetnika.

Sav napredak koji se dogodio rezultat je timskoga rada Direkcije Opere, u kojoj su svakodnevno uz mene savjetnik u Operi Ljubomir Puškarić, producent Opere Mario Gigović te voditelj Ureda Opere Tomislav Abel. Također, tu su i naša izuzetna intendantica, čudesni rukovoditelj Tehnike Denis Rubinić i sve ostale službe kazališta. Zajednička nam je želja da svakim novim umjetničkim djelom svi koji u stvaranju sudjeluju i izvedbi svjedoče, osjete žar zbog kojeg i djelujemo.

NACIONAL: Što je opera danas, je li se promijenila, koliko je važna, prati li to HNK u Zagrebu?

Opera je tu, prisutna u društvenom i medijskom kontekstu te ima svoju publiku, što je najvažnije. HNK Zagreb je član svih najrelevantnijih opernih udruga, Opere Vision, najveće europske platforme za prijenos glazbeno-scenskih projekata, Fedore, neprofitne organizacije kojoj je cilj promicati opernu i baletnu umjetnost, Opere Europe… Opera poput živog organizma prolazi kroz mijene, a na nama je da opravdamo povjerenje koje nam se daje svakom kupljenom ulaznicom te da držimo korak sa svjetskim trendovima.